30 C
Belgrade
subota, avgust 2, 2025
Naslovna Blog Stranica 67

Cittaslow, vratimo stara dobra vremena

0
Cittaslow odmor dobar život
Photo: Unsplash/Etienne Girardet

Pokret „Cittaslow“ rođen je 1999. godine i njegova mreža uključuje čak 240 gradova širom sveta. Jedini cilj koji ovaj pokret ima jeste promena dosadašnjeg koncepta shvatanja gradova, odnosno prihvatanja novog načina razmišljanja i delovanja u cilju opšteg blagostanja

Cittaslow u osnovi zagovara drugačiju ideju shvatanja samog grada i razmišljanja o drugačijem načinu razvoja gradova utemeljenog na poboljšanju kvaliteta života, sa namerom da se to proširi globalno. Pokret je nastao u Italiji, tačnije u malom gradu Greve in Kjanti u Toskani.

Gradovi koji su deo ovog udruženja stavljaju u prvi plan domaću kuhinju, nove zelene i pešačke zone, čiste tehnologije, zanatski pravljene predmete, kao i atmosferu opuštenog i gostoljubivog mesta u kome je jednostavno i udobno živeti. Kasnije se to prenelo i na razvijanje lokalnih zajednica koje su počele da primenju koncepte ekogastronomije u praksi svakodnevnog života.

Zajednice koje se učlanjuju u udruženje motivisane su da vrate stara dobra vremena, gde je čovek i dalje protagonista sporog i zdravog načina života, poštujući opšte zdravlje ljudi. U takvim gradovima trgovi, bioskopi, prodavnice, kafići, restorani i ostala mesta imaju „duh“ koji karakteriše spontanost ukoliko je vera u pitanju i poštovanje tradicije kroz radost sporog i mirnog življenja ukoliko je svakodnevica u pitanju.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Koncept podrazumeva uživanje u trenutku, gde se zanemaruje moderan i ubrzan način života, takođe promoviše i humaniji i ekološki osvešćeniji način upravljanja resursima. Pored svega, podrazumeva i rad na poštovanju i podržavanju društva ili pojedinca koji su na društvenoj margini. Sve gradove članove udruženja možete naći na zvaničnoj internet stranici.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Usporite i uživajte u najlepšim „sporim gradovima“ Turske

0
Usporite i uživajte u najlepšim „sporim gradovima“ Turske (2)
Photo: TGA

Privlačeći milione posetilaca godišnje, prelepe provincije na obali Turske nude idilične rute za sporije, mirnije i opuštajuće odmore. U sporim (Cittaslow) gradovima Turske, vreme duže traje, poštuje se tradicija, a pejzaži su zadivljujući

Čudesno bogat turski doručak se služi ujutru, a večeri počinju svežim morskim plodovima sa Egejskog mora, regionalnim jelima od maslinovog ulja i izuzetnim turskim vinima. Izleti brodom, surfovanje, istraživanje drevnih lokaliteta…Sve ovo i još mnogo toga vas čeka u „sporim gradovima“ Turske!

Usporite i uživajte u najlepšim „sporim gradovima“ Turske (2)
Photo: TGA

Mirni odmor u provinciji Izmir: Seferihisar i Foča

Smeštena duž Egejskog mora, pokrajina Izmir obuhvata ne samo živahni grad Izmir, već i nekoliko slikovitih destinacija za odmor kao što su: Češme, Alačati, Urla i Kušadasi.

Seferihisar, prvi „spori grad“ u Turskoj i član mreže Cittaslow od 2009. godine, udaljen je manje od sat vremena vožnje od Izmira i oko 20 minuta vožnje od najbliže plaže. Zadržavši svoje lokalne vrednosti i tradicionalni karakter priobalnog naselja, Seferihisar je takođe implementirao inicijative za održivost kao što su ulične svetiljke na solarni pogon i mrežaste kese umesto plastike. Stanovnici uzgajaju biljke od lokalnog semena, a prodavnice nude proizvode iz okoline. Naselje Sigadžik na obali, nekoliko kilometara od centra grada Seferihisara, poznato je po nedeljnoj pijaci smeštenoj u zamku Sigadžik na kojoj trgovci i proizvođači nude raznovrsne lokalne i regionalne proizvode. Okrug Seferihisar, poznat i kao prestonica mandarina, svakog novembra započinje sezonu Festivalom mandarina (tur. Mandalina Senligi). Naravno, ovo područje ima antičke istorijske znamenitosti, uključujući i drevni grad Teos, jedno od najvažnijih naselja Jonske unije.

Nazvana po fokama koje žive duž obale, Foča je mirno naselje koje nudi prepoznatljiv spoj istorije, prirode i mora. Ovo područje je i dalje stanište kritično ugrožene mediteranske foke, dok plaže sa Plavom zastavom poput Eski Foča, Jeni Foča, Bagarasi i Ilipinar nude aktivnosti poput vožnje kanuom, jedrenja i plivanja. Stari grad Foče, Eski Foča, je slikovito naselje sa tavernama na obali mora, pekarama i umiljatim mačkama. Ovo mirno ribarsko selo je takođe poznato po maslinjacima i vinogradima, a crno grožđe Foča Karasi njegov je zaštitni znak. Odličan način da započnete dan u Foči je hrskavim simitom (poznatiji kao đevrek) ili toplim pecivom iz jedne od lokalnih pekara. Uveče, posetioci mogu da uživaju u ukusnim punjenim dagnjama pripremljenim sa dosta limuna, i probaju lokalna vina.

Usporite i uživajte u najlepšim „sporim gradovima“ Turske (2)
Photo: TGA

Akjaka: U srcu Mugle

Pokrajina Mugla, na raskrsnici Mediterana i Egejskog mora, dom je popularnih destinacija za odmor kao što su Bodrum, Fetije, Marmaris, Datča i Akjaka.

Okruženo borovim šumama, sa pogledom na zaliv Gokova, seoce Akjaka je izgrađeno na mestu drevnog karijskog naselja zvanog Idima. Na putu do ovog mesta i danas se mogu videti kameni grobovi iz tog doba. Poznato i po rezbarenim drvenim kućama, malo ribarsko selo Akjaka ima sporu, mirnu atmosferu koju upotpunjuju sunce, pesak i more. Jedrenje na dasci, surfovanje zmajem i kajak na moru su samo neke od aktivnosti u okolini, a osim zaliva tu je i reka Azmak. Azmak, velika podzemna reka, meša se sa morskom vodom nudeći plivačima zapanjujuću kombinaciju tople i hladne vode.

Glavni grad mira turske rivijere: Finike

Provincija Antalija, hvaljena po plažama sa Plavom zastavom, ronilačkim mestima i luksuznim odmaralištima, takođe je dom šarmantnih gradova kao što je „spori grad“ Finike. Veruje se da su ovo područje osnovali Feničani u 5. veku pre nove ere kao „Phoinikos“ koji je tokom istorije ugostio brojne druge civilizacije. Najistaknutiji drevni gradovi okruga – Limira i Arikanda – otvoreni su za posetioce. Prelepa prirodna okruženja Finike – šumarci narandže, čiste plaže i tihi tirkizni zalivi privlače veliki broj posetilaca.

Zaliv Andrea Dorija jedan je od najlepših zaliva u provinciji Antalija sa čistom vodom, plažom okruženom bujnim zelenilom, sa povremenim posetama mediteranskih foka i morskih kornjača Caretta caretta. Posetioci mogu da pešače kanjonom Gokbuk i istraže pećinu Suluin koja ima impresivne stalaktite, stalagmite i travertinske bazene. Narandže Finike imaju geografsku oznaku porekla što ovaj okrug čini vrhunskom gastronomskom destinacijom, posebno u pogledu proizvoda kao što su sokovi, džemovi i marmelade.

Usporite i uživajte u najlepšim „sporim gradovima“ Turske (2)
Photo: TGA

O Cittaslow konceptu

Festina lente (požuri polako) govorili su Latini, a danas „spori gradovi“ podrazumevaju uživanje u trenutku uprkos modernom, ubrzanom načinu života. Ali, Cittaslow je i koncept koji podrazumeva humaniji i ekološki osvešćeniji način života za sadašnje i buduće generacije. Da bi grad postao „spori grad“ (Cittaslow), njegovo uređenje i način života moraju biti u skladu sa smernicama koje podrazumevaju: Slow Food (specifična filozofija sporog uživanja u hrani, čuvanje tradicije u ishrani, izuzetna briga o načinu proizvodnje hrane i očuvanju životne sredine, zabrana upotrebe GMO u poljoprivredi); projekti reciklaže; zelena ekonomija i ekološka politika (veliki broj zelenih površina i parkova, korišćenje obnovljivih izvora energije, zeleni transport…); očuvanje starih zanata, integracija marginalizovanih grupa stanovništva. Spori gradovi su oni u kojima su njegovi stanovnici i posetioci radoznali u pogledu prošlih vremena, to su gradovi sa netaknutim pejzažima i oni u kojima se neguju kultura i umetnost, stari zanati, kafići i restorani u kojima se uživa u lokalnim jelima i pićima…

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Potpis za fotografije: TGA (Türkiye Tourism Promotion and Development Agency)

Mokri burger – Prva pomoć prilikom mamurluka u Istanbulu

0
Islak burger turska istanbul
Photo: Unsplash/Ozan Safak

Ovaj specijalitet predstavlja jedno od najprepoznatljivijih jela turske ulične hrane, posebno u užurbanim kvartovima Istanbula, i u njemu je sva simbolika čitave kulture uličnog života, noćnih provoda i spontane gastronomske avanture. Njegova posebnost ne leži samo u ukusu, već i u načinu pripreme, koji ga izdvaja od svih drugih burgera na svetu

Islak burger je popularna ulična hrana iz Istanbula. Ime „islak“ na turskom znači „mokar“ ili „vlažan“, što savršeno pristaje ovom burgeru. Priprema se tako što se pljeskavica stavlja u mekanu, parom omekšanu lepinju koja je prethodno natopljena u sos od paradajza, belog luka i brojnih začina. Nakon što se burger napravi, još jednom se pari pre nego što se servira.

Veruje se da je ovaj burger prvi put pripremljen u Istanbulu tokom 1970-ih godina, kada su ulični prodavci počeli da se takmiče u inovativnosti i kreiranju novih ukusa. Vremenom je islak burger postao nezaobilazan deo ponude na uličnim štandovima, naročito u Taksimu, gde se i danas nalazi veliki broj prodavaca koji nude ovaj delikates.

Pljeskavica, obično napravljena od goveđeg mesa, se prvo peče, a zatim stavlja u mekanu lepinju, nakon čega se natapa u umak što joj daje karakterističan sočan i aromatičan ukus. Islak burger onda ide u posebnu komoru za parenje, gde provodi neko vreme pre nego što se servira. Upravo taj proces parenja daje lepinji mekoću i karakterističnu vlažnost, po čemu je burger dobio ime.

Islak burger nije samo hrana, to je integralni deo svakodnevnog života stanovnika Istanbula, posebno mladih koji uživaju u noćnim izlascima. Često se konzumira kasno uveče, nakon provoda, kažu da pomaže kad se pretera sa alkoholom. U poslednjim godinama, mnogi turski restorani u inostranstvu počeli su da uvode islak burger u svoju ponudu. Na taj način je ovaj specijalitet postao i globalno prepoznatljiv.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Islak burger je gastronomski simbol Istanbula i odraz bogate turske kulinarske tradicije. Njegov neodoljiv ukus, autentična priprema i povezanost sa noćnim životom Istanbula čine ga posebnim iskustvom koje svaki posetilac Turske mora da proba.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Bledski zamak, mesto gde istorija oživi

0
Bledski zamak

Bledski zamak se u zapisima pominje još daleke 1011. godine, kada ga je car Henrik II poklonio briksenskom biskupu Adalbertu, i najstariji je zamak u Sloveniji. Biskupi iz Briksena u Južnom Tirolu bili su istovremeno svetovni i crkveni vladari naših predaka. Put do Bleda sa konjima trajao je čitavih nedelju dana, zato su za lakše upravljanje posedima postavljali domaće, tj. kranjske, ili svoje tirolske plemiće. Bledski podanici su se više puta žalili na upravitelje, a biskup se na žalbe domaćina odazivao smenom upravitelja. Briksenski biskupi su 1858. godine prodali imanje i zamak; zaređalo se više vlasnika, a nakon Drugog svetskog rata zamak je prešao u javnu svojinu. Danas je spomenik od državnog značaja. Bled sa Bledskim zamkom i ostrvcem na sredini jezera jeste prizor, koji oduševljava i priziva posetioce da posete Bled. Bledski zamak je jedna od najomiljenijih i najposećenijih turističkih znamenitosti u Sloveniji

Kako i ne bi bila, jer Bled sa zamkom, na skoro sto trideset metara visokoj steni iznad smaragdnog ledničkog jezera, izgleda kao filmska kulisa. Sa zamka se otvaraju divne vizure na planine Julijskih Alpa sa Triglavom, najvišim vrhom u Sloveniji, i gorski venac Karavanki, na šumom obrasle okolne visoravni sa planinama, koje se spuštaju prema ravnici i centralnoj Sloveniji.

Bledski zamak, mesto gde istorija oživi

Zgrade zamka su razvrstane oko donjeg, nekada odbrambenog i ekonomskog dvorišta te gornjeg, koje je bilo namenjeno upravi imanja i boravku gospode iz zamka. Na donjem platou se danas nalaze: štamparija zamka, memorijalna soba Primoža Trubara, manja galerija Stolp, prodavnica proizvoda od meda Grajski čebelnjak i kafeterija, a uz put prema gornjem dvorištu poziva vas vinski podrum zamka. U gornjem dvorištu se nalaze: kapela zamka, muzej sa prikazom razigrane bledske istorije od kamenog doba dalje, muzejska prodavnica i odličan restoran sa terasom. Bledski zamak je idealna lokacija za susrete svih vrsta, a popularan je i kao mesto održavanja venčanja. Štamparija zamka i podrum zamka predstavljaju korak nazad u istoriju.

Bledski zamak, mesto gde istorija oživi

U štampariji zamka nalazi se replika štamparske prese. Na takvoj presi je 1550. godine u Nemačkoj odštampana prva slovenačka knjiga. Posetilac može da se oproba u profesiji štampara i da odštampa spomen-plaketu. Podrum zamka danas prezentuje vina iz Vipavske doline, a nekad je i na Bledu postojao popriličan broj vinogradskih površina te su kmetovi davali vino i kao porez upraviteljima imanja, koji su oni zatim slali i u Briksen vlasnicima imanja između dve reke – Save Bohinjke i Save Dolinke.

Bledski zamak, mesto gde istorija oživi

U delu zbirke zamka predstavljen je život i rad poznatog bledskog narodnog iscelitelja švajcarskog roda, Arnolda Riklija (1823–1906). On je lečio prirodnim lekovitim elementima: svežim vazduhom, čistom vodom i sunčevom svetlošću. Njegovi pacijenti, nastanjeni u jednostavnim prozračnim kućercima ispod zamka, nisu smeli da konzumiraju ni meso ni alkoholna pića. Ako se neko nije pridržavao strogih pravila, morao da je napusti lečilište. Riklijevi „izgnanici” su smeštaj potražili kod domaćina. Vremenom je na Bledu procvao turizam, kao što ga poznajemo danas.

Iznad Riklijeve sobe je soba eksperimenata. Ona je namenjena porodicama sa decom, da mogu na drugačiji, iskustveni način preko eksperimenata da upoznaju Bledski zamak i priče iz okruženja.

Bledski zamak, mesto gde istorija oživi

Pet eksperimenata nose simpatična imena: Miš je pobegao, Rupa bez dna, Nevidljive gume, Zid za duhove i Tvrdoglavi čamčić. Priče, povezane sa njima, govore o Bledskom jezeru i njegovom nastanku, legendi o potopljenom zvonu, o Bledskom zamku i njegovoj istoriji, o vitezima i njihovom životu, o arhitekturi zamka i duhovima zamka, arheologiji i geologiji. O svemu na zanimljiv, zabavan i poučan način.

Rikli je naročito preporučivao kretanje na svežem vazduhu. I danas do zamka vode hladovite staze. Staza, koja počne da se penje ka zamku iznad jezerskog kupališta, vodi turistu do lepo uređenog parka sa skulpturom cveta zamka, koji je rad bledskog vajara Slavka Oblaka. Oni kojima je taj put prenaporan, još uvek mogu da se dovezu do parkinga ispod ulazne tačke u zamak biciklom, fijakerom sa kočijom ili kolima.

Bledski zamak, mesto gde istorija oživi

U Bledskom zamku je uvek živahno. Srednjovekovne predstave, umetničke izložbe, koncerti i tematski događaji obogaćuju i oživljavaju zgrade i zidine zamka.

Kalendar događaja www.blejski-grad.si.

Dobro došli na Bledski zamak, dobro došli u Sloveniju!

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Povratak kulinarske zvezde drevnog Rima

0
Pinsa pica rim
Photo: Unsplash/Nadin Sh

Pinsa, često zanemarena zbog svoje mnogo poznatije sestre pice, je drevni kulinarski biser koji potiče iz vremena starog Rima. Sa svojim jedinstvenim sastavom i načinom pripreme, pinsa predstavlja savršen spoj tradicije i inovacije, donoseći na tanjir autentičan ukus slavnih vremena

Pinsa potiče iz vremena starog Rima, kada je bila izuzetno popularna među rimskim vojnicima i seljacima. Naziv dolazi od latinske reči „pinsere“, što znači razvlačiti ili rastegnuti, što se odnosi na način pripreme testa. Tokom vekova, recept za pinsu je bio zaboravljen, ali je u poslednjih nekoliko decenija doživeo renesansu, zahvaljujući strasti italijanskih pekara za očuvanjem tradicionalnih recepata.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ms. Hangry Foodie (@mshangryfoodie)

Jedna od najizraženijih karakteristika pinse je njeno testo. Za razliku od testa za picu, pinsa se pravi kombinacije nekoliko vrsta visokokvalitetnog brašna koje prolazi kroz proces fermentacije od 72 sata. Takva mešavina čini testo lakšim, a fermentacija testa omogućava razvijanje bogatijih ukusa i laganiju teksturu.

Ovaj delikates je prepoznatljiv po hrskavoj korici i mekoj, vazdušastoj unutrašnjosti. Tradicionalno se premazuje maslinovim uljem i posipa solju, ali se može obogatiti raznim dodacima, sličnim pici. Popularni prilozi uključuju paradajz sos, mocarelu, sveže povrće, pršutu, rukolu i ostalo začinsko bilje.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Pinsa je savršen primer kako drevni recepti mogu ponovo postati popularni i traženi u modernoj kuhinji. Jedinstvena kombinacija sastojaka i dugotrajni proces fermentacije čine pinsu posebnim delikatesom za sve ljubitelje tradicionalne italijanske hrane. U svetu sa brojnim modernim interpretacijama, pinsa gordo stoji kao svedočanstvo o bogatoj kulinarskoj istoriji i umetnosti pripreme hrane koja se prenosi kroz generacije.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

U julu na Kvarneru najtraženiji objekti visoke kategorije, u njima je ostvareno 6% više noćenja!

0
Kvarner logo

U Primorsko-goranskoj županiji je u julu ostvareno 741 hiljada dolazaka i 5,1 miliona noćenja. Od početka godine ostvareno je 1,8 miliona dolazaka i 9,4 miliona noćenja. U pore]enju s prošlom godinom, i u julu i od početka godine broj noćenja je manji za 2% u komercijalnom smještaju, što je uzrokovano smanjenjem ostvarenog broja noćenja u objektima niže kategorije

U julu u objektima s 5 zvezdica u odnosu na prošlu godinu ostvareno je 6% više noćenja, a u odnosu na 2019. godinu 48% više noćenja. Za 1% je bolji i broj noćenja ostvarenih u objektima s 4 zvezdice, dok su objekti s 3 zvezdice ostvarili 3% manje noćenja. Prema vrsti smeštaja, u julu je u porodičnom smeštaju ostvareno je 2,5 miliona noćenja, u kampovima 1,1, milion noćenja i u hotelima 650 hiljada noćenja.

“U osvrtu na turističke rezultate treba podsetiti kako je glavna strateška smernica turističkog razvoja cele Hrvatske povećanje broja dolazaka i noćenja u pred i posezoni, te povećanje kvaliteta ponude a ne kvantiteta. Nakon što je predsezona s ostvarenih 2 milona noćenja (odnosno 9% više) za Kvarner bila najbolja ikada, u julu je ostvaren nešto manji broj noćenja, odnosno 2% manje uporedimo li s prošlom godinom. Tu treba naglasiti da se manje noćenja ostvarilo u objektima s 3 zvezdice, dok objekti s 5 zvezdica beleže porast – hoteli su ostvarili 16% više noćenja, porodični smeštaj 8% više noćenja, dok su kampovi najviše kategorije ostvarili jednak broj noćenja kao i prošlog jula. Ovi rezultati pokazuju nam kako se trend manjeg broja noćenja zapravo događa u objektima niže kategorije gde neretko cena ne odgovara kvalitetiu. Što znači da treba biti vrlo realan u formiranju cene, jer gosti itekako prate kretanja u cenama smeštaja do zadnjeg trenutka i ukoliko pronađu povoljniju ponudu, otkažu rezervaciju bez dodatnih troškova i rezervirišu drugi smeštaj. Ne smemo dozvoliti da na ovaj način stvorimo dugoročno negativne posledice koje će uticati na imidž Kvarnera kog godinama gradimo prema kvalitetu. Kvalitet ponude i dobar imidž kog Kvarner ima moramo zadržati”, ističe Irena Peršić Živadinov, direktorica županijske turističke zajednice.

Poslednjih dana jula na području županije dnevno je boravilo oko 185 hiljada gostiju, od kojih su najbrojniji bili gosti iz Nemačke, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Austrije i Češke. Podsetimo, u poređenju s prošlom godinom, gosti iz Nemačke u razdoblju od januara do maja ostvarili su porast u noćenjima od 16%, dok su u julu ostvarili manje noćenja budući se radi o tržištu koje je osetljivo na odnos cene i kvaliteta, te iako žele ili planiraju putovati, u skladu s trenutnim ekonomskim izazovima, jako paze na odnos cene i kvaliteta.

Najposećenije subregije u srpnju bile su ostvro Krk (1,9 milona noćenja), Cresko-lošinjska ostrva (950 hiljada noćenja), Crikveničko-vinodolska rivijera (920 hiljada noćenja) i ostrvo Rab (656 hiljada noćenja). Slede Opatijska rivijera (435 hiljada noćenja), Riječki prsten (250 hiljadanoćenja) i Gorski kotar (25 hiljada noćenja).

Ukupni turistički promet od januara do jula 2024. godine

Od januara do juna, najposećenije subregije bile su ostvo Krk, Cresko-lošinjska ostrva, Crikveničko-vinodolska rivijera, Opatijska rivijera i ostvro Rab. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Nemačke, Slovenije, Hrvatske, Austrije i Mađarske.

Kod smeštajnih objekata i dalje je aktuelan trend da broj noćenja i popunjenost rastu s brojem zvezdica, tako objekti s 4 i 5 zvezdica nastavljaju ostvarivati najveće poraste u broju noćenja.

Ukupno je u prvih sedam meseci u kvarnerskim hotelima ostvareno 3% više noćenja u poređenju s 2023. godinom, od čega je u hotelima s 5 zvezdica ostvareno 11% više noćenja, u onima s 4 zvezdice 8% više, dok su hoteli s 3 zvezdice ostvarili 3% manje noćenja.

U porodičnom smeštaju ukupno je ostvareno 3% manje noćenja u odnosu na 2023. godinu, od čega je u objektima s 5 zvezdica ostvareno 6% više noćenja, dok su s druge strane objekti s 3 zvezdice zabeležili  4% manje noćenja.

Nakon rekordne i odlične predsezone, očekujemo vrlo dobru postsezonu. Prema Planu razvoja turizma regije, ali i onog na nacionalnom nivou, glavni ciljevi turističkog sektora u poslednjih nekoliko godina su povećanje broja dolazaka i noćenja u pred i postsezoni, povećanja kvaliteta ponude i usluga i samim time veća potrošnja gostiju i veći prihodi. Ono o čemu se već godinama raspravlja je činjenica kako rast broja noćenja i dolazaka u glavnom letnom delu sezone više nije u fokusu i nije održiv, budući je upravo to deo godine kada su sve destinacije i njihova infrastrukutra pod velikim opterećenjem.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Tajland na albanski način

0
Lumi i Shales
Photo: Unsplash/ Drini Teta

Lumi i Shales je predivna destinacija na severu Albanije, poznata po svojoj prirodnoj lepoti i kristalno čistoj vodi. Ovaj rečni kanjon, deo nacionalnog parka Theth, je sve popularnija destinacija među turistima koji traže avanturu i netaknutu prirodu

Kanjon Lumi i Shales okružen je visokim planinama i gustom šumom, pružajući spektakularne pejzaže. Voda je tirkizno plava i kristalno čista, idealna za plivanje, kajakarenje i druge vodene aktivnosti. Tokom leta, mnogi posetioci uživaju u osvežavajućem kupanju, dok je tokom ostatka godine reka popularna među ljubiteljima prirode i planinarenja.

Put do Lumi i Shales (Lumi i Shalës) je avantura sama po sebi, jer je dostupnost ograničena i često zahteva vožnju brodom po jezeru Koman. Ovo putovanje pruža dodatni uvid u zadivljujuće prirodne lepote regiona.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Tropicals (@tropicals)

Pored aktivnosti na vodi, posetioci mogu istraživati lokalne staze, uživati u pikniku uz reku ili jednostavno uživati u miru i tišini prirode. Ovo mesto je idealno za one koji žele pobeći od užurbanog gradskog života i provesti vreme u netaknutoj prirodi.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Lumi i Shales je dragulj Albanije koji svakako vredi posetiti, posebno za ljubitelje prirode i avanture. To je odličan primer koliko lepa, udaljena i divlja može biti ova ova zemlja i region, pa je sa razlogom ova turistička destinacija opisana kao jedna od najlepših u Evropi.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ruralni turizam kao pokretač održivog i odgovornog razvoja destinacije

0
Motovun, posebna i romantična Istra
Photo: iStock

Istra je izuzetno posećena turistička destinacija u regionu, čiji je broj turističkih dolazaka i noćenja od početka ove godine bio zaista rekordan. Međutim, iako ova činjenica može delovati sjajno, ona u isto vreme može praviti veliki pritisak na samu destinaciju. To može ugroziti njene prirodne resurse, a o lokalnom stanovništvu da i ne govorimo

Istarska županija dosta dugo radi na održivom i ekološkom turizmu čiji je osnovni cilj da zaštiti prirodu i okolinu, ali da istovremeno i promoviše zdrave i održive aktivnosti. Sve aktivnosti, osim u ekonomskom smislu, doprinose i očuvanju kulturne baštine i tradicije. Na taj način se može brinuti i o domaćem stanovništvu ali takođe i o potrebama turista.

Održivi turizam se može i mora primeniti na razne oblike turizma poput elitnog, ali i masovnog. To je obavezno, bez obzira koje su destinacije u pitanju. Novi koncept turizma u Istri podrazumeva iskorišćavanje resursa koji već postoje, u pitanju su brojne neverovatne ruralne destinacije koje čekaju da budu otkrivene.

Novi smer u kom će se kretati turizam u Istri je pre svega održiv i odgovoran. Osnovni cilj i lokalnih vlasti ali i turističke organizacije je pre svega revitalizacija ruralnih područja Istre. Pre samo par decenija Istra je imala preko 300 napuštenih sela, a da je danas situacija potpuno drugačija.

Sela se obnavljaju, sade se vinogradi, vićnjaci i maslinjaci, a mlađa populacija koju čine uglavnom porodice upravljaju domaćinstvima. Ovakav slučaj je najprimetniji u središnjem delu Istre, koji je više od nekoliko decenija bio u potpunosti bez stanovnika i bez bilo kakve moderne infrastrukture.

Akcenat više neće biti samo na dobro poznatim destinacijama, koja su već afirmisane kao vrhunske turističke destinacije. Pula, Rovinj ili Poreč i dalje će biti posećeni, sad je fokus na unutrašnjosti i na malim mestima koja u poslednjim godinama dobijaju na popularnosti. Veliki hoteli ili skupi restorani su prošlost, sada je u modi što prirodnije i što intimnije, i što je moguće „lokalnije“.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Ovakva praksa je postala zaista dobar pokretač ne samo turizma, već kompletne ekonomije. Ona nudi odlične uslove za povratak na napuštena imanja ili sela, koja se uz određena ulaganja mogu pretvoriti u najluksuznija odmarališta. Imanja sada nude jedinstvenu i najbolju “robu”, to su zdravlje i mir. Održivo znači dobro, znači zdravo, a to su resursi koji nam uvek manjkaju.

Sada su najatraktivniji manji butik hoteli smešteni u selima ili vinogradima. Od sadržaja najinteresantnije su vinske ture ili gastronomska putovanja kroz domaćinstva. Pored toga, tu je i aktivan odmor koji podrazumeva šetnje ili vožnje bicikala kroz polja. Najbolji primer se može videti u malim slikovitim mestima kao što su Hum, Motovun, Pazin, Grožnjan ili Vodnjan.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Da li su terme novo more? Rizort Terme Sveti Martin među najlepšima u Evropi

0
Da li su terme novo more Rizort Terme Sveti Martin među najlepšima u Evropi

Da li znate da, u naletu ekstremno visokih temperatura koje se beleže širom sveta, sve više turista bira banje, planine i terme za odmor? Eto novog izazova za širu industriju turizma, ali i za hotelijere i vlasnike smeštaja koji će morati da se prilagode tim „trendovima“

Iako more ostaje sinonim za leto i letnji odmor, ne samo da se pomera period odlaska na obalu (sve češće su to jun i septembar), već se menjaju i potrebe i želje gostiju. Susedna Hrvatska je, svakako, bogata prelepim plažama i, možda, najlepšim delom Jadrana koji decenijama privlači svetske putnike, ali to nisu njeni jedini turistički potencijali.

Da li su terme novo more Rizort Terme Sveti Martin među najlepšima u Evropi

Stoga, ovo leto vas vodimo putem severa zemlje, u Terme Sveti Martin – zeleni biser smešten usred netaknute prirode. Najsevernija hrvatska regija, Međimurje, važi za pravu letnju oazu ukoliko želite da pobegnete iz grada i sa vrelog asfalta, makar i za vikend.

Bogata šumama, vinogradima, zelenilom i predivnom rekom Murom, regija nudi savršenu kombinaciju aktivnog i pasivnog odmora, hedonizma, gastronomije, hladovine i daška svežeg vazduha, uz prijatne letnje temperature. Ne čudi što je baš tu otvoren prvi healthness resort u čitavoj Evropi – Terme Sveti Martin.

Ono čime se Terme i samo mesto najviše ponose jesu specijaliteti od lokalnih namirnica, svežih i pažljivo uzgajanih, koje možete iskusiti u restoranima Terma Sveti Martin. Ta kuhinja slavi autentične ukuse Međimurja, trudeći se da vam svaki obrok i zalogaj budu avantura. Poznate po svojoj politici od 0 kilometara, Terme Sveti Martin svakodnevno nabavljaju namirnice s obližnjih porodičnih farmi, a ideja je da kulinarska ponuda bude sezonska.

Da li su terme novo more Rizort Terme Sveti Martin među najlepšima u Evropi

Lepeza bogate ponude

Kako je turizam vremenom dobijao sve izraženije obrise zdravstva i wellnessa, tako su se razvijali i koncepti koji bi zadovoljili veće zahteve gostiju. More je more, i tu nema zbora, ali tek kada otkrijete čari termalne vode s izvora severne Hrvatske, shvatićete zašto je ovo mesto tako posećeno, hvaljeno i popularno. Uz to, uživaćete u vrhunskim vinima, kulinarskim specijalitetima i izvanrednoj SPA ponudi, na luksuznom nivou.

Lokacija za otvaranje prvog evropskog healthness resort-a pažljivo je birana, jer je morala da odgovori na visoke standarde. U današnje vreme, nije dovoljno samo izgraditi moderni wellness centar, jer je konkurencija solidna i gosti slobodno biraju. Dakle, bitno je da se slože predispozicija samog mesta/lokaliteta i sadržaj koji se nudi. Na osnovu onoga što smo imali prilike da iskusimo, Termama Sveti Martin ne nedostaje toga, ali ni zabave i ugođaja.

Da li su terme novo more Rizort Terme Sveti Martin među najlepšima u Evropi

Gosti su posebno oduševljeni Aquapark MartiLandijom, koji se prostire na 2.600 kvadrata vodenih površina, i sadrži tobogane, relaks bazene sa whirlpoolima, dečji bazen, vodeni tobogan na naduvavanje, jungle gym igralište za decu. Kako bi vaša deca bila bezbedna, a samim tim i vi bezbrižni, tu su maskote Marti i Martina koji nadgledaju prostor i organizuju zabavu svakog dana.

Ako vas, pak, „umori zabava“ – pređite u deo za maksimalno opuštanje. Kompleks bazena The Temple of Life nudi nezaboravno iskustvo gostima mirnijeg karaktera, željnih istinskog odmora. Tu ćete napuniti baterije pred povratak na posao, na svežem vazduhu, i uz prirodno, mirno okruženje. „Manje betona, a više zelenila“ – moglo bi biti geslo Termi Sveti Martin.

Da li su terme novo more Rizort Terme Sveti Martin među najlepšima u Evropi

Mestom će se oduševiti i biciklisti, koji mogu istražiti više od 700 kilometara slikovitih, vijugavih staza okruženih vinogradima, a roditelji sa decom mogu uživati u izletu do obližnje farme jelena i muflona Perhoč. Takođe, mogu se uputiti ka drvenom mlinu na Muri u Žabniku, odakle se pruža fenomenalan panoramski pogled na čitav međimurski krajolik – poseban doživljaj je vidikovac Mađerkin breg koji se uzdiže na 341 metar visine.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

U Beču otvoren restoran posvećen tostu

0
Francuski tost sa hlebom
TPhoto: Unsplash/oa Heftiba

Francuski tost predstavlja jedno od onih jela koje nose sa sobom duh tradicije, jednostavnosti i gastronomskog uživanja. Ovaj jednostavan, ali izuzetno ukusan doručak ili desert ima dugu istoriju i često se doživljava kao savršen primer kako se skromni sastojci mogu pretvoriti u pravu poslasticu. Globalnu popularnost ovog delikatesa potvrđuje i jedan restoran u Beču

U centru Beča je otvoren brunch & lunch restoran posvećen tostu. Restoran Toast.ed priprema sve moguće tostove, slane i slatke varijante u svim mogućim kombinacijama. Njihov najprodavaniji proizvod je francuski tost sa brioš pecivom i kremom od pistaća.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Tastyfood (@tastyfood.vienna)

Svi tostovi su podeljeni u četiri grupe, egg drop toast, veggie toast, brioche toast i toast.ed toast. Slana varijanta sadrži govedinu, hrskavu piletinu ili humus, dok slatka dolazi sa tiramisuom, germknedlom, Nutella bombom, matchom, berry i Bischoff karamelom.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Francuski tost je više od jednostavnog jela, to je most između prošlosti i sadašnjosti, tradicije i inovacije. Njegova sposobnost da se prilagodi različitim ukusima i stilovima čini ga omiljenim izborom za doručak, brunch ili desert. Bez obzira na varijaciju ili interpretaciju, suština francuskog tosta ostaje ista, jednostavno zadovoljstvo u svakom zalogaju što u ostalom ovaj restoran i potvrđuje.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Meso 'z tiblice svinjsko meso šunka

Meso ‘z tiblice – Zaboravljeno blago tradicionalne kuhinje Hrvatske

0
Dok savremena gastronomija sve više teži inovacijama i globalnim trendovima, istinski ljubitelji domaćih ukusa s posebnim poštovanjem vraćaju se jelima koja su oblikovala identitet...