14.6 C
Belgrade
utorak, septembar 16, 2025
Naslovna Blog Stranica 23

Albanija na putu da postane evropski turistički lider

0
Turizam Albanija je nova Grčka
Photo: iStock

Albanija, nekada smatrana skrivenim biserom Balkana, danas se pozicionira kao jedna od najbrže rastućih turističkih destinacija u Evropi. Prema podacima Svetskog turističkog veća, Albanija je trenutno treće najbrže rastuće turističko tržište na svetu, odmah iza Katara i Portorika

Od 2015. godine, broj turista u Albaniji gotovo se utrostručio, sa 3 miliona tada na čak 10 miliona u 2023. godini, što predstavlja porast od 56% u odnosu na nivo pre pandemije. Albanska vlada očekuje da će taj broj do 2030. porasti na 30 miliona godišnje, čime bi zemlja imala više turista nego što ih trenutno imaju Portugal ili Hrvatska.

Faktori rasta

Ovaj impresivan rast može se pripisati kombinaciji prirodnih lepota, pristupačnih cena i strateških ulaganja u infrastrukturu. Destinacije poput Ksamila, Sarande i albanske rivijere privlače posetioce netaknutim plažama i tirkiznim morem, dok mesta na Uneskovoj listi svetske baštine poput Đirokastre i Berata nude bogatu istoriju i kulturu.

Pored toga, Albanija je postala pristupačnija zahvaljujući politikama bezviznog režima za mnoge nacionalnosti, poboljšanoj putnoj mreži i novim avionskim linijama iz velikih evropskih gradova. Niskobudžetni prevoznici i sve veći broj kruzera koji pristaju u Drač takođe su doprineli prilivu turista.

Izazovi i održivost

Međutim, ovaj nagli porast turizma doveo je do ozbiljnih zabrinutosti. Stručnjaci upozoravaju da neki turistički projekti niču bez odgovarajućeg urbanističkog plana, što uzrokuje devastaciju prirodne okoline, posebno u priobalju. U Sarandi su, na primer, zabeleženi slučajevi bacanja građevinskog otpada pravo u more.

Pritisak se oseća i na tržištu nekretnina. Lokalno stanovništvo sve teže pronalazi pristupačne stanove jer su strane investicije i potražnja stranih turista značajno podigli cene. Situacija podseća na ono što se događa u popularnim destinacijama poput Majorke.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Albanija se nalazi na prekretnici: dok njen turistički sektor beleži impresivan rast, neophodno je da se razvoj odvija na održiv način kako bi se očuvale prirodne i kulturne vrednosti zemlje. Ulaganja u infrastrukturu, regulaciju i zaštitu životne sredine biće ključni za održavanje pozitivnog trenda i izbegavanje negativnih posledica masovnog turizma.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Zaboravljena pita postaje zvezda ulične hrane u Hrvatskoj

0
Soparnik pita hrvatska zelje blitva
Photo: Freepik

U svetu u kom se ulična hrana razvija kao spoj tradicije i savremenih trendova, soparnik se izdvaja kao autentičan primer da stara, jednostavna jela mogu postati moderna gastronomska senzacija. Ova skromna, ali ukusna pita iz dalmatinskog zaleđa, nekada poznata samo u domaćinstvima Poljica, oblasti između Splita i Omiša, danas zauzima važno mesto na hrvatskoj street food sceni

Soparnik je tanka pita punjena blitvom, crnim lukom, peršunom i maslinovim uljem. Testo se razvlači na tanko, puni se nadevom i potom peče na kamenu ili ploči iznad žara. Nakon pečenja, pita se premazuje maslinovim uljem i posipa sitno seckanim belim lukom, što joj daje dodatni miris i punoću ukusa. Karakterističan način pripreme – ispod sača (peke), pokrivene žarom – daje soparniku jedinstvenu aromu dima i hrskavu teksturu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by TasteAtlas (@tasteatlas)

Tradicionalno jelo u modernom ruhu

Ono što je nekada bilo posno jelo siromašnih domaćinstava, pripremano uglavnom u vreme posta i velikih praznika, danas je postalo zaštićeno kulturno dobro Hrvatske. Zahvaljujući bogatom ukusu, zdravim sastojcima i jednostavnoj pripremi, soparnik se sve češće pojavljuje na uličnim festivalima hrane, štandovima u turističkim mestima, pa čak i u modernim food truckovima širom zemlje.

Soparnik je idealna ulična hrana jer je lagan, zdrav i zasitan. Ne sadrži meso, pa je pogodan i za vegeterijance, a koristi samo lokalne, sveže i sezonske sastojke, što ga čini održivim izborom. Seče se na komade koji se lako jedu u hodu, a njegov domaći karakter i autentičan ukus sve češće osvajaju i domaće posetioce i strane turiste.

Može se pronaći na mnogim festivalima hrane u Splitu, Zagrebu, Rijeci i Zadru, kao i tokom letnje sezone u Dalmaciji, naročito u Omišu i okolini, odakle i potiče. Neke pekare i specijalizovani štandovi nude i vakumirane verzije soparnika, koje se kupuju kao gastronomski suvenir ili za poneti.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Soparnik nije samo pita, to je deo dalmatinske kulturne baštine koji danas dobija novi život kroz savremenu interpretaciju ulične hrane. Njegov put od sirotinjske trpeze do uličnog specijaliteta simbol je uspešnog spoja tradicije, identiteta i kulinarske inovacije. U vremenu kada se sve više traže autentični ukusi i lokalna jela, soparnik se prirodno nameće kao pravi predstavnik dalmatinske kuhinje u jednom zalogaju.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Naplata ulaza na Adu Bojanu 2025: Sve što treba da znate

0
Ada Bojana plaža Crna Gora
Photo: Pixabay/Grzech

Ada Bojana, jedinstveno ostrvo na krajnjem jugu Crne Gore, poznato po netaknutoj prirodi, širokim peščanim plažama i slobodarskom duhu, poslednjih godina sve češće se nalazi u središtu javnih rasprava. Jedna od tema koja izaziva najviše pažnje jeste – naplata ulaza. Da li je naplata opravdana, ko su dobitnici, a ko gubitnici ove odluke? Da li je Ada Bojana ostala verna sebi, ili se komercijalizacija neminovno uvukla i u ovo poslednje utočište autentičnog Mediterana?

Ada Bojana, jedno od najlepših prirodnih dragulja Crne Gore, sve češće se nalazi u fokusu pažnje zbog uvođenja naplate ulaza. Ukoliko planirate da ovog leta posetite ovo jedinstveno ostrvo, važno je da znate sve detalje o novom režimu naplate koji važi od 1. jula do 15. septembra 2025. godine. Cena će biti dva evra po satu do 18 časova, dok će od 18 sati do sedam ujutru cena biti jedan evro po satu.

Zašto se naplaćuje ulaz?

Zvanično, naplata ulaza uvedena je iz nekoliko razloga: očuvanje prirodnog ambijenta, održavanje infrastrukture i regulacija broja posetilaca. Tokom letnjih meseci Ada Bojana beleži veliki pritisak, ne samo od turista, već i od lokalnog stanovništva koje dolazi na jednodnevne izlete. Ogromne gužve, parkiranje na divlje, nagomilavanje otpada i neodgovorno ponašanje pojedinaca dovode do ekoloških i bezbednosnih problema.

Argumenti ZA

Podržavaoci ove mere ističu da je uvođenje ulaznice standardna praksa u mnogim svetskim prirodnim rezervatima i zaštićenim područjima. Naplata bi mogla doprineti većoj odgovornosti posetilaca i pomoći u očuvanju dragocenog prirodnog bogatstva. Takođe, prihod od ulaznica omogućio bi redovno čišćenje plaže, postavljanje kontejnera za reciklažu, kao i obeležavanje staza i edukativnih tabli o flori i fauni Ade Bojane.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Argumenti PROTIV

S druge strane, protivnici mere upozoravaju da je naplata ulaza u prirodni prostor, koji je decenijama bio slobodan za sve, protivna njegovom duhu. Ada Bojana je simbol slobode, otvorenosti i suživota s prirodom, a novčana barijera može doprineti njegovoj elitizaciji. Građani Crne Gore, posebno lokalno stanovništvo, osećaju se izopšteno sa prostora koji su oduvek smatrali svojim. Puno ljudi se pita da li se priroda može „naplatiti“, i ko ima pravo da postavi rampu na ulazu u jedan od najlepših delova obale?

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Srećno dete – mirni i nasmejani roditelji: Hotel Putnik je spas u vrelim danima

0
Hotel Putnik Kopaonik (4)

Kopaonik sa razlogom nosi epitet “srpske planinske metropole”. Nacionalnim parkom proglašen je 1981. godine, a danas je značajan iz ekonomskih, prirodnih, kulturno-istorijskih, ali i zdravstvenih razloga. Ipak, i pored razvijene zimske ponude i fenomenalnih skijališta, letnji meseci na Kopaniku postaju sve popularniji. U jednom od najlepših delova, ne(planski) nazvanim “Sunčana dolina” smešten je Hotel Putnik, na nadmorskoj visini od 1.650 metara. Šezdeset godina postojanja nije samo tradicija – to je potvrda kvaliteta, poverenja i posvećenosti. Jedan od prvih ugostiteljskih objekata na planini, otvoren davne 1951. godine, potpuno je renoviran 2018. godine i danas je omiljeno utočište u vrelim letnjim mesecima

U ponudi su Standardne sobe, Familiy sobe, Apartmani i Superior Vile – prostori u kojima je pažljivo biran svaki detalj, a spoj modernog i tradicionalnog zajedno čini neraskidivu celinu. Nežne boje, najkvalitetniji materijali i pogled na zelenu oazu, stvaraju toplinu i sigurnost koju donosi samo pravi dom.

Srećno dete – mirni i nasmejani roditelji Hotel Putnik je spas u vrelim danima

U okviru a la carte restorana Stara Vila, imaćete priliku da okusite najlepše specijalitete starinske srpske kuhinje, pripremljene od lokalnih namirnica, stvorenih vrednim rukama meštana i poljoprivrednika sa Kopanika i okoline. Naravno i jela internacionalne kuhinje su dostupna, takođe spremana sa ljubavlju i pažnjom. A u toplim danima leta i onim večerima u kojima lagani vetar hladi vazduh i tlo, ništa neće prijati kao vrhunsko vino – domaćih i inostranih vinarija.

Srećno dete – mirni i nasmejani roditelji Hotel Putnik je spas u vrelim danima

Može li leto u hotelu Putnik zameniti morsku klimu i talase?

Mnogima od nas već je preraslo u naviku da po dolasku leta planiramo putovanje na primorje, a samo oni retki se baš u tim paklenim danima, povlače na planine. Vazduh bogat kiseonikom, čistina i bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta čine Kopanik pravim “parčetom raja” pod sunčanim nebom. Hotel Putnik  nesumnjivo će biti sigurna baza i mesto na kom sve počinje. Bez obzira da li dolazite sa porodicom ili sami, sadržaj je prilagođen svima i ovde ćete odmoriti glavu, relaksirati umorno telo i upijati blagodeti prirode, koja leči bolje od bilo kog drugog leka. A klinci? Postoji mogućnost da će svake naredne godine radije želeti da pođete putem koji vodi ka planini, nego onim koji se spušta do plaže i mora. Ako ste ljubitelji aktivnog odmora, i to onog u kom mogu učestvovati sve generacije: od planinarenja po stazama koje nisu preterano zahtevne, naprotiv – vijugaju šumskim putevima i čiste pluća, do biciklističkih tura ili vožnje kvadova nepreglednim i ušuškanim poljanama… ili umirujućeg učenja o biljkama i pečurkama, dok ih tražite pokraj puteljaka. Sama pomisao na ove prizore donosi posebnu energiju i zamišljanje dana obasjanog planinskim suncem, cvrkutom ptica i svežinom. Šta čekate? Rezervišite letovanje u Putniku.

Za sve one sportske simpatizere, atlete, igrače, vežbače i rekreativce, tu je fitnes centar, da se ustaljeni način života i treninzi ne zanemare ni na odmoru, ali i spoljni sportski tereni, a to je još jedan od brojnih pluseva života na planini u najtoplijem periodu godine: vreme je sasvim prijatno za sve navedene aktivnosti i svaki trenutak može biti ispunjen zabavom i razonodom, jer asfalt nije užareno vreo, niti je toliko toplo da se čitav odmor pretvara u sedenje ispod suncobrana.

Srećno dete – mirni i nasmejani roditelji Hotel Putnik je spas u vrelim danima

Bez brige – deca će obožavati hotel Putnik i nikada im neće biti dosadno. Velika je verovatnoća da će biti poptuno zaljubljeni u igraonicu hotela, koja predstavlja jedinstven svet boja, rekvizita, igara i osećaja. Uz razbribrigu i vesele aktivnosti, vaša deca će razvijati maštu i koordinaciju pokreta, stvarati nova poznanstva i nositi najiskreniji osmeh na licu, jer srećno deteto je miran i ponosan roditelj. Da ni “starijima” ne bude dosadno, tu su sobe sa pikadom i stonim fudbalom.

Srećno dete – mirni i nasmejani roditelji Hotel Putnik je spas u vrelim danima

A, da leto ne prođe bez kupanja, plivanja i uživanja u vodi, tu su bazeni za decu i odrasle. Uz to, za sam kraj dana (ili fenomenalno jutro, ako je to ono što vam više prija) tu je Wellness & Spa centar sa finskom saunom, ruskom banjom, infracrvenom saunom, turskim kupatilom, tapidarijumom i sobom za masažu.

Hotel Putnik je ono mesto koje ćete istinski voleti i posećivati iz godine u godinu. A vaši najmiliji će biti oduševljeni i možda početkom školske godine nasmejani pročitate da je odgovor deteta na zadatu temu: Šta sam radio za vreme letnjeg raspusta – prosto: Ovo leto mi je bilo najdraže do sada, jer sam bio u Hotelu Putnik.

Više o tome na zvaničnoj internet stranici Hotela Putnik.

Tekst: Ivana Ninić

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

NiST platforma – Slovenija ne želi više turista već bolji turizam

0

Slovenija je napravila značajan korak ka digitalnoj transformaciji turizma lansiranjem Nacionalnog informativnog sistema za turizam (NiST). Ovaj inovativni projekat, koji vodi Slovenačka turistička organizacija (STO), ima za cilj unapređenje održivog, pametnog i odgovornog turizma kroz napredno prikupljanje i analizu podataka

Šta je NiST?

NiST predstavlja centralizovanu platformu za prikupljanje, obradu i analizu turističkih podataka iz različitih izvora, uključujući lokalne i globalne izvore. Sistem omogućava donošenje odluka zasnovanih na podacima, što je ključno za razvoj održivog turizma.

Ključni ciljevi i funkcionalnosti

  • Praćenje uticaja turizma: NiST omogućava detaljnu analizu uticaja turizma na različite aspekte društva i životne sredine, što pomaže u identifikaciji izazova i prilika za unapređenje
  • Upravljanje turističkim tokovima: Sistem pomaže u praćenju i upravljanju turističkim tokovima. Identifikuje kapacitete destinacija i omogućava ravnomernu raspodelu posetilaca kako bi se izbegla prenatrpanost i očuvala kvaliteta posete
  • Podrška digitalnoj i zelenoj tranziciji: NiST je ključni alat u sprovođenju digitalne transformacije i zelene tranzicije u skladu sa Strategijom digitalne transformacije slovenskog turizma 2022–2026 i Strategijom slovenačkog turizma 2022–2028

Faze implementacije

Projekat NiST se realizuje u fazama, sa planiranim završetkom do 31. decembra 2025. godine. Prva faza uključuje implementaciju naprednog digitalnog analitičkog alata za procenu uticaja turizma. Druga faza ima fokus na praćenju turističkih tokova i kapaciteta destinacija.

Značaj za budućnost slovenačkog turizma

Uvođenjem NiST-a, Slovenija postavlja temelje za pametan i održiv turizam, koji balansira između ekonomskog razvoja, očuvanja životne sredine i kvaliteta života lokalnog stanovništva. Ovaj sistem omogućava precizno planiranje i upravljanje turizmom, što je od suštinskog značaja za očuvanje prirodnih i kulturnih resursa zemlje.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

NiST predstavlja revolucionarni korak ka modernizaciji i održivosti slovenačkog turizma. Kroz integraciju naprednih tehnologija i analitike, Slovenija se pozicionira kao lider u razvoju pametnog turizma, pružajući posetiocima autentična iskustva, a lokalnim zajednicama održiv razvoj.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Kolektivna tužba protiv Booking.com-a: Evropski hotelijeri traže pravdu

0
hotel biznis onlajn platforme
Photo: iStock

Početkom juna ove godine, Nacionalna udruženja hotelijera iz više od 25 evropskih zemalja zvanično su pokrenula kolektivnu tužbu protiv platforme Booking.com, jednog od najdominantnijih aktera u sektoru onlajn rezervacija smeštaja. Ova pravna akcija rezultat je višegodišnjeg nezadovoljstva hotelijera zbog, kako navode, nepoštenih poslovnih praksi, prekomerne tržišne moći i neosnovano visokih provizija koje Booking.com naplaćuje ugostiteljskim objektima

Tužbu je koordinisala organizacija HOTREC (Hotels, Restaurants & Cafés in Europe), krovno udruženje koje zastupa interese ugostitelja širom Evrope. Kako je istaknuto u njihovom zvaničnom saopštenju, cilj tužbe jeste da se osigura poštenije i transparentnije tržište onlajn rezervacija, u kome hotelijeri mogu da posluju bez pritisaka i ograničenja koja im nameću dominantne platforme.

Razlozi za tužbu

Hotelijeri navode nekoliko ključnih tačaka zbog kojih su odlučili da se obrate sudu:

  • Zloupotreba dominantne pozicije na tržištu – Booking.com zauzima ogroman deo tržišta u mnogim evropskim državama, što mu omogućava da diktira uslove saradnje, često na štetu manjih i nezavisnih hotela
  • Visoke provizije – Hoteli se žale na provizije koje neretko prelaze 15–20%, što značajno umanjuje njihovu zaradu, naročito u manjim i sezonskim objektima
  • „Paritetske klauzule“ – Booking.com često zahteva od hotelijera da na njihovoj platformi nude najniže cene, što im onemogućava da na svojim veb sajtovima ili drugim kanalima prodaju smeštaj po konkurentnijim uslovima
  • Ograničena kontrola nad promocijama i dostupnošću – Hotelijeri tvrde da nemaju dovoljno fleksibilnosti u upravljanju sopstvenim kapacitetima i akcijama jer ih Booking.com često penalizuje ako pokušaju da promene uslove ili cene nezavisno od platforme

Reakcije iz sektora

Veliki broj nacionalnih udruženja hotelijera, uključujući one iz Francuske, Nemačke, Italije, Španije i Hrvatske, izrazili su podršku ovoj inicijativi. Kako je izjavio predsednik HOTREC-a, Jens Zimmer Christensen, tužba predstavlja važan korak ka vraćanju ravnoteže u poslovnim odnosima između hotelijera i platformi. Ne radi se o borbi protiv digitalizacije, već o borbi za poštene uslove poslovanja.

Trenutno nema javno dostupnih informacija o tome da su srpski hotelijeri pokrenuli kolektivnu tužbu protiv Booking.com-a, kao što je to slučaj u drugim evropskim zemljama. Međutim, nezadovoljstvo poslovnim praksama ove platforme prisutno je i u Srbiji.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

S druge strane, Booking.com je u prethodnim izjavama odbacio optužbe, tvrdeći da njihova platforma donosi korist i korisnicima i hotelijerima, omogućavajući globalnu vidljivost i povećanje broja rezervacija. Međutim, još uvek nisu zvanično komentarisali pokretanje kolektivne tužbe.

Širi kontekst

Ova pravna bitka deo je šireg evropskog trenda regulacije digitalnih platformi. Evropska komisija već nekoliko godina razmatra zakonodavne mere za suzbijanje monopolskog ponašanja velikih onlajn platformi kroz tzv. Digital Markets Act (DMA), koji je stupio na snagu 2023. godine i počinje da daje prve rezultate u kontroli tržišnih giganata.

Tužba evropskih hotelijera protiv Booking.com-a predstavlja presedan koji bi mogao da promeni način na koji funkcioniše tržište onlajn rezervacija smeštaja u Evropi. Bez obzira na ishod sudskog procesa, ova inicijativa pokazuje rastuću potrebu za ravnotežom između digitalnih platformi i lokalnih privrednika, kako bi se osiguralo poštenije poslovno okruženje za sve aktere u ugostiteljstvu.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Više cene muzeja u Francuskoj za nerezidente EU: Zašto stranci plaćaju više?

0
Muzeji u Francuskoj luvr
Photo: Unsplash/Mika Baumeister

U Francuskoj, kao i u nekim drugim zemljama EU, u određenim muzejima i kulturnim institucijama postoji razlika u cenama ulaznica za državljane zemalja Evropske unije i one koji dolaze izvan EU. Ovo može delovati nepravedno, ali postoji nekoliko razloga zašto se takva praksa primenjuje

Muzeji u Francuskoj, uključujući neke od najpoznatijih poput Luvra, odlučili su da povise cene ulaznica za posetioce koji nisu rezidenti Evropske unije iz više razloga. Razloga ima nekoliko:

Finansijska održivost muzeja

Muzeji u Francuskoj se u velikoj meri finansiraju iz državnog budžeta, odnosno poreza građana Francuske i EU. Time se opravdava ideja da rezidenti EU već doprinose kroz poreze, pa imaju pravo na povoljniji ulaz. Strani turisti, koji nisu deo tog sistema, plaćaju više jer ne učestvuju u finansiranju institucije.

Porast troškova održavanja

Muzeji beleže značajan porast troškova — energenata, restauracije umetničkih dela, bezbednosti i osoblja. Veći broj turista izvan EU povećava i opterećenje na infrastrukturu, pa se viša cena koristi kao sredstvo za pokrivanje dodatnih troškova.

Rastući broj turista

Francuska je najposećenija zemlja sveta, a Luvr je jedan od najposećenijih muzeja. Povećanje cene za posetioce van EU može se koristiti i kao alat za regulisanje gužve i poboljšanje kvaliteta posete, jer veliki broj turista često umanjuje uživanje u postavci.

Od januara 2026. godine, turisti koji nisu iz Evrope moraće da plate 30 evra za ulazak u Luvr u Parizu, dosadašnja cena je bila 22 evra. Ovo novo pravilo o cenama verovatno će se primenjivati i na druge poznate lokacije, kao što su Versajska palata, Trijumfalna kapija, zamak Šambor i Opera Garnije, prenosi Le Monde.

Francuske vlasti veruju da će međunarodni posetioci, posebno oni koji dolaze iz udaljenih zemalja, i dalje biti spremni da plate kako bi videli čuvena mesta ili uživali u pogledima Pariza.

Podsticanje kulturnog pristupa za lokalno stanovništvo

Niže cene za rezidente EU imaju i socijalnu ulogu – da se stanovnicima Francuske i EU omogući lakši pristup kulturi i umetnosti. To je deo kulturne politike kojom se podstiče obrazovanje i kulturno učešće sopstvenog stanovništva.

Primeri iz drugih zemalja

Ovo nije praksa jedinstvena za Francusku. Slične razlike u cenama ulaznica postoje u Italiji, Španiji i Grčkoj, ali i u mnogim zemljama van Evrope (npr. Egipat, Indija, Tajland), gde se za domaće i strane posetioce primenjuju različite cene.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Međunarodno priznanje za Lazure Hotel & Marina i Studio Synthesis

0
Lazure Hotel & Marina

Dok se turistička industrija na Jadranu suočava sa usporavanjem rezervacija i silaznom putanjom ključnih pokazatelja, iz Herceg Novog stiže ohrabrujuća vest: vrhunski kvalitet i profesionalizam ipak nalaze put do globalnog priznanja

Lazure Hotel & Marina, luksuzni kompleks sa 5* smešten u nekadašnjem venecijanskom Lazaretu iz 18. veka u Meljinama, sa ponosom objavljuje da je njegova plaža Lazure osvojila prestižnu nagradu BIG SEE Architecture Award 2025 – Winner (Montenegro) u kategoriji Public / Open Space & Landscape.

Lazure Hotel & Marina

BIG SEE (Bio Intelligent Generation South East Europe) više od decenije slavi arhitektonsku i dizajnersku izvrsnost širom jugoistočne Evrope. Ovogodišnjom titulom nagrađen je projekat renomiranog studija Synthesis iz Podgorice, koji je šljunkovitu, trouglastu plažu površine 5 000 m² i obale duge 100 m pretvorio u elegantnu oazu savremenog dizajna, savršeno uklopljenu u autentični pejzaž Boke Kotorske.

Uprkos izazovima Lazure Hotel & Marina i Studio Synthesis primaju međunarodnu nagradu za arhitekturu plaže

Ključni elementi projekta su:

– Kaskadne terase bara koje se pitomo spuštaju ka dečjem i velikom bazenu, pružajući neprekinut pogled na more
– Prostrani plato s baldahinima na novo nasutom pesku koji obezbeđuje intimu i udobnost
– Upotreba lokalnog kamena, prirodnog drveta i mediteranskog rastinja za skladno uklapanje u ambijent
– Kapacitet od 274 ležaljke raspoređene u zone koje prate filozofiju održivog upravljanja obalnim prostorom od ulaza sa garderobama i tuševima do zen-ugla tik uz more

Lazure Hotel & Marina

Nagrađena plaža deo je Lazure Hotel & Marine, koja raspolaže sa 128 elegantno uređenih soba i apartmana u istorijskom i savremenom krilu. Pored toga gostima su dostupni Wellness & Spa centar od 1 500 m² (slana soba, finska sauna, turski hamam i tretmani inspirisani mediteranskim biljem), Marina sa 156 vezova za jahte do 30 m, opremljena za celogodišnji nautički boravak, dva à la carte restorana Rosemarine i Augusto sa autentičnim jadranskim i internacionalnim specijalitetima te kongresni prostor sa dve savremeno opremljene sale kapaciteta do 200 gostiju.

Lazure Hotel & Marina

Poruka menadžmenta

„Ova nagrada potvrđuje našu posvećenost održivom razvoju turizma i vrhunskom doživljaju posetilaca. Zahvaljujemo se gostima, partnerima i celom timu na entuzijazmu i stručnosti koji su omogućili da plaža Lazure postane primer luksuzne, a autentične jadranske destinacije“, saopštio je menadžment hotela.

Za dodatne informacije i rezervacije posetite www.lazure.me ili pišite na beach.club@lazure.me.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Jerusalimski sindrom u turizmu: Kad putovanje postane duhovno otkrovenje

0
Jerusalim zid jerusalimski sindrom
Photo: Pixabay/Ri_Ya

Turizam je često više od pukog razgledanja znamenitosti. Za mnoge, on predstavlja potragu za smislom, beg od svakodnevice ili čak transformaciju ličnosti. Jedan od najneobičnijih primera kako putovanje može uticati na psihu čoveka jeste fenomen poznat kao Jerusalimski sindrom. Ovo stanje, koje se manifestuje kod određenog broja turista u Jerusalimu, pokazuje koliko snažno mesto i njegova simbolika mogu delovati na ljudsku svest. Zanimljivo je da slični fenomeni, iako ne uvek pod istim imenom, postoje i u našem regionu

Šta je jerusalimski sindrom?

Jerusalimski sindrom je psihološki fenomen kod kojeg osobe, bez prethodne istorije mentalnih bolesti, dožive privremeni psihički poremećaj prilikom posete Jerusalimu. Osobe pogođene ovim sindromom razvijaju intenzivnu religioznu ili mesijansku zabludu — veruju, na primer, da su izabrani od Boga, da su proroci, ili čak reinkarnacija Isusa Hrista, Device Marije ili drugih biblijskih ličnosti.

Simptomi uključuju:

  • Intenzivno čitanje Biblije
  • Prekid komunikacije s grupom s kojom su doputovali
  • Nošenje bele odeće nalik drevnim prorocima
  • Držanje govora na javnim mestima (često pred Zidom plača ili u crkvama)
  • Potpuni psihički preokret koji obično nestane nakon odlaska iz grada

Procene pokazuju da se godišnje nekoliko desetina turista u Jerusalimu hospitalizuje zbog ovih simptoma.

Kako je to povezano s turizmom?

U eri sve prisutnijeg duhovnog turizma, Jerusalimski sindrom postaje zanimljiva tema ne samo za psihologe, već i za turizmologe. Sve veći broj putnika ne putuje zbog zabave, već u potrazi za višim smislom. Mesta sa jakim religijskim, istorijskim i mitološkim značenjem mogu izazvati snažne emotivne reakcije, naročito kod osoba koje su već u krizi identiteta ili traže odgovore na velika životna pitanja.

Postoje li slični fenomeni u Srbiji i regionu?

Iako Jerusalimski sindrom kao klinička dijagnoza nije zabeležen na Balkanu u istoj formi, slični slučajevi duhovne ekstaze i zablude zabeleženi su kod hodočasnika i turista na određenim lokacijama u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Manastir Ostrog (Crna Gora)

Hiljade ljudi dolaze svake godine, posebno za praznik Svetog Vasilija Ostroškog. Neki dolaze iz radoznalosti, ali mnogi u dubokoj veri. Zabeležene su priče o „čudesnim izlečenjima“ i vizijama, a pojedini vernici doživljavaju ekstremne emotivne i duhovne reakcije — plač, trans, pa čak i osećaj da su u direktnom kontaktu sa božanskim silama.

Manastir Tumane (Srbija)

U poslednjih nekoliko godina postao je jedno od najposećenijih duhovnih mesta u Srbiji. Vernici svedoče o čudesima i vizijama, a na društvenim mrežama kruže priče o unutrašnjim preobražajima koje su ljudi doživeli nakon molitve u ovom manastiru. Nema klinički potvrđenih slučajeva sindroma, ali ponašanja nekih posetilaca podsećaju na blaže oblike Jerusalimskog sindroma.

Međugorje (BiH)

Verovatno najbliža paralela Jerusalimu u regionu. Od kada se tvrdi da se Gospa ukazala grupi dece 1981. godine, mesto je postalo ogromni hodočasnički centar. Turisti iz celog sveta dolaze, često doživljavajući ekstatične religijske osećaje, vizije, pa čak i uverenje da dobijaju poruke iz viših sfera. Psiholozi su istraživali neke od tih slučajeva i konstatovali da su simptomi u pojedinim slučajevima slični Jerusalimskom sindromu.

Zašto se ovo dešava?

Stručnjaci smatraju da okruženje s jakom simbolikom, u kombinaciji s prethodnim ličnim traumama, religioznim vaspitanjem ili psihološkim stresom, može pokrenuti ovakve reakcije. Kada osoba dođe na „sveto tlo“, gde očekuje čudo ili potvrdu svog smisla, mozak može reagovati neočekivano — kroz zablude, euforiju ili čak psihozu.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Jerusalimski sindrom je fascinantno svedočanstvo o moći mesta, vere i čovekove psihe. On otkriva granicu između duhovnosti i patologije, ali i pokazuje koliko je turizam danas više od putovanja – on postaje potraga za identitetom, mirom, odgovorima. Iako se najčešće vezuje za Jerusalim, Balkan, sa svojom bogatom religijskom tradicijom, svakako ima potencijal da izazove slične fenomene — što ovaj region čini posebno zanimljivim i za duhovne putnike i za istraživače ljudskog duha.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Gde na odmor kada svaki član porodice želi nešto drugačije?

0
Thermana Laško
Među zelenim brdima i duž reke Savinje - ovde zaista počinje leto!

Postoji mesto gde svako može da uživa – svako na svoj način! Leto kuca na vrata, deca već broje dane do odmora, a roditelji se nadaju da će dobiti nekoliko mirnih  trenutaka – bez brige, griže savesti i obaveza. Ali kako odabrati odmor kada svako ima svoje želje? Tata želi pivo i hlad. Mama želi velnes i zelenilo. A deca žele bazene, vodene atrakcije i sladoled. Kompromis ili haos?

Thermana Laško
Jedna od najvećih otvarajućih staklenih kupola u Evropi

Prema istraživanju evropskih turističkih agencija, 68% roditelja priznaje da porodični odmori često nisu pravi odmor – jer niko nije zaista zadovoljan. Stoga je pravo rešenje odmor koji kombinuje nekoliko svetova na jednom mestu – aktivno i opuštajuće, zabavno i ukusno. Nešto što miriše na inostranstvo, a baš je blizu.

Laško
Više od 2200 m2 vodenih površina odmah ispod staklene kupole

Dobrodošli u Laško u Sloveniji – grad termalnih izvora i pivaLaško je čisti letnji luksuz za celu porodicu. Opuštanje pod jednom od najvećih staklenih kupola u Evropi, koja se može otvoriti, omogućava neprekidno uživanje u slučaju lošeg letnjeg vremena. Spoljni bazeni, tobogani i bazen Kristal iznad reke Savinje nude pravo letnje iskustvo. Talasi, tobogani, vodeni klizači, prskalice za mališane, knajp, sedenje u baru pored bazena… Sve vam je na dohvat ruke i dovoljno prostora da vaši mališani budu stalno na vidiku, čak i dok uživate u čaši dobrog, hladnog Laškog! Dane možete razlikovati posetama saunama, izuzetnim masažama, a ljubitelji piva mogu uživati i u spa ponudi, ne samo dok piju, već i zbog njegovih izuzetnih efekata na kožu!

Thermana Laško
Plivanje među hiljadama svetala dodaje završni dodir letnjem noćnom plivanju

U hotelu Thermana Park Laško **** superior očekuje vas sve za letnju bajku: udobne porodične sobe, ukusna kuhinja sa lokalnim dodirom ili potpuno prilagođena vašim potrebama i dijetama, saune, masaže, ajurvedski, pivski, medeni i drugi tretmani, dečji velnes, animacije za decu… I ono nešto što se ne može kupiti, izgraditi ili konstruisati –izuzetna priroda sa mnoštvom pešačkih, treking ili biciklističkih staza, kao i izuzetni ljudi kojima je gostoprimstvo ne samo u opisu posla, već u DNK. A kada uveče, pre ili posle noćnog kupanja među hiljadama svetala, svi zajedno sednete uz živu muziku na terasu kafića pored reke koja krasi neposrednu okolinu hotela Thermana Park **** superior, biće vam jasno: pravi odmor je moguć za svakoga. Samo treba da izaberete pravo mesto.

Thermana Laško – popularno odmaralište, udaljeno samo sat vremena od Zagreba
Širok izbor velnes tretmana, masaža, nege i sauna

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Izola slovenija

Izola – slovenački biser na obali Jadrana

0
Izola, smeštena na slovenačkom primorju između Kopra i Pirana, jedno je od onih mesta gde vreme teče sporije, a život se odvija u ritmu...

Leto i dalje traje!