6.8 C
Belgrade
Utorak, novembar 18, 2025
Naslovna Blog Stranica 24

Most na Soči: Skrivena oaza Julijskih Alpa

0
Most na Soči reka soca
Photo: Pixabay/Niksy

Most na Soči, slikovito naselje na tirkiznoj istoimenoj reci, predstavlja jedan od najlepših dragulja zapadne Slovenije. Smešten u opštini Tolmin, na ušću reka Soča i Idrijca, ovo mesto nudi jedinstvenu kombinaciju prirodnih lepota, kulturnog nasleđa i aktivnosti na otvorenom. Idealan je izbor za one koji žele da otkriju mirniju, autentičnu stranu slovenačkog turizma

Tirkizno jezero u srcu sela

Ono što prvo očara posetioce u mestu Most na Soči je veštačko jezero koje nastaje zadržavanjem reke Soče zbog hidroelektrane. Iako je tehnički akumulacija, jezero izgleda potpuno prirodno – tirkizne boje, okruženo strmim liticama i zelenilom. Leti se koristi za vožnju čamcem, kajaking i ribolov, a panoramske šetnje duž obale ostavljaju snažan utisak i na najiskusnije putnike.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Cleo (@cleojoosen)

Mesto bogate istorije

Most na Soči nije samo raj za ljubitelje prirode, već i arheološki lokalitet od velikog značaja. Ovde su otkriveni ostaci iz doba gvozdenog i rimskog perioda, a deo tih nalaza možete videti u lokalnoj arheološkoj zbirci, smeštenoj u Turističko-informativnom centru.

Zahvaljujući svom strateškom položaju, tokom istorije Most na Soči je bio važno mesto – kako u rimskom, tako i u srednjovekovnom i modernom periodu. Danas se kroz kulturne manifestacije i očuvanu arhitekturu može osetiti duh prošlih vremena.

Avanture za sve uzraste

U okolini Mosta na Soči pruža se čitava mreža planinarskih i biciklističkih staza koje vode do zadivljujućih vidikovaca, skrivenih vodopada i autentičnih alpskih sela. Regija je pravi raj za ljubitelje aktivnog odmora, od raftinga i kajakinga na brzacima smaragdne reke Soče, preko vožnje biciklom duž reke do Tolmina i šire, pa sve do planinarenja po okolnim brdima koje otkrivaju netaknutu prirodu. Za one koji traže dozu adrenalina, tu je i paraglajding sa lokalnih uzvišenja, koji nudi nezaboravan pogled iz ptičje perspektive.

Idealna baza za istraživanje

Most na Soči je savršeno mesto za bazu ukoliko planirate da istražite dolinu Soče, uključujući čuvene atrakcije poput Tolminskih korita, Boveca, Kobarida i Trente. Povezan je i železnicom, što omogućava lagodan pristup čak i bez automobila.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Zašto treba posetiti Most na Soči?

Ako tražite destinaciju koja spaja mir, prirodu, kulturno nasleđe i avanturu, Most na Soči je pravi izbor. Bilo da ste u potrazi za romantičnim vikendom, porodičnim odmorom ili aktivnim istraživanjem, ovo malo mesto nudi mnogo više nego što biste očekivali od tako skromne tačke na mapi.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Legenda o lovoru: Od antičke mitologije do nezaobilaznog začina u kuhinji

0
Lovor list zacin
Photo: Pixabay/kwol

Lovor, poznat i kao Laurus nobilis, danas je najpoznatiji kao mirisni začin koji oplemenjuje supe, čorbe i brojna jela širom sveta. Ipak, njegova istorija i simbolika mnogo su dublje od pukog kuhinjskog sastojka. Ova biljka vuče svoje poreklo iz grčke mitologije, a legenda o njegovom nastanku svedoči o nerazrešenoj ljubavi, božanskoj moći i večnom sećanju

Prema mitu, bog Apolon, zaštitnik sunca, umetnosti i proročišta, jednom prilikom se narugao bogu ljubavi Kupidonu, omalovažavajući njegovo oružje, luk i strele. Uvređeni Kupidon odlučio je da se osveti na poseban način. Zlatnom strelom probudio je ljubav u Apolonu, a otrovnom stvorio odbojnost u prelepoj nimfi Dafni, u koju se Apolon odmah zaljubio. Dok je Apolon očajnički pokušavao da je osvoji, Dafna je bežala, moleći svog oca, rečnog boga Peneja, da je spasi. Na njen vapaj, on ju je pretvorio u drvo, lovor.

Suočen sa gubitkom voljene, Apolon je odlučio da Dafnu, odnosno lovor, učini večnim simbolom slave i časti. Obećao je da će njene listove nositi kao krunu i njome kititi heroje, pesnike, sportiste i mudrace. Tako je lovor postao više od biljke – postao je simbol besmrtnosti kroz umetnost, pobedu i dostojanstvo.

U istoriji, lovorov venac bio je znak trijumfa. Njime su se kitili grčki i rimski carevi, pobednici olimpijskih igara, kao i pesnici i mislioci. Reč „laureat“ koju i danas koristimo, kao u izrazu „nobelovac laureat“, potiče upravo od lovora. U srednjem veku, završetak studija označavao se titulom „baccalaureus“, odnosno „onaj koji je ovenčan lovorom“.

Lovor i gastronomija

Lovor, međutim, nije ostao samo simbol. Njegova primena u gastronomiji je rasprostranjena i neizostavna. Danas se koristi u gotovo svim kuhinjama sveta, a posebno mesto zauzima u tradicionalnim receptima Balkana, Mediterana i Bliskog istoka. Karakteriše ga blaga, ali prodorna aroma koja ne dominira jelom, već suptilno ističe i pojačava ukuse drugih sastojaka. Gotovo je nezamisliva domaća supa, sarma, pasulj ili gulaš bez dodatka jednog ili dva lista lovora. Njegova sposobnost da neutrališe mirise mesa i ribe, poboljša varenje i doda složenost ukusu čini ga začinom koji, iako jednostavan, ima snažan uticaj.

Lovor se najčešće koristi u celom listu tokom kuvanja i vadi se pre serviranja. Iako može da stoji dugo, važno je znati da suvi lovor s vremenom gubi aromu. Zato je najbolje obnavljati ga svakih nekoliko meseci. Sveži listovi imaju jaču, gotovo citrusnu notu i često se koriste u mediteranskim kuhinjama.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Na tanjiru ili na glavi pobednika, lovor zadržava svoje posebno mesto u istoriji i svakodnevici. Njegova priča nas podseća da čak i najjednostavniji začin može nositi duboku simboliku i večnu priču o ljubavi, žrtvi i slavi. Kada sledeći put posegnete za lovorovim listom da začinite jelo, setite se da u ruci držite više od začina. Držite deo legende koja traje hiljadama godina.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Kvarner domaćin festivala Taste the Mediterranean 2025

0
Kvarner logo

Od 11. do 14. septembra Mali Lošinj postaje epicentar mediteranske kuhinje zahvaljujući međunarodnom festivalu Taste the Mediterranean (TTM). Ovaj prestižni događaj prvi put se održava na Kvarneru, koji će 2026. ponosno nositi titulu Evropske regije gastronomije

Festival Taste the Mediterranean okuplja nagrađivane domaće i strane šefove iz Francuske, Italije, Španije i Slovenije, koji će zajedno s timovima Lošinj Hotels & Villas i najboljim lokalnim restoranima pripremati ekskluzivne večere i kulinarske radionice. Poseban fokus stavlja se na očuvanje mediteranske kulturne baštine i promociju lokalnih sastojaka i tradicionalnih recepata.

Otvaranje festivala biće obeleženo jedinstvenim Apoksiomenovim banketom, inspirisanim antičkom kuhinjom, koji priprema legendarni kuvar Adrijano Nikolić u saradnji s restoranom Za Kantuni. Osnovni sastojci banketa su riba, maslinovo ulje, žitarice i vino. Festival će dodatno ulepšati Lošinjski krokant, visoki desert upisan u Ginisovu knjigu rekorda, kao i kvarnerski penušac od 100% žlahtine.

Program uključuje i masterclass radionice za mlade kuvare, stručnu konferenciju u Muzeju Apoksiomena, kao i zajedničke večere u restoranima s Michelin i Gault&Millau priznanjima: Alfred Keller, Bocca Vera, Bava Innovation, Deveron, Cigale i drugi.

TTM festival je važan korak u strateškoj promociji Kvarnera kao premium gastronomskog regiona. Domaćini i organizatori – Turističke zajednice Malog Lošinja i Kvarnera, uz podršku Jadranka turizma – naglašavaju da gastronomija nije samo hrana, već identitet, emocija i snažan turistički adut.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Taste the Mediterranean donosi ukuse, mirise i priče koje ostaju u sećanju, pretvarajući Kvarner u nezaobilaznu destinaciju za sve ljubitelje autentične mediteranske kuhinje.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Meso ‘z tiblice – zaboravljeno blago tradicionalne kuhinje Hrvatske

0
Meso 'z tiblice svinjsko meso šunka
Photo: Freepik

Dok savremena gastronomija sve više teži inovacijama i globalnim trendovima, istinski ljubitelji domaćih ukusa s posebnim poštovanjem vraćaju se jelima koja su oblikovala identitet narodne kuhinje. Jedan od takvih kulinarskih bisera je Meso ‘z tiblice – rustični specijalitet koji potiče iz Slavonije, Baranje, Podravine i Međimurja. Ovo jelo predstavlja savršen spoj veštine konzerviranja mesa i bogatstva ukusa koji dolazi iz vremena kada se kuvalo polako, s ljubavlju i poštovanjem prema svakom sastojku

Meso ‘z tiblice se priprema od svinjskog mesa, koje se nakon termičke obrade slaže u posebnu posudu posudu sličnu buretu (lokalno tiblicu). Nakon toga se preliva vrelom svinjskom mašću, a kada se mast ohladi i stegne, meso ostaje potpuno zaštićeno od vazduha. To omogućava da meso ostane sočno i ukusno nedeljama, pa i mesecima. Ova metoda čuvanja mesa, danas gotovo zaboravljena, nekada je bila neizostavan deo svakog domaćinstva, naročito tokom zime nakon svinjokolja.

Za pripremu se biraju najbolji komadi svinjskog mesa poput vratine, plećke ili rebara. Meso se pažljivo peče ili prži dok ne dobije zlatnosmeđu boju i karakterističnu koricu. Nakon toga se slaže u tradicionalnu drvenu posudu cilindričnog oblika. Preliva se vrelom, proceđenom mašću sve dok meso nije potpuno prekriveno. Nakon hlađenja, tiblica se zatvara i čuva na hladnom mestu. Upravo je ova tehnika omogućavala domaćinstvima da uživaju u mesu bez potrebe za zamrzivačima ili frižiderima.

I tradicija i ukus

Ukus mesa je jedinstven. Meso je mekano, sočno i aromatično, s blagom notom pečenja i masti koja mu daje dubinu i punoću. Služi se uz domaći hleb, kiseli kupus ili turšiju, a često ga prate senf, ajvar ili ljuti domaći preliv. U tradicionalnim krajevima služi se i kao meze uz čašicu rakije ili vina, posebno tokom zime i porodičnih okupljanja.

Međutim, meso ‘z tiblice nije samo jelo, već i simbol jednog načina života, života u skladu s prirodom, kada se ništa nije bacalo i svaki komad mesa koristio do poslednje mrvice. Priprema tiblice bila je zajednički posao, vezan za običaje i porodična okupljanja, a danas sve češće postaje deo jelovnika restorana koji neguju autentičnu kuhinju.

U vremenu kada se sve više ceni povratak tradiciji i izvornim ukusima, meso ‘z tiblice doživljava svoj preporod. Restorani domaće kuhinje, seoska domaćinstva i porodična gazdinstva nude ga kao autentično gastronomsko iskustvo, a potrošači ga sve češće traže kao ukus detinjstva i spore, domaće hrane. Gastro manifestacije u Slavoniji i Podravini dodatno doprinose njegovoj popularnosti, podsećajući nas da su najbolji ukusi često oni koji dolaze iz prošlosti.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Meso ‘z tiblice nije samo delikates, već i deo kulturnog nasleđa. To je tihi svedok jednog vremena i prostora, kada je kuhinja bila srce doma, a hrana izraz ljubavi, znanja i domišljatosti. Upoznati ovo jelo znači razumeti duh sela i okusiti tradiciju koja zaslužuje posebno mesto i u savremenoj gastronomiji.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Nova uloga hotelskih televizora: Od običnog uređaja do strateške platforme za profit

0
Hotel televizot hotelski TV
Photo: Freepik

Hotelski televizori i digitalni displeji u javnim prostorima su dugo smatrani samo standardnim sadržajem – neophodnim, ali pasivnim elementom iskustva gostiju. Međutim, danas vodeći hotelijeri prepoznaju njihov potencijal kao pametnih platformi koje podižu prihode, poboljšavaju efikasnost i pružaju gostima savremeno, personalizovano iskustvo

Televizor u sobi više nije luksuz — već očekivanje

Današnji gosti dolaze u hotel sa navikama i tehnologijama koje žele da koriste kao kod kuće. Emitovanje sadržaja sa telefona ili tableta na TV nije više bonus, već osnovno očekivanje. Zato podrška za nove tehnologije poput Apple AirPlay ili Google Cast mora postati standard, ne samo jedan od njih.

Hoteli koji omogućavaju lako povezivanje i personalizaciju boravka osvajaju više lojalnih gostiju i pozitivnih recenzija. Oni koji to zanemare rizikuju da zaostanu za konkurencijom. LG, na primer, nudi televizore sa ugrađenom podrškom za obe tehnologije, bez dodatnog hardvera, čime hotelijerima omogućava punu fleksibilnost i sigurnost u zadovoljstvo gostiju.

Od ekrana do generatora prihoda

Moderni hotelski TV uređaji i digitalni displeji više nisu samo za zabavu i informisanje. Oni postaju aktivni izvori prihoda: kroz dinamičko prikazivanje reklama, promocije brendiranih partnera ili dodatne ponude u realnom vremenu.

Zahvaljujući platformskim sistemima za upravljanje sadržajem, hoteli danas mogu centralizovano da promovišu restoranske specijalitete, ekskluzivne usluge, velnes tretmane ili lokalne događaje. Sve to predstavljaju preko TV ekrana i digitalnog oglašavanja u hodnicima i lobijima.

Efikasnije poslovanje i bezbednost

Televizori i displeji sve više igraju ključnu ulogu u operativnom radu hotela. Integracijom sa spoljnim sistemima, danas mogu pomoći u upravljanju energijom, praćenju opreme, pa čak i slanju bezbednosnih upozorenja osoblju i gostima.

Još značajnije je to što se zahvaljujući napretku u web upravljanju, uređaji mogu konfigurisati ili ažurirati daljinski, putem tableta ili telefona – bez potrebe da osoblje ulazi u sobu. To znači manje troškova, brže postavljanje i veću ujednačenost kvaliteta među objektima iste hotelske grupacije.

Partner koji nudi rešenje „od A do Š“

Kako TV i digitalna signalizacija postaju deo šire strategije, izbor pouzdanog tehnološkog partnera postaje ključan. Nije reč samo o hardveru, već o sveobuhvatnoj platformi – koja nudi softver, podršku, integracije i pouzdanost.

Saradnja sa jednim proizvođačem koji može da isporuči sve – od osnovnih TV modela do OLED premijuma i pametnih displeja, zajedno sa softverskim rešenjima – znatno pojednostavljuje nabavku, održavanje i obuku osoblja. Hoteli tada imaju jedinstveno rešenje koje se lako širi i primenjuje kroz sve objekte.

Upravo zbog toga je od velike važnosti izabrati pravog partnera, jer suština nije u određenom proizvodu, već u strategiji. Treba izabrati platformu, a ne samo ekran. Treba sarađivati sa partnerom koji razume budućnost ugostiteljstva.

Ekrani koji rade za vaš profit

U svetu u kom svaki dodir sa gostom ima značaj i gde se svaki evro broji, vreme je da se TV uređaji i displeji sagledaju kao strateški alati, a ne samo kao sredstvo zabave.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Oni hoteli koji već danas ugrade pametnu, povezanu infrastrukturu ne samo da podižu kvalitet boravka, već i efikasnije posluju i ostvaruju dodatne prihode. Tehnologija je tu. Tržište je spremno. Pitanje je samo: da li vaši ekrani rade dovoljno za vaš biznis?

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Šaleška – destinacija koju ne zaboravljaš

0
Šaleška – destinacija koju ne zaboravljaš

Zašto baš u Šalešku? Ako ste već i bili ovde, dolina će vas ponovo iznenaditi. Poklonite sebi više dana za otkrivanje gradova i seoskih krajeva, kulture i istorije, aktivnosti i opuštanja. Isprobajte najbolje i doživite odmor na drugačiji, poseban način. Šaleška nije mesto koje obilazite usput – to je destinacija kojoj se vraćate

Šaleška – destinacija koju ne zaboravljaš

U severoistočnom delu Slovenije, u zaleđu Pohorja i obroncima Karavanki, leži Šaleška – prostor bogat prirodnim lepotama, rudarskom istorijom i sve dinamičnijim turističkim razvojem. Nekada poznata isključivo po industrijskoj moći i eksploataciji uglja, ova regija je u poslednje dve decenije doživela transformaciju u moderan, održiv i višeslojan turistički prostor. Šaleška dolina u nudi raznovrsna i jedinstvena iskustva kao što su biciklističke staze kroz netaknutu prirodu, podzemne rudarske galerije pretvorene u interaktivne muzeje, misteriozne priče potopljenih sela i uređenu gradsku plažu na obali veštačkog jezera koja podseća na mediteranske rivijere.

Šaleška – destinacija koju ne zaboravljaš

Štrekna, od pruge do biciklističkog raja

Biciklistička staza Štrekna je jedan od najuspešnijih primera revitalizacije industrijske infrastrukture u funkciji turizma. Izgrađena na trasama nekadašnje železničke pruge između Velenja i Dravograda, Štrekna se danas proteže dužinom od 35 kilometara i pruža idealne uslove za rekreativnu vožnju, porodične izlete, ali i ozbiljnije biciklističke poduhvate. Staza je asfaltirana, potpuno odvojena od motornog saobraćaja, a blag i ujednačen nagib čini je pogodnom za sve uzraste. U letnjim mesecima na ovoj relaciji saobraća i autobus sa prikolicom za prevoz bicikala, omogućavajući lak povratak na početnu tačku. Staza prati tok reke Pake, prolazi kroz senovite šumske aleje, ispod lukova starih železničkih mostova i pored autentičnih železničkih objekata koji danas služe kao info tačke, biciklističke stanice i odmorišta. Uređeni punktovi za odmor, interaktivni sadržaji na pojedinim lokacijama i blizina turističkih atrakcija čine ovu stazu ne samo rekreativnom rutom, već i tematskom biciklističkom pričom. Poseban doživljaj predstavlja vožnja u proleće i ranu jesen, kada pejzaž menja boje, a dolinom se širi miris sveže zemlje, lišća i vode. Štrekna je mesto gde se brzina meri osmehom, a kilometri pretvaraju u uspomene.

Šaleška – destinacija koju ne zaboravljaš

Velenje Underground, podzemni muzej emocija

Retke su destinacije u kojima možete otići 160 metara ispod površine i zakoračiti pravo u prošlost. Velenje Underground, smešten u bivšim rudarskim hodnicima ispod grada, nije običan muzej – to je posebno iskustvo koje spaja stvarnost i emociju, istoriju i savremeni narativ, edukaciju i doživljaj.

Šaleška – destinacija koju ne zaboravljaš

Poseta počinje oblačenjem rudarske opreme i ukrcavanjem u originalni voz kojim su se nekada prevozili rudari. Već sam ulazak u tunel menja perspektivu – tamni hodnici, autentični alati, figure rudara u prirodnoj veličini, prostori za odmor i rad, te simulacije eksplozija, temperature i zvukova, stvaraju ambijent koji istovremeno fascinira i budi poštovanje. Vrhunac doživljaja je ulazak u najdublju trpezariju u Evropi, gde se služi „Štajgerjeva južna“ – gastronomsko iskustvo inspirisano lokalnim sastojcima i rudarskom tradicijom, uz dodatak odabranih vina i muzičke animacije. Kroz postavku vas vode iskusni vodiči – neretko bivši rudari, koji ličnim pričama dodaju dubinu svakoj prostoriji. Muzej na taj način postaje svedočanstvo jedne epohe, jednog mentaliteta i jednog naroda. Nije slučajno što mnogi posetioci Velenje Underground opisuju kao „najemotivnije mesto koje su posetili u Sloveniji.

Tajne potopljenih sela – što voda pokrije, priča otkrije

Jedna od najzanimljivijih priča iz Šaleške doline krije se ispod površine tri veštačka jezera: Velenjskog, Škalskog i Družmirskog. Tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka, usled rudarskih aktivnosti i sleganja tla, nekoliko sela je potopljeno. Ljudi su napustili svoje domove, škole, crkve i groblja – a ta sela i danas, poput nemih svedoka, leže ispod jezerskih površina. Kroz vođene ture, multimedijalne prezentacije, interaktivne mape i priče lokalnih stanovnika, posetioci imaju priliku da „zarone“ u prošlost. U okviru ture, posetioci na ključnim tačkama imaju pogled na jezera, gde uz pomoć proširene stvarnosti ili (AR) tehnologije, mogu steći utisak kako su ta sela nekada izgledala. Program nije samo turistička atrakcija – on je kulturni i društveni memorandum o ceni industrijskog napretka i o moći ljudske otpornosti.

Šaleška – destinacija koju ne zaboravljaš

Velenjska plaža – urbana rivijera na dohvat ruke

Kada se spustite sa planina, siđete sa bicikla i izađete iz rudarskog lifta – čeka vas Velenjska plaža. Smeštena na obali Velenjskog jezera, ova moderna, funkcionalna i atraktivna plaža predstavlja epicentar letnjih dešavanja u Šaleškoj dolini. Na površini od više hektara, nalaze se uređene zone za kupanje, tereni za odbojku, zone za piknik, dečje igralište, skejt park, plažni barovi i više pontona za sunčanje i ulazak u vodu. Ljubitelji aktivnog odmora mogu da iznajme sup daske, kajake, pedaline ili učestvuju u organizovanim vodenim igrama i turnirima. Posebna pažnja posvećena je očuvanju prirodnog okruženja – voda je čista, temperatura prijatna za kupanje od maja do septembra, a ambijent uklopljen u pejzaž. Ukratko, plaža, koja je proglašena najboljim prirodnim kupalištem u Sloveniji, nudi mnoštvo opcija za razonodu.

Šaleška – destinacija koju ne zaboravljaš

Retke su destinacije koje uspeju da spoje rudarsku prošlost, sportski duh, savremeni turizam i priče koje dotiču. Šaleška je upravo takvo mesto – snažnog identiteta, neiscrpne energije i duboke povezanosti sa svojim krajolikom. Bilo da dolazite zbog rekreacije, porodičnog izleta, kulturne radoznalosti ili potrage za unutrašnjim mirom – u Šaleškoj dolini ćete pronaći svoj kutak.

             

#visitsaleska #ifeelsLOVEnia #myway

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Jedinstveni kruzing do skrivenih sela Norveške

0
Norveška
Photo: iStock

Norveška kruzing kompanija Hurtigruten lansirala je inovativan program putovanja koji spaja odgovorni turizam i direktnu podršku lokalnim zajednicama. Pod nazivom “Open Village”, ovaj koncept omogućava putnicima da posete neka od najudaljenijih i najautentičnijih obalnih sela Norveške – Bessaker, Træna i Sæbø.  Na ovim putovanjima mogu da ostvare ličnu vezu sa lokalnim stanovništvom kroz kulturne i zanatske aktivnosti, što je danas neprocenjivo

Autentična iskustva umesto masovnog turizma

U eri kada Norveška trpi posledice masovnog turizma u mestima kao što su Lofotska ostrva i Tromsø, Hurtigruten nudi alternativu. Spora putovanja s dušom, uz stvarne susrete i priče lokalnih ljudi su danas na ceni.

Kao deo ekskluzivne Signature Line linije, kruzinge brodovi sa kapacitetom do 500 putnika posećuju ova sela isključivo u letnjim mesecima, od maja do septembra. Svaki putnik donosi i konkretan doprinos zajednici. Kompanija Hurtigruten uplaćuje 250 norveških kruna (oko 21 €) po gostu za svako selo. Time jedno selo može zaraditi i preko 10.000 evra po dolasku broda.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Hurtigruten (@hurtigruten)

Šta gosti mogu da dožive?

Putnici ne plaćaju dodatno za ove aktivnosti, ali dobijaju pristup jedinstvenim doživljajima:

  • U mestu Bessaker, moguće je učestvovati u radionicama rezbarenja drveta, seoskim paradama i uživati u lokalnoj muzici. Posećuju se i istorijski lokaliteti poput muzeja Osen Bygdetun i mesta sa staro-nordijskim petroglifima
  • U mestu Træna, jednom od najstarijih ribarskih naselja u Norveškoj, posetioci samostalno istražuju znamenitosti poput kapelice Petter Dass, lokalnog muzeja i seoske crkve, uz pomoć tematskih knjižica
  • U mestu Sæbø, osim crkvenog koncerta, organizovane su posete Centru za lavine, gde se uči o prirodnoj i kulturnoj istoriji regije

Goste dočekuju domaćini uz sveže pripremljenu kafu, kolače i tradicionalnu norvešku supu sodd, autentični gastronomski uvod u život severnih sela.

Održivost i ekonomska korist za lokalnu zajednicu

Program ima i snažan razvojni potencijal za male zajednice. Knut Johan Monkan iz Bessakera ističe da se u njegovom selu od 170 stanovnika čak 12 lokalnih biznisa direktno oslanja na ovaj program – od umetnika i vodiča, do pekara i ugostitelja, navodi Euronews.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Bez ovog programa, restorani poput FABrikken i pekara Stokkøy Bakeri – proglašena za najbolju u Norveškoj 2023. – ne bi mogli da opstanu. Hurtigruten je ključan za održivu budućnost sela.

Novi model putovanja i turizma

Program “Open Village” pokazuje kako turizam može biti više od brojeva – može postati alat za oživljavanje ruralnih sredina, očuvanje kulture i istinsku razmenu između gostiju i domaćina. Hurtigruten poziva putnike da ne samo posete Norvešku, već i da je prožive iznutra, polako, smisleno i sa poštovanjem.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Francusko vinarstvo na prekretnici: Najveća kriza u istoriji industrije

0
Vinograd vino
Photo: iStock

Francuski vinari upozoravaju da se suočavaju sa najdubljom krizom u istoriji, a dramatično stanje potvrdili su i na nedavnom sastanku sa ministarkom poljoprivrede Ani Ženevar. Podrumi su prepuni neprodatog vina, troškovi proizvodnje rastu, a predstojeća berba dodatno pojačava pritisak na ionako preopterećen sistem

Prema navodima udruženja Association Générale de la Production Viticole (AGPV) i Jeunes Agriculteurs, tržište je prezasićeno, a mnogi vinari – posebno mlađa generacija – nemaju gde da smeste novo vino koje stiže sa ovogodišnje berbe. Sve veći inflatorni pritisci dodatno povećavaju troškove rada, dok klimatski rizici – poput mrazeva, suša ili grada – iz godine u godinu unose neizvesnost u proizvodnju.

Geopolitička i trgovinska nestabilnost

Jedan od dodatnih izazova jeste i nepredvidiva međunarodna trgovina, naročito sa Sjedinjenim Američkim Državama, jednim od ključnih tržišta za evropska vina. Francuski vinari ukazuju da su promene u američkoj trgovinskoj politici često neočekivane i destabilizujuće.

Vladine i evropske mere podrške

Kao odgovor na krizu, Vlada Francuske već je ponudila vinogradarima kompenzaciju za krčenje vinove loze na oko 27.000 hektara, dok je nakon sastanka sa ministarkom formiran i fond za hitnu pomoć mladim vinarima. Na nivou Evropske unije razmatraju se dodatne mere, uključujući aktivnu promociju vina, kontrolu viškova kroz smanjenje ponude i subvencionisanu destilaciju neprodatog vina – praksa koja postaje sve češća u EU.

Kriza nije izolovana: Globalni pad potrošnje vina

Ovaj problem nije prisutan samo u Francuskoj – višak vina i smanjenje potrošnje pogađa i vinske regije Kalifornije i Australije. Prema podacima Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV), globalna potrošnja vina tokom 2023. godine pala je na najniži nivo još od 1961. godine, sa svega 214 miliona hektolitara na godišnjem nivou.

Situacija u Srbiji i zemljama regiona – poput Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Severne Makedonije – takođe pokazuje znake ozbiljnih izazova u vinskom sektoru, iako ne u razmerama koje trenutno pogađaju Francusku. Ipak, zajednički problemi se prepoznaju.

Srbija: Kvalitet u porastu, ali potražnja stagnira

U Srbiji se u poslednjoj deceniji beleži rast broja malih i srednjih vinarija, kao i porast kvaliteta vina, naročito u regijama kao što su Fruška gora, Župa, Negotin i Šumadija. Međutim, domaće tržište je ograničeno, a izvoz još uvek nije dovoljno razvijen da bi ublažio efekte sezonskih oscilacija u potražnji.

Vinari ukazuju na probleme sa niskom otkupnom cenom grožđa, visokim cenama ambalaže i logistike, ali i na slabu institucionalnu podršku u promociji vina u inostranstvu. Klima postaje sve nepouzdanija – kasni mrazevi i suše sve češće utiču na kvalitet i kvantitet grožđa.

Hrvatska: Turizam spas, ali sezonski

Hrvatski vinari donekle uspevaju da amortizuju tržišne viškove zahvaljujući snažnom sezonskom turizmu. Ipak, taj model ima svoje granice. Većina potrošnje koncentriše se na obalu i samo tokom letnjih meseci, dok manji vinari u kontinentalnim krajevima često ostaju sa zalihama vina koje teško plasiraju tokom ostatka godine.

Vinari upozoravaju da su visoki troškovi proizvodnje i sve stroži EU standardi dodatni izazov za mala gazdinstva.

Slovenija: Premium vina, ali mali obim

Slovenija ima reputaciju proizvođača vina visokog kvaliteta, naročito u regijama kao što su Brda, Vipava i Podravje. Međutim, zbog malih količina, slovenačko vinarstvo je izuzetno osetljivo na tržišne i klimatske šokove. I ovde se javlja problem zaliha i skučenog domaćeg tržišta, dok izvoz nije dovoljan da apsorbuje sve viškove.

Crna Gora i Severna Makedonija: Dominacija velikih i problemi kod malih

U Crnoj Gori dominira velika državna vinarija Plantaže, koja se poslednjih godina suočava sa poslovnim izazovima, dugovima i krizom upravljanja. Mali proizvođači imaju ograničene kanale prodaje, a izvoz ide uglavnom prema tradicionalnim tržištima.

Slično je i u Severnoj Makedoniji, gde većina vina ide u izvoz po niskim cenama kao rinfuzno vino, bez razvoja brenda i prepoznatljivosti. Mnogi mali vinari ukazuju da se suočavaju sa visokim troškovima i niskim marginama, dok klimatski stres postaje sve češći.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Francuski vinari se nalaze na prekretnici. Ukoliko se hitne mere ne sprovedu, preti opasnost da deo jedne od najcenjenijih vinskih industrija na svetu doživi kolaps. U kontekstu globalnih izazova i promenjenih navika potrošača, budućnost evropskog vinarstva zavisi od koordinisanog odgovora domaćih i evropskih institucija.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Evropljani biraju skrivena mesta i putuju van sezone. Kako je kod nas?

0
Bohinj jezero slovenija
Photo: iStock

Evropljani menjaju svoje navike u putovanjima, umesto poznatih i prenatrpanih destinacija, sve češće biraju manje poznata mesta i putuju van glavne letnje sezone. Prema novom izveštaju Evropske turističke komisije (ETC), ova promena ponašanja dolazi kao odgovor na rastuću zabrinutost zbog prekomernog turizma, ali i zbog boljih povezanosti, pristupačnih cena i geopolitičke nestabilnosti van Evrope

Više od tri četvrtine Evropljana, tačnije 77%, planira bar jedno putovanje između juna i novembra 2025. godine, a čak 91% njih ostaće na evropskom kontinentu. To ne znači da će svi putovati u poznate turističke meke. Naprotiv, čak 55% ispitanika aktivno traži manje poznate destinacije, što je porast u odnosu na 48% iz proleća ove godine.

Glavni motivi? Manje gužve, autentičnija iskustva i sve češća svest o negativnim posledicama masovnog turizma. Posebno su popularni tzv. „shoulder” meseci – periodi između vrhunca i vansezone, kao što je septembar, koji sada bira 22% putnika, odmah iza jula i avgusta koji dele po 25%.

Mediteran i dalje favorit, ali interesovanje raste za netipična mesta

Mediteranske zemlje ostaju među najpoželjnijima. Španija privlači 13% evropskih turista, Italija 10%, Francuska 8%, a Grčka 6%. Međutim, sve više ljudi odlučuje se za manja mesta i manje poznate regione, kako bi izbegli prenatrpane ulice Rima, Santorinija, Barselone i Venecije.

Oni koji žele drugačije iskustvo, posežu za seoskim turizmom, skrivenim plažama, planinskim selima i kulturnim manifestacijama van velikih gradova. Putovanje automobilom postaje sve popularnije, 32% putnika bira kola kako bi lakše došli do udaljenijih mesta, dok avio-prevoz i dalje drži primat sa 53%, zahvaljujući brzini i povoljnim cenama.

Ko najviše putuje i koliko troši?

Stariji Evropljani, posebno oni stariji od 55 godina, prednjače u putovanjima, 82% njih planira odlazak na odmor, dok mlađi uzrasti, posebno 18–24 godine, zaostaju sa 66%, najviše zbog ograničenog budžeta i vremena.

Uprkos ekonomskim izazovima, većina Evropljana ne želi da štedi na putovanjima. Prosečan budžet po osobi iznosi između 1.500 i 2.000 evra, što je porast od 3% u odnosu na prošlu godinu. Najveći deo troškova odlazi na smeštaj (32%) i hranu i piće (24%). Stariji putnici više ulažu u komfor i kvalitetnu gastronomiju, dok mlađi preferiraju aktivnosti, velnes sadržaje i šoping.

Održivi turizam – trend koji postaje pravilo

Rastuća svest o održivosti i posledicama masovnog turizma oblikuje ponašanje putnika. Čak 11% Evropljana navodi da im je izbegavanje gužvi sada glavni prioritet prilikom planiranja odmora.

Migel Sanz, predsednik ETC-a, naglašava da je ovo prilika za destinacije da promovišu manje posećene lokalitete i razviju održive turističke strategije, posebno u mesecima van špica. Podaci pokazuju da Evropljani, uprkos ekonomskoj i društvenoj neizvesnosti, ne žele da odustanu od putovanja. Ključno je usmeriti pažnju na kvalitet, održivost i autentičnost.

Kako je kod nas i u zemljama regiona?

U skladu sa evropskim trendovima, i putnici iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Slovenije sve češće biraju manje poznate destinacije i putuju van glavne sezone. U Srbiji raste interesovanje za sela u Istočnoj Srbiji, kao što su Gostuša na Staroj planini ili Mokra Gora. Takođe su planine poput Kopaonika sve popularniji izbor putnika u letnjem periodu godine, što su moderni i luksuzni hoteli i prepoznali.

U Hrvatskoj turisti sve više posećuju unutrašnjost, Gorski kotar u regiji Kvarner  ili Slavoniju van sezone, umesto jadranskih gužvi u julu i avgustu. Crna Gora beleži porast poseta planinskim destinacijama kao što su Prokletije i Durmitor u septembru i oktobru. U Bosni i Hercegovini Ravna planina nudi osveženje i beg od gradske vrućine i gužve uz jezera, čist planinski vazduh i bogat sadržaj za celu porodicu.

U Sloveniji su Bohinj, Logarska dolina i Kamniška Bistrica popularni među onima koji traže mir i prirodu izvan glavnih tokova. Takođe, iako već dobro poznata turistima, slovenačka Istra sve više dobija na popularnosti zahvaljujući svojoj kompaktnosti. Sve je blizu, lako dostupno, a pritom nudi autentična, lična i raznolika iskustva. Ovaj trend prati i razvoj održivog turizma, kao i promocija vansezonskih događaja i festivala širom regiona.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Putovanja u Evropi 2025. godine dobijaju novu dimenziju – manje je više. Evropljani biraju pametnije, odgovornije i personalizovanije pristupe odmoru. U vremenu kada masovni turizam izaziva sve više negativnih reakcija, skriveni dragulji i sezonski balansirani odmori postaju novi standard putovanja.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Barselona: Što više plaćaju turisti, manje će morati da plaćaju građani

0
Koji gradovi uvode turističke takse u 2023. godini
Photo: iStock

Gradske vlasti Barselone donele su odluku koja će značajno uticati na budžete budućih turista. Naime, turistička taksa u ovom popularnom španskom gradu biće postepeno povećavana do 2029. godine, kada će ukupni nameti po noćenju moći da dostignu čak 15 evra po osobi, u zavisnosti od vrste smeštaja

Odluku da se poveća turistička taksa je izglasalo gradsko veće, predvođeno Republikanskom levicom. Predstavnica Elisenda Alamani ističe da je cilj da veći teret snosi turizam, a ne građani Barselone. Ovo nije pitanje za ili protiv turizma, već o pametnijem upravljanju njime, navela je, dodajući da će prihodi od taksi doprineti razvoju grada i boljim javnim uslugama.

Faza po faza: Udvostručavanje takse

Trenutna opštinska taksa od četiri evra povećaće se za po jedan evro godišnje, sve do osam evra u 2029. godini. Pored toga, turisti već sada plaćaju regionalnu katalonsku taksu. Ona varira u zavisnosti od tipa i kategorije smeštaja, a i ta taksa će uskoro biti povećana, pa bi tako boravak u luksuznim hotelima mogao da košta dodatnih sedam evra po noćenju.

Ukupno, to bi značilo i do 15 evra dnevno samo u turističkim dažbinama za one koji borave u hotelima sa pet zvezdica.

Turistički prihod za javni interes

Zamenik gradonačelnika za ekonomiju i turizam Đordi Vals poručio je da ovakav sistem već sada omogućava ulaganja u javnu bezbednost, saobraćaj i klimatske projekte. Gradske vlasti na taj način žele da omoguće održiv turizam koji koristi celom društvu.

Pohvaljen je i postepeni model povećanja, kako bi turistički sektor imao vremena za prilagođavanje. U Barseloni, gradu koji godišnje privlači milione turista, sve je jači pritisak na lokalnu infrastrukturu, stanovanje i životni standard građana.

Kritike sa desnice

Opozicija, uključujući Voks i Narodnu partiju, usprotivila se ovoj meri, ocenjujući da se Barselona „pretvara u grad neprijateljski nastrojen prema turistima“ i da se „turizam kriminalizuje“.

Sledeći koraci: Potvrda na nivou Katalonije

Ova mera još nije konačna, mora je odobriti katalonski parlament u oktobru, a zatim se uklopiti u gradske poreske propise do kraja godine.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

U trenutku kada sve više evropskih gradova traži načine da reguliše masovni turizam, Barselona ide korak dalje u pokušaju da preusmeri koristi turizma na lokalnu zajednicu. Ukoliko plan prođe, putnici koji posećuju ovaj grad u narednim godinama moraće da računaju i na znatno više dodatnih troškova – ali i na bolju uslugu i održiviji grad.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Llafranc

Južna Evropa vodeća destinacija u postsezoni

0
Evropljani ne odustaju od putovanja, čak ni kad temperature padnu. Najnovije istraživanje Evropske komisije za putovanja (ETC) otkriva da sve veći broj putnika planira...