U poslednjih nekoliko godina u Evropi se jasno vidi značajan rast u izgradnji i otvaranju luksuznih i “upper upscale” hotela. Prema izveštaju Lodging Econometrics (LE), do kraja trećeg kvartala 2025, segment “upper upscale” je dostigao rekordnih 287 projekata sa 45.885 soba u izgradnji širom Evrope, što predstavlja porast u odnosu na prethodnu godinu
Evropsko tržište hotela poslednjih godina prolazi kroz snažnu transformaciju u kojoj se luksuzni i visoko-kategorizovani objekti izdvajaju kao najbrže rastući segment. Brendovi i investitori sve više usmeravaju pažnju ka projektima koji obećavaju višu prosečnu dnevnu cenu (ADR), bolju popunjenost i veću dugoročnu profitabilnost. Istovremeno, gosti postaju zahtevniji, traže premium sadržaje, personalizovane usluge i iskustva koja prevazilaze standardni hotelski boravak. Upravo zato se sve veći broj novih projekata svrstava u kategorije „upscale”, „upper upscale” i luksuz.
Evropski “hotel-pipeline”, odnosno ukupan broj hotelskih projekata koji su u fazi planiranja, izgradnje, renoviranja ili konverzije na kraju trećeg kvartala 2025. godine obuhvata oko 1.666 projekata sa 245.705 soba. Ovaj rezultat potvrđuje stabilan rast u odnosu na prethodne periode i ukazuje na snažnu investicionu aktivnost u evropskom hotelijerstvu.
Pored novih izgradnji, značajan deo novih projekata čine i konverzije i renoviranja postojećih objekata, što uključuje preuređenje postojećih hotela u više kategorije i transformaciju starih objekata u luksuzne hotele. U prvoj polovini 2025. zabeležen je značajan porast renoviranja i konverzija.
Takođe, rastu i sama otvaranja hotela. U 2024. Evropu je obeležilo 289 novih hotela sa ukupno 38.681 sobom. Prema prognozama LE-a, u 2025. i 2026. se očekuje dalje povećanje broja otvaranja.
Zašto se luksuz širi – uzroci trenda
Povećana je potražnja za luksuzom i kvalitetom. Posle pandemije i sa porastom putovanja, turisti i gosti traže sve bolje iskustvo, ne samo smeštaj, nego i dodatne usluge i komfor koji nude visoko-kategorizovani hoteli.
Povećana je i investiciona aktivnost i poverenje investitora. Uprkos ekonomskim izazovima, investitori u Evropi i dalje ulažu u hotelijerstvo, posebno u segmente “upscale”, “upper midscale” i “upper upscale” koji obećavaju dobru zaradu.
Mnogi stari i manji hoteli se preuređuju i pretvaraju u luksuzne ili visoko-kategorizovane objekte. Ova strategija konverzija i renoviranja omogućava bržu modernizaciju ponude bez potpune izgradnje novih hotela.
Šta to znači za tržište – posledice trenda
Sa rastom broja luksuznih hotela, putnici sa višim budžetom imaju više opcija, pa se luksuz ne svodi samo na istorijske centre gradova već širi i van njih. Pritisak je sada na kvalitetu usluga i na diferencijaciji. Kako konkurencija raste, hoteli mora da ponude više, bolji enterijer, dodatne sadržaje, odličnu uslugu, da bi se izdvojili. To znači i više standarde u ugostiteljstvu.
Zabeležen je i značajan podsticaj za turizam u razvoju. Destinacije koje ranije nisu bile visoko rangirane mogu da postanu atraktivne za luksuzni turizam, što donosi investicije, bolji marketing i veći nivo usluga.
Luksuz postaje norma i ne izuzetak
Podaci pokazuju i trend je jasan, luksuzni i visoko-kategorisani hoteli doživljavaju procvat u Evropi. Raste broj projekata, otvaranja, a i renoviranja postojećih objekata. To sugeriše da sektor hotelijerstva ozbiljno računa na segment gostiju koji traže više komfora i kvalitet.
Za region centralne i jugoistočne Evrope, a time i za zemlje poput naše, ovo može predstavljati šansu: ukoliko se prati kvalitet, turistička ponuda može da se dignе na viši nivo, a to bi privuklo i drugačiju vrstu gostiju.
Kako je kod nas i u regionu?
U regionu Jugoistočne Evrope takođe se primećuje rast u visoko-kategorizovanom hotelskom segmentu, ali dinamika varira od zemlje do zemlje. Najizraženiji trend rasta beleže destinacije na Jadranu, dok kontinentalne zemlje napreduju sporijim tempom i često kroz renoviranja, a ne kroz masovno otvaranje novih luksuznih objekata.
Crna Gora trenutno prednjači kada je reč o premium hotelijerstvu. Udeo hotela sa pet zvezdica porastao je sa oko 7,6% u 2019. godini na više od 10% ukupnih smeštajnih kapaciteta. Na obali se razvijaju veliki međunarodni projekti – poput hotela Radisson Blu u Tivtu, planiranog za 2027, i Crowne Plaza Budva, čije je otvaranje predviđeno za 2026. godinu. Ovi projekti pokazuju da globalni brendovi u Crnoj Gori vide destinaciju pogodnu za razvoj luksuznog turizma i stabilan rast potražnje.
Hrvatska beleži sličan trend, sa kontinuiranim povećanjem broja hotela sa četiri i pet zvezdica. Međutim, iako ponuda luksuznih kapaciteta raste, statistike istovremeno pokazuju da pojedine sezone beleže čak i pad broja turista. To znači da rast luksuznog segmenta ne garantuje automatski rast potražnje, već da tržište balansira između masovnog i premium turizma, uz izazov privlačenja gostiju više platežne moći.
Srbija je u poslednjoj deceniji otvorila oko 200 novih hotela, ali većina pripada srednjem rangu ili predstavlja renovirane i obnovljene objekte. Luksuzni segment ne raste istim tempom kao u primorskim državama. Razlog je struktura turizma. Dok Jadran privlači globalne investitore, kontinentalni regioni imaju drugačiju potražnju i manje projekata koji ciljaju premium goste. Ipak, novi brendovi, razvoj kongresnog turizma i pojedinačne luksuzne investicije ukazuju na potencijal za budući rast.
Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.
Sve ukupno, region pokazuje jasan pomak ka kvalitetnijem i luksuznijem hotelijerstvu, ali intenzitet tog razvoja zavisi od turističke atraktivnosti, investicionog ciklusa i pozicije na globalnoj mapi putovanja. Najbrže napreduju destinacije na obali, dok kontinentalni deo regiona još gradi svoje pozicioniranje u segmentu viših kategorija.
Pratite nas na našoj Linkedin, Facebook, Instagram i X stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.




