Crna Gora, Albanija, Hrvatska i Slovenija imaju priliku da privuku veći broj turista i tokom zime, ali razvoj ponude van letnje sezone i dalje zavisi od dostupnosti hotela, prevoza i turističkih sadržaja. Evropska komisija za putovanja objavila je 9. novembra da evropski putnici pokazuju sve veće interesovanje za manje posećene destinacije. Prema istraživanju, 76 odsto ispitanika planira putovanje sa noćenjem između oktobra 2026. i marta 2027, dok 44 odsto preferira mesta koja nisu među najposećenijim turističkim destinacijama
Interesovanje evropskih putnika za putovanja van glavne turističke sezone predstavlja dobru priliku za ove zemlje, ali samo po sebi ne garantuje veći broj dolazaka i rezervacija. Između želje za putovanjem i konačne odluke turista važnu ulogu imaju cene, dostupnost prevoza, izbor smeštaja i sadržaji koji su gostima na raspolaganju. Zvanična statistika pokazuje da su razlike između letnjih i zimskih meseci u sve četiri zemlje i dalje velike, što potvrđuje da se turistički promet i dalje najvećim delom oslanja na topliji deo godine. Dodatni problem predstavlja sezonski rad velikog broja hotela, restorana i atrakcija, posebno u primorskim mestima, gde se deo ponude zatvara nakon završetka leta. Upravo će mogućnost da se obezbede dostupne usluge i sadržaji tokom cele godine biti jedan od ključnih uslova da se interesovanje putnika pretvori u konkretne rezervacije.
Sezonalnost ostaje najveći izazov
Podaci zvaničnih statističkih institucija pokazuju koliko je turistički promet koncentrisan tokom toplijeg dela godine. U Crnoj Gori je u januaru 2026. zabeleženo 73.491 noćenje u kolektivnom smeštaju, dok je u septembru ostvareno 757.128. Albanija je u januaru imala popunjenost hotelskih soba od 15,4 odsto, u poređenju sa 67,4 odsto u avgustu.
Slična slika je i u Hrvatskoj, gde je u januaru ostvareno 666.511 noćenja u komercijalnom smeštaju, a u septembru oko 12,3 miliona. U slovenačkim primorskim mestima zabeleženo je 62.414 noćenja u januaru, naspram 379.833 u septembru. Ovi podaci potvrđuju izraženu sezonalnost, ali ne govore direktno koliko hotela, restorana i atrakcija radi tokom zime. Upravo je dostupnost tih usluga jedan od glavnih uslova za razvoj vansezonskog turizma.
Crna Gora dobija nove avio-linije i zimske manifestacije
Crna Gora ulazi u zimsku sezonu sa novim avio-linijama iz Podgorice. Air Montenegro najavio je letove prema Zagrebu od 26. novembra, Briselu od 30. novembra, Frankfurtu od 4. decembra, kao i Bariju i Parizu od 17. decembra. Sve linije planirane su tri puta nedeljno. Dodatni razlog za posetu predstavlja Kotor Winter Fest, koji će prema programu opštine trajati od 1. decembra 2026. do 1. februara 2027. godine. Program obuhvata muzičke i praznične sadržaje, kao i događaje namenjene porodicama. Ipak, nove linije ne rešavaju automatski pitanje prevoza do Kotora, Budve i drugih primorskih mesta. Za razvoj zimskih aranžmana važno je proveriti rad hotela, restorana i lokalnog prevoza.
Albanija razvija avio-povezanost i kulturni turizam
Albanija tokom zime može da ponudi drugačiji tip odmora od klasičnog letovanja. Pored novih avio-veza prema Tirani, koje uključuju gradove poput Budimpešte, Bratislave, Katanije i Palerma, zemlja raspolaže značajnim istorijskim i kulturnim nasleđem. Među destinacijama koje mogu biti zanimljive van letnje sezone izdvajaju se Drač sa rimskim amfiteatrom i istorijskom obalom, Berat sa očuvanom tradicionalnom arhitekturom i arheološki lokalitet Butrint na jugu zemlje, u blizini Jonskog mora. Ove lokacije pružaju mogućnost za kulturna putovanja tokom većeg dela godine, ali je potrebno proveriti radno vreme atrakcija, dostupnost smeštaja i prevoza.
Hrvatska se oslanja na Advent i celogodišnje trajektne veze
Hrvatska ima razvijenu turističku infrastrukturu, ali i dalje traži načine da smanji zavisnost od letnjih meseci. Jedan od primera je Dubrovnik, gde je Advent planiran od 28. novembra 2026. do 3. januara 2027. godine, uz programe u starom gradu i drugim delovima grada. Sličan pristup neguje i Opatija, koja tokom zimskih meseci organizuje manifestaciju Advent u Opatiji, sa prazničnim programima, dekoracijama i sadržajima na više lokacija, nastojeći da privuče goste i van glavne turističke sezone.
Postoje i mogućnosti za zimske posete ostrvima. Jadrolinija održava celogodišnju putničku liniju 807, koja povezuje Dubrovnik sa Koločepom, Lopudom i Šipanom, odnosno lukom Suđurađ. Na Kvarneru su tokom cele godine dostupna i pojedina ostrvska odredišta, poput Krka, Cresa, Lošinja i Raba, do kojih saobraćaju trajektne i druge brodske linije. Ipak, putovanja na ostrva zahtevaju pažljivo planiranje zbog ređih zimskih polazaka, kao i ograničene ponude restorana i smeštaja. Zato je važno unapred proveriti red plovidbe i dostupnost usluga.
Slovenija povezuje primorje, planine i velnes ponudu
Slovenija ima nešto drugačiju prednost jer se njen zimski turizam već oslanja na planinske centre i banje. U januaru 2026. planinske opštine zabeležile su više od 270.000 noćenja, a banjska mesta oko 265.000, što je znatno više od primorskih destinacija.
Za putnike zainteresovane za zimski odmor na moru, zanimljivi su Piran, Portorož i Izola. Turistička organizacija Portoroža i Pirana pripremila je praznični program od 27. novembra do 10. januara 2027. godine, sa klizalištem, marketima i drugim manifestacijama. Aerodrom Ljubljana tokom zimske sezone povezuje Sloveniju sa 22 direktne destinacije preko 18 avio-kompanija. Ipak, za dolazak do primorskih gradova potrebno je organizovati i odgovarajući kopneni prevoz.
Zimski turizam zavisi od dostupnosti kompletne ponude
Zajedničko svim ovim destinacijama jeste da nove avio-linije i praznične manifestacije predstavljaju dobru osnovu. Međutim, nisu dovoljne za razvoj celogodišnjeg turizma. Putnicima su potrebni hoteli koji rade, dostupni restorani, pouzdan lokalni prevoz i atrakcije sa jasno definisanim radnim vremenom.
To je posebno važno za turističke agencije i organizatore putovanja. Svi oni pre prodaje zimskih aranžmana moraju da provere datume i učestalost letova, trajektne veze, rad smeštajnih objekata i mogućnosti alternativnog prevoza. Dodatnu pažnju treba posvetiti viznim i graničnim uslovima, jer su Hrvatska i Slovenija deo Šengenskog prostora, dok Crna Gora i Albanija imaju sopstvena pravila ulaska. Potencijal za razvoj imaju i poslovni i MICE turizam, posebno u destinacijama sa odgovarajućim hotelskim i konferencijskim kapacitetima. Takvi programi mogu doprineti boljoj popunjenosti hotela van glavne sezone.
Produženje sezone zahteva konkretne rezultate
Zimska sezona 2026/2027. pokazaće koliko Crna Gora, Albanija, Hrvatska i Slovenija mogu da iskoriste rast interesovanja za manje posećene destinacije. Kotor, Dubrovnik, Piran, Portorož, Drač i Berat imaju različite mogućnosti za privlačenje gostiju, od prazničnih manifestacija i kulture do odmora na moru van letnje gužve.
Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.
Međutim, pravi napredak neće se meriti samo brojem najavljenih letova i događaja, već time da li turisti mogu jednostavno da organizuju putovanje i koriste dostupne usluge tokom celog boravka. Za hotele, restorane, prevoznike i lokalne turističke organizacije to je prilika da produženje sezone postane stvarna poslovna mogućnost, a ne samo promotivna poruka.
Za najnovije vesti, trendove, analize i zanimljivosti iz turizma i ugostiteljstva pratite TU magazin na LinkedIn, Facebook, Instagram i X.




