13.3 C
Belgrade
ponedeljak, oktobar 27, 2025

Prag – grad koji vam pruža slobodu, mir i čuveno pivo

Kažu ljudi da je lepota u očima posmatrača i da o ukusima ne treba raspravljati. Turistička (nepisana) pravila govore kako nije svaka adresa na mapi sveta za svakoga. Ipak, ima onih gradova čijem se “zavođenju” retko ko suprotstavi i takva mesta osvajaju najrazličitije karaktere, umove i shvatanja. Nekadašnji glavni grad Bohemije, osnovan još u 9. veku, a danas najveći i najposećeniji grad Češke republike, Prag je ona šoljica čaja koju svaki čovek rado ispija, a energija koja vlada ulicama – odoleva svim negativnim recenzijama

“Zlatni grad” ostao je gotovo netaknut tokom Drugog svetskog rata, a danas svojim posetiocima pruža srednjovekovnu arhitekturu najrazličitijih stilova, uz siguran korak sa modernim vremenom i zgradama koje dokazuju da ljudska mašta i mogućnosti ne poznaju granice. Osim opipljivih fragmenata istorije, ulicama lebde i uspomene na velike ličnosti koje su svojim životima pisale istoriju Praga kroz reči, muziku, likove. U praškim koncertnim halama izvode se dela Mocarta i Betovena, koji su svoju inspiraciju pronalazili baš ovde, dok je književni lik iz romana Jaroslava Hašeka – dobri vojnik Švejk postao zaštitni znak brojnih pivnica. Tu su živeli, radili i školovali se viđeniji pripadnici srpskog naroda – Vuk Karadžić, Nikola Tesla, Milan Konjović, Emir Kusturica, Goran Paskaljević i drugi. Ali, svetu je i dalje prva asocijacija na Prag, najčešće – Franc Kafka.

Prag – grad koji vam pruža slobodu, mir i čuveno pivo

Karlov most je glavni simbol grada i nezaobilazna turistička atrakcija. Osvaja svojim impozantnim izgledom i veličinom: dug je 520 m, a širok 10 m. Ova masivna građevina stameno posmatra reku Vltavu i Praški dvorac. Podigao ga je Karlo IV, 1357. godine. Istorija često pominje velike ličnosti i njihov blizak odnos sa astrolozima, kojima su pružali svoje potpuno poverenje, nadajući se da im zvezde poručuju “nešto više”. Tako je i Karlo IV, na predlog numerologa, kamen temeljac postavio 9. jula i most je, do današnjih dana, odoleo svim nevoljama i ostao nepomičan u svojoj snazi. Ipak, to može biti posledica ugovora sa svemirom ili činjenice da su radnici (navodno) u malter dodavali žumance, kako bi konstrukcija bila čvršća. Sinergijom univezuma i vrednih radničkih šaka stvoren je zaštitni znak Praga, od jutra do mraka prepun oduševljenih turista, koji zadivljeno posmatraju 30 baroknih statua – svece,  zaštitnike Češke. Jovan iz Nepomuka (Svatý Jan Nepomucký) bio je nacionalni svetac Češke, zaštitnik reka, mostova, mornara, ribara i mlinara. Supruga češkog kralja Vaclava IV dolazila je na ispovest katoličkom svešteniku, ali kralj je smatrao da njegova žena ne sme imati nikakve tajne. Nepomuk je odbio da mu ispriča šta je čuo na ispovedanju i kažnjen je 1493. godine, kada je bačen sa Karlovog mosta, vezan za veliki točak. Otuda i ime Nepomukonaj koji nije progovorio. Prema legendi, u Vlatavu je jedne večeri palo pet zvezda padalica baš tamo gde se telo Jana Nepomuka nalazilo, nakon čega je pokopan u Katedrali Svetog Vida, na Hradčanima. Spomenik je karakterističan, jer ispod njega imate pravo da zamislite jednu želju, koja će se sigurno ostvariti jedino ako je: realno ostvariva, ne ugrožava druge i večno ćete o njoj ćutati. Zato – pazite šta želite. Na mostu su locirane brojne prodavnice suvenira, a gotovo u svakom od lokala radi poneko sa bivših prostora Jugoslavije. Astronomski sat je jedno od najvećih oduševljenja, jer je postavljen davne 1410. godine i to ga čini jednim od najstarijih funkcionalnih astronomsko-mehaničkih satova na svetu. Pokazuje položaj Sunca i Meseca, faze Meseca, kao i položaj zodijačkih znakova.

Prema Ginisovoj knjizi rekorda, ovde je smešten i najveći dvorac na svetu, sa površinom od 70.000 m² – Praški dvorac. Zamak sadrži katedrale, manastir, nekoliko palata, dvorišta i odbrambene kule. Pojedine delove kompleksa možete videti samo uz kupljene ulaznice, ali ukoliko ste već došli do Praga – iskoristite svaki kutak dvorca i uživajte u simfoniji stilova, umetnosti i istorije. Na glavnom ulazu, koji se naziva Hradčanski trg, nalazi se slavna skulptura “Borba Titana” ispod koje su dvadeset četiri časa dnevno postavljeni stražari, čija se smena menja na svakih sat vremena. Njihova posvećenost i ozbiljnost je svojevrsni spektakl, s obzirom da se prilikom fotografisanja ne pomiču, niti menjaju izraze lica. Posebna senzacija dešava se tačno u 12 časova, kada je velika smena – uz fanfare i zastave. Poseta dvorcu podseća na paralelni univerzum, u kom je sve zapečaćeno u nekom potpuno drugom, nama nepoznatom vremenu. Prve subote nakon 8. maja i prve subote nakon 28. oktobra otvorena je i famozna galerija slika.

Osim čeških kraljeva, kraljeva Svetog Rimskog carstva i biskupa, Praški dvorac je 1918. godine postao i dom predsednika Češke republike, a Kraljevska palata i predsedničke prostorije nalaze se na prelasku iz drugog u treće dvorište. U okviru samog kompleksa nalazi se Zlatna ulica, u kojoj su u 16. veku alhemičari na zahtev kraljeva, među kojima su postojali i oni čije je psihičko zdravlje bilo poprilično narušeno, pokušavali da naprave veštačko zlato.

Prag – grad koji vam pruža slobodu, mir i čuveno pivo

Međutim, danas je ova ulica najposećenija zbog jedne od ukupno 11 kućica, sa brojem 22. Tu je živeo i stvarao Franc Kafka. Za današnji izgled, zadužena je Marija Terezija koja je bila naredila obnavljanje kućica.

Ispod zamka, nalazi se naselje koje nosi naziv Mala strana. Ovo je jedan od onih delova grada koji istinski diše. Sve vrvi od kafića, restorana i razgovora. Osamdesetih godina ovde je započeta tradicija, koja živi i dan danas. Nakon smrti Džona Lenona, ljudi su masovno počeli da zapisuju njegove stihove po zidovima, pišu poruke ljubavi, pozivaju na mir i oslobađanje od komunističkog režima. Ubrzo je nešto što je podsećalo na običan bunt preraslo u slobodu i spas za svakog pojedinca, pa čak ni komunistički režim nije uspeo da ukloni grafite: ljudi su nizali misli jedne na druge. Lenonov zid je i danas mesto koje podseća na ljubav, zajedništvo, borbu i ljudskost.

Nasuprot srednjovekovnim građevinama koje nas sprovode kroz vreme, Zgrada koja pleše je rađena u modernijem, neobičnom stilu, sa interesantnom pozadinskom pričom i inspiracijom. Naime, devedesetih godina češki arhitekta, rođen u Hrvatskoj, Vlada Milunić u saradnji sa američkim arhitektom Frenkom Gerijem dizajnirao je građevinu inspirisanu plesačima Fredom Asterom i Džindžer Rodžers, koji su činili najpoznatiji plesni par Holivuda. U periodu od 1993. do 1949. snimili su brojne filmove, a njihovi glamurozni plesni pokreti postali su nadahnuće i za graditeljske poduhvate. Sama zgrada deluje kao da “igra”, a na vrhu je i francuski restoran sa kojeg se pruža neodoljiv pogled na grad.

Prag je i jedan od onih gradova koje nazivamo studentskim. Mladi ga često biraju vođeni poletnom energijom i načinom života, ali i činjenicom da je Karlov Univerzitet osnovan davne 1348. godine i da neguje snažnu akademsku reputaciju.

Prag – grad koji vam pruža slobodu, mir i čuveno pivo

Osim toga – Češka je u svetu poznata kao zemlja piva, jer broji najviše popijenih piva po glavi stanovnika. Najpoznatije praško pivo jeste Staropramen jer je ovo pitko lager pivo najčešći izbor turista. Uz to, tu je i Staropramen Granat – polutamno pivo, koje je tipično za Češku. Prag je pun mini pivara i pabova sa sopstvenim pivom, pa u ovoj zemlji i te kako vlada pivski turizam.

Na ulicama grada uvek se nešto dešava. Jednostavno – “Srce Evrope” (čest epitet zbog geografskog i kulturnog položaja) nikada ne miruje. Svuda se mogu sresti ulični svirači, koji nasmejano pozdravljaju prolaznike, dajući okolini enigmatičan i neobjašnjiv ton. To je jedan od segmenata praškog flerta sa putnicima, koji razvijaju simpatije na prvi pogled, notu i miris.

Češka kuhinja bogata je jelima koja podrazumevaju mnogo mesa, knedli soseva i naravno – piva. Najpoznatije knedle su obične, hlebne i krompirove knedle, kao i one punjene – slatkim ili slanim dodacima (šljive, mak, sir, džem). Teško da ćete biti posluženi bilo kojim jelom, a da knedle nisu prilog broj jedan.

Prag – grad koji vam pruža slobodu, mir i čuveno pivo

Kada zadovoljite sva čula, nastavite putem istorijskog jezgra, koje je pod UNESCO zaštitom. Imajte na umu da autobusi ne saobraćaju direktno do centra grada, kako ne bi bilo preterane emisije štetnih gasova, ali metro će biti odlična opcija, jer povezuje sve delove Praga. Često ćete nailaziti na travnate površine, parkove i prostore gde se okupljaju ljudi svih starosnih grupa, uživajući u muzici, priči i piću. Jedan od takvih je Riegrovy Sady, koji je najlepši u proleće, kada sve cveta i ljudi se bude iz zimskih letargija. Ono što je posebno važno i privlači turiste jeste odnos cena i kvaliteta, Prag nudi relativno pristupačne cene u poređenju sa ostatkom zapadne Evrope, u pogledu hrane, pića, ali i smeštaja. Od jednostavnih, jeftinijih opcija – sve do luksuznih i skupih hotela, grad nudi dobrodošlicu svima. Uz to, mnogi posetioci navode da je grad čaroban noću, kada sve svetli i tada se najjasnije razume epitet koji već dugo unazad nosi: “Grad stotinu tornjeva” – zbog velikog broja crkvi, katedrala, kula i istorijskih zgrada koje dominiraju panoramom grada.

Idealno vreme za posetu Pragu je proleće ili rana jesen. Prolećni dani osvežavaju grad zelenilom i mirisima prirode, dok zlatni tonovi jeseni Pragu daju toplotu i romantičan duh, pa svaka šetnja postaje ritual i trenutak za pamćenje. Mnogobrojne turističke agencije u Srbiji i regionu nude trodnevne ili četvorodnevne grupne posete, pa je, možda, pravi momenat da ulepšate sebi tmurne dane koji nam se bliže i uverite se u, na početku izrečenu, konstataciju: Prag nikoga ne ostavlja ravnodušnim, već postaje simpatija za ceo život.

Tekst: Ivana Ninić

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

- Sponzorisano -
- Sponzorisano -
- Sponzorisano -
- Sponzorisano -