U maju 2025. nemačka ugostiteljska industrija zabeležila je najveći pad prometa od perioda pandemije koronavirusa, saopštio je Savezni statistički zavod iz Wiesbadena. U poređenju s aprilom, ukupni promet ugostiteljskih objekata opao je za 2,2 odsto, dok je realni pad – korigovan za inflaciju – iznosio čak 4,6 procenata. Ovakav pad nije zabeležen od decembra 2021. kada su bile na snazi stroge epidemiološke mere
Cene rastu, potrošnja opada
Stručnjaci iz sektora ugostiteljstva, kao i vodeći predstavnici industrije, upozoravaju da je glavni razlog smanjenja prometa – porast cena. Predsednik nemačkog krovnog udruženja ugostitelja i hotelijera Dehoga, Gvido Cëlik, istakao je da sve više gostiju izbegava da jede van kuće, a čak i kada to čine, preskaču predjela ili ne naručuju drugo piće.
Kod građana se javlja nova osetljivost na cene i suzdržanija potrošnja, navodi Cëlik i dodao da pad najviše pogađa male i srednje ugostitelje koji nemaju fleksibilnost velikih lanaca, navodi list Jutarnji.
Nadanje u niži PDV
Ugostitelji u Nemačkoj se nadaju podršci države kroz fiskalne mere, pre svega smanjenjem PDV-a sa trenutnih 19% na 7%, što bi moglo olakšati teret visokih operativnih troškova i motivisati građane da ponovo češće izlaze u restorane i kafiće.
Sladoled kao simbol inflacije
Nemački mediji su proteklog vikenda, u danima ekstremno visokih temperatura, posebno izveštavali o rastu cena ugostiteljskih usluga, koristeći primer omiljene letnje poslastice – sladoleda. Na mestima kao što su Berlin, Hamburg ili elitno letovalište Silt, kugla sladoleda sada košta između 2,50 i 2,80 evra, što izaziva nezadovoljstvo i kod lokalnog stanovništva i kod turista.
Otpuštanja u sektoru dostave
Trend smanjene potrošnje odražava se i na povezane industrije – kompanija Lieferando, jedan od vodećih servisa za dostavu hrane u Nemačkoj, najavila je prošle nedelje otpuštanje 2.000 dostavljača, što je još jedan signal da se ugostiteljski sektor suočava sa ozbiljnim izazovima.
Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.
Nemačka ugostiteljska scena nalazi se pod pritiskom. Rast cena, promenjeno ponašanje potrošača i inflacija dovode do smanjenog prometa i otpuštanja radne snage. Stručnjaci veruju da bi državne mere i fiskalni podsticaji mogli pomoći industriji da se stabilizuje, ali je jasno da se navike građana menjaju i da će ugostitelji morati da pronađu nove modele poslovanja kako bi ostali konkurentni.
Srbija: Slična osećajna klima, ali bez konkretne pomoći
U Srbiji se beleži veoma sličan trend. Cene jela i pića u restoranima i kafićima u Beogradu, Novom Sadu i turističkim destinacijama kao što su Zlatibor i Kopaonik značajno su porasle. Kugla sladoleda u prestonici sada se kreće od 220 do 300 dinara, a espreso više ne može da se pronađe ispod 200 dinara u popularnim lokalima.
Iako još nema zvaničnih statistika koje bi potvrdile pad prometa u maju i junu, ugostitelji svedoče o slabijem prometu i znatno kraćem zadržavanju gostiju, posebno radnim danima. Za razliku od Nemačke, u Srbiji se retko govori o poreskim olakšicama za ugostitelje, iako je sektor ozbiljno pogođen višim nabavnim cenama i cenama energenata.
Hrvatska i Crna Gora: Turistički promet ne pokriva unutrašnji pad
U Hrvatskoj i Crnoj Gori, iako je sezona u punom jeku, lokalno stanovništvo sve manje troši u kafićima i restoranima, naročito u priobalju. Hrvatski ugostitelji beleže da domaći gosti sada češće naručuju samo kafu, izbegavaju vina ili skupa jela, dok su u Crnoj Gori porcije u mnogim objektima smanjene – bez promene cena – kako bi se održala profitabilnost.
Turizam spašava sezonske prihode, ali struktura potrošnje se menja. Domaći gosti više biraju pekare, kioske i tzv. „street food“, dok restorani beleže veći promet samo vikendom ili u slučaju dolaska organizovanih turista.
Slovenija: Fokus na kvalitet i održivost, ali cene rastu
U Sloveniji, posebno u Ljubljani i na Bledskom jezeru, ugostitelji pokušavaju da zadrže goste fokusom na kvalitet i lokalne proizvode. Međutim, i ovde cene konstantno rastu – prosečan ručak za dvoje u restoranu srednje klase premašuje 40 evra, što odvraća domaće goste i srednju klasu.
Pad potrošnje u ugostiteljstvu više nije samo nemački problem – on se reflektuje širom Evrope, uključujući i naš region. I dok Nemačka aktivno razmatra poreske olakšice kako bi spasila sektor, Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Slovenija se uglavnom oslanjaju na sezonski turizam ili štede na količini i kvalitetu. Ako se inflacija i rast cena nastave, bez konkretne pomoći države i prilagođavanja cena stvarnim mogućnostima građana, ugostiteljstvo u regionu bi moglo ući u novu, ozbiljnu krizu.
Pratite nas na našoj Linkedin, Facebook, Instagram i X stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.