Naslovna Blog Stranica 44

Nikola Stojanović, generalni menadžer „Wargaming” za Srbiju

0

Kad na genetskoj lutriji izvučete glavni informatički tiket, (njegov otac, Vladimir Stojanović napisao je 140 knjiga iz matematike), bilo bi zaista šteta da ne postanete programerski mag. Tako je Nikola, već sa šest godina pokrenuo svoj prvi kompjuterski program, kao školarac osvajao takmičenja iz matematike, a onda nakon fakulteta počeo da osniva softverske firme i radi sa čitavim svetom. Međutim, talenat ne garantuje poslovni uspeh, pa je za velika dostignuća potrebno razviti pregršt veština u komunikaciji sa ljudima. Nikola je nesumnjivo pronašao rešenje i za ovaj zadatak, što potvrđuje ovaj tekst, ali još više njegova pozicija direktora u kompaniji „Wargaming“ koja u Srbiji broji skoro 900 zaposlenih. Pritom, svim ovim ostvarenjima bi trebalo dodati učestvovanje u organizaciji dnevne logistike porodice Stojanović sa četvoro dece, koju je, na osnovu ličnog roditeljskog iskustva, teže rešiti od kvadrature kruga. Jer u firmi si šef, ali kod kuće, u najboljem slučaju – pripravnik sa neograničenim radnim vremenom

TU: Koji savet možete dati mladim poslovnim ljudima?
NS: Verujte u sebe i u uspeh onoga što radite. To je nešto najneoriginalnije što mogu da kažem, ali je istovremeno i najbitnije za vas pa bih to svakako podvukao kao prvi savet. Sa druge strane, velike stvari se ne rade od jednom, a vrlo često i ne uspevaju iz prve. Neka vas to ne obeshrabri. Delite kompleksne stvari na više jednostavnijih, koristite svaku priliku, i uspeh i neuspeh i sve ono između, da analizirate, učite i rastete. Budite iskreni u analizi na prvom mestu svog učinka, pa onda i učinka ostalih u timu. Razmislite šta je baš valjalo i trebalo bi ga ponoviti, šta je moglo bolje, a šta nije moglo gore i trebalo bi ga svakako promeniti (i kako). Uz sve to, trebaće vam i mnogo sreće, pa bih da iskoristim ovu priliku da vam istu i poželim.

TU: Šta za vas predstavlja idealni odmor?
NS: Za početak idealan odmor ima jedan preduslov: da posao ostane u Beogradu. Ako bi se to nekim čudom dogodilo, mogao bih da nastavim da maštam u pravcu nekog tirkiznog, toplog mora, prostrane plaže sa sitnim peskom, okružen dragim ljudima i veselim društvom. Nisam tip koji voli netaknute zabiti, više volim hedonizam sa komfornim hotelima, ljubaznim osobljem, odličnom hranom u lepim restoranima i slično.

TU: Koja je vaša omiljena hrana?
NS: Najjednostavnije bi bilo reći da obožavam nezdravo i izbegavam zdravo. Znači fast food, testo, brašno, šećer – IN, brokoli, plavi patlidžan, tikvice – OUT. Možda bi idealan izlazak na večeru bio u italijanski restoran, a tamo bi mi verovatno bilo sve jedno šta bi konkretno bilo na meniju. Od fokače, pršute, bresaole, parmezana do verovatno bilo koje pice ili paste (minus tikvice ili brokoli). Uz fino vino, i sa tiramisuom ili panakotom za kraj. I naravno limunčelo da se sve to svari.

TU: Šta obično nosite sa sobom na putovanja?
NS: Nažalost, laptop, za svaki slučaj. Pored toga telefon, ali ne zbog priče. Činjenica je da telefon u mnogome olakšava putovanja i može da pomogne da se nađe adresa na koju smo pošli, da se bukira hotel da prespavamo usput, da vidimo kako je ocenjen restoran gde smo pošli ili da pronađemo lokaciju za kupovinu. Ali ako izuzmemo standardni set, koji valjda svi nose – pasoš, novčanik, telefon, mislim da retko putujem bez naočara za sunce. Nekako nađu primenu svuda, od mora do planine.

TU: Gde biste voleli da otputujete u nepoznato?
NS: Kad je nepoznato u pitanju, mislim da tu dominantno razmišljamo o mestima o kojima smo čitali ili gledali na TV-u. Stoga, dvoumim se između nekog afričkog safarija (npr. da budem snimatelj nekog novog serijala „Opstanak“) i nekog krstarenja Karibima (npr. da budem prvi oficir Džeka Speroua).

Tekst: Petar Vušurović

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Četiri nova turska sela uvrštena među najbolja na svetu

0

Četiri slikovita sela u Turskoj proglašena su za neka od „Najboljih turističkih sela 2025“ od strane UN Turističke organizacije, čime je još jednom potvrđen odgovoran pristup Turske, razvoju održivog turizma zasnovanog na lokalnim zajednicama

Akjaka iz provincije Mugla, Barbaros iz Izmira, Anitli iz Mardina i Kale Učagiz iz Antalije prepoznati su zbog svoje usklađenosti s prirodom, bogate kulturne tradicije i posvećenosti održivom turizmu. Skrivena među planinama, morem i pričama Anadolije, ova sela su dobila sertifikat „Najbolje turističko selo“ tokom ceremonije dodele nagrada u Hužouu, Kina.

Nakon što su u prethodnim godinama na listu već uvrštena sela Tarakli (Sakarja), Mustafapaša (Nevšehir), Birgi i Širince (Izmir), te Ormana (Antalija), Turska je i 2025. godine ponovo zauzela istaknuto mesto među najvažnijim svetskim destinacijama za ruralni turizam. Sa četiri nova priznanja, Turska sada broji ukupno devet sela na UN listi „Najboljih turističkih sela“.

Akjaka: Morski raj sporog načina života

Akjaka, smeštena severno od Marmarisa u provinciji Mugla, mirno je letovalište okruženo zelenim planinama i tirkiznim morem, s borovima i eukaliptusima koji ga uokviruju i potokom Azmak koji prolazi kroz samo središte mesta. Ovaj predivni prirodni ambijent čini Akjaku idealnom za različite aktivnosti na otvorenom – od jedrenja na dasci i vožnje bicikla do kajtsurfinga i planinarenja.

Akjaka međutim nije samo destinacija za avanturiste, već i svedočanstvo arhitektonske mudrosti s tradicionalnim kućama u stilu Ula, inspirisanim osmanskim i egejskim uticajima. Posetioci mogu otkriti kulturno nasleđe karijskih civilizacija, uživati u morskim specijalitetima i mezetima, i doživeti sporiji ritam života, daleko od gradske vreve. Grad je ponosni član međunarodne mreže Cittaslow, što dodatno potvrđuje njegovu posvećenost održivom i uravnoteženom načinu života.

Barbaros: Selo autentičnih iskustava i iskrenog gostoprimstva

Barbaros je još jedno šarmantno tursko selo, smešteno nedaleko od Urle u provinciji Izmir, rastućeg gastronomskog centra egejske obale. Poznato je po svojoj tradicionalnoj arhitekturi s kamenim kućama, bogatoj kuhinji, gostoljubivim stanovnicima, lokalnoj proizvodnji i rukotvorinama.
Prolazeći uskim ulicama sela, posetioci mogu zakucati na vrata kuća obeleženih znakom „Çat Kapı“ („Pokucaj na vrata“) i probati domaće specijalitete pripremljene od maslinovog ulja, povrća i začinskog bilja, i to po veoma pristupačnim cenama.
Na samo tri kilometra od sela počinje vinska ruta Urle, dom nove generacije vinara i restorana uvrštenih u Mišlenov vodič. Pored toga, svakog proleća održava se Festival strašila (Oyuk Festivali), kada ulice sela krase ručno izrađena strašila – događaj koji oduševljava sve posetioce.

Anitli: Multikulturni kutak istorijskog nasleđa

Anitli se nalazi u okrugu Midjat, u provinciji Mardin, u pravoj kulturnoj kolevci u kojoj vekovima zajedno žive Sirijci, Muslimani, Jezidi i hrišćanske zajednice. Manastiri u ovom selu koje su osnovale prve hrišćanske zajednice i koji i danas aktivno funkcionišu, spadaju u najposećenija mesta ovog kraja.

Jutarnje i večernje službe u Crkvi Device Marije, posebne ceremonije koje se održavaju svakih 15 dana, kao i bogosluženja tokom Božića i Vaskrsa, čine ovo selo posebno privlačnim za posetioce zainteresovane za verski turizam.

Gosti Anitlija mogu takođe istražiti crkve i manastire u širem području Midjata i regionu Tur Abdin, koji je 2021. godine uvršten na UNESCO, preliminarnu listu svetske baštine.

Osim duhovnih znamenitosti, posetioci mogu uživati na događajima kao što je Međunarodni festival kulture i umetnosti u Midjatu, probati lokalne specijalitete poput variva od crnih leblebija, bademovih kolača i sirijskih vina, kupiti tradicionalne šalove i suvenire, pa čak i učestvovati u seoskim aktivnostima poput muže ovaca i branja voća zajedno s meštanima.

Kale Učagiz: Obalski dragulj s likijskim tragovima

Kale Učagiz je obalsko selo bogate istorije, smešteno u okrugu Demre u Antaliji, srcu Turske rivijere. Poznato i kao „Selo zamka“, mirna je oaza udaljena od glavnih puteva gde posetioci mogu uživati i u kristalno čistom moru i u bogatom kulturnom nasleđu. Selo je ulazna tačka za poznatu pešačku rutu Likijski put, a iz njega se lako stiže do ostrva Kekova i potopljenog grada Simene. Posetioci mogu krenuti na izlete brodom kroz uvale ili istraživati antičke ruševine vozeći kajak.

Istorija Kale Učagiza seže vekovima unazad, a tragovi njegovog bogatog nasleđa vidljivi su na svakom koraku. Selo očarava svojim brdima prekrivenim maslinjacima, kamenim kućama ukrašenim bugenvilijama, i malom lukom punom ribarskih čamaca, stvarajući spokojnu i autentičnu atmosferu za svakog posetioca.

Izvor i foto: TGA (Türkiye Tourism Promotion and Development Agency)

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Sedam turističkih trendova koji će oblikovati putovanja u 2026. godini

0
Eduvacation, hometel i hutlife u 2022. turisti putnici
Photo: Pexels/Te lensFix

Turistička industrija ulazi u 2026. sa jasnim pomakom ka sporijem, smislenijem i personalizovanijem načinu putovanja. Analize vodećih hotelskih grupa, turističkih kompanija i stručnjaka za ponašanje putnika pokazuju da gosti sve češće traže tišinu umesto buke, iskustvo umesto luksuza i poverenje umesto prevelikog izbora. Ovo su ključni trendovi koji će definisati putovanja u 2026. godini, navodi BBC

Tišina kao novi luksuz

Jedan trend se izdvaja iznad svih, „quietcation“, odnosno putovanja fokusirana na tišinu, mir i mentalni oporavak. U svetu stalne povezanosti, notifikacija i globalnih kriza, sve više putnika svesno traži beg od buke, ekrana i pritiska. Ovakav oblik odmora stavlja akcenat na tihe destinacije, minimalizam, komfor i potpunu digitalnu detoksikaciju.

Od mapa koje rangiraju destinacije prema nivou buke, do boravaka u potpunom mraku ili izolovanim kabinama u prirodi, „hushpitality“ postaje odgovor na sindrom sagorevanja i hronični umor savremenog društva.

Veštačka inteligencija umesto administracije

Generativna veštačka inteligencija sve više preuzima logistiku putovanja. Planiranje ruta, rezervacije, digitalne prijave u hotelima i prevod u realnom vremenu postaju standard. Umesto sati provedenih u pretraživanju, putnici koriste AI alate kako bi dobili personalizovane predloge prilagođene njihovom raspoloženju, životnoj fazi i potrebama.

Ipak, ovaj trend nosi i izazove, od rizika prekomernog turizma do sve češćih prevara. Ključ u 2026. biće pametno korišćenje tehnologije, gde AI pomaže, ali ne zamenjuje ljudsku procenu.

Poverenje važnije od izbora

Zamor od donošenja odluka snažno utiče na ponašanje putnika. Sve je više turističkih proizvoda koji u potpunosti uklanjaju potrebu za izborom, od misterioznih putovanja i krstarenja bez poznate rute, do boravaka gde domaćin u potpunosti kreira iskustvo. Ovakav pristup putovanju oslobađa goste stresa planiranja i omogućava istinski odmor. U vremenu konstantnog kognitivnog opterećenja, poverenje postaje nova valuta u turizmu.

Putovanje drumom umesto avionom

Putovanja automobilom doživljavaju snažan povratak. Razlozi su višestruki – niži troškovi, fleksibilnost i želja za sporijim tempom. Road trip više nije samo avantura mladih, već i luksuzno iskustvo sa pažljivo biranim gastronomskim i kulturnim stanicama. Istovremeno, za mnoge putnike vožnja predstavlja racionalan izbor u vremenu rasta cena, ali i emotivni povratak ideji slobode i kontrole nad sopstvenim putovanjem.

Ultra personalizacija umesto univerzalnih ponuda

Turizam se sve više udaljava od koncepta „jedna ponuda za sve“. Putovanja su sve češće osmišljena prema specifičnim životnim situacijama, od retreat programa za razvod, gubitak ili menopauzu, do tematskih putovanja posvećenih nišnim interesovanjima. Ovaj trend odražava potrebu ljudi da određene emotivne ili životne faze obeleže kroz iskustvo. Putovanje postaje ritual, a ne samo pauza od svakodnevice.

Manje poznate destinacije u fokusu

Preopterećene turističke tačke gube na privlačnosti, dok interesovanje raste za manje posećene, autentične regione sa snažnim lokalnim identitetom. Putnici sve češće biraju destinacije koje nisu „instagramične“, ali nude stvarni doživljaj prostora, kulture i ljudi. Ova vrsta putovanja nosi i statusnu dimenziju, iskustvo postaje dokaz zrelosti i „putničkog staža“, a ne puko praćenje masovnih trendova.

Kultura ispred hedonizma

Kulturni turizam, posebno književna i filmska putovanja, nastavlja snažan rast. Inspirisana knjigama, serijama i filmovima, ova putovanja omogućavaju gostima da fizički uđu u svet fikcije. Hoteli odgovaraju ponudom čitalačkih retreat-a, tematskih boravaka i kulturnih programa, čak i u destinacijama poznatim po noćnom životu. U vremenima nesigurnosti, fikcija postaje prostor bekstva, razumevanja i katarze, a putovanje produžetak tog iskustva.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Putovanja u 2026. godini biće tiša, sporija i dublje povezana sa ličnim identitetom putnika. Umesto spektakla, fokus se pomera ka smislu. Umesto masovnosti – ka individualnosti. Za turističku industriju to znači novu priliku: da ne prodaje samo destinacije, već iskustva koja imaju trajnu vrednost.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najveći podzemni božićni spektakl na svetu u Postojnskoj jami

0
Posebna podzemna galerija Slovenije
Photo: Pixabay/uroburos

Duboko ispod kraškog pejzaža Slovenije, u tišini i monumentalnosti Postojnske jame, Božić već decenijama dobija sasvim drugačiji, gotovo nestvaran oblik. Ova svetski poznata prirodna atrakcija svake zime postaje pozornica jednog od najupečatljivijih prazničnih događaja u Evropi, živih božićnih jaslica, jedinstvenog spoja prirodne baštine, duhovne tradicije i scenske umetnosti

Žive jaslice u Postojnskoj jami već 35 godina okupljaju desetine hiljada posetilaca iz više od 50 zemalja sveta. Kao prve i najveće žive jaslice u Sloveniji, postavljene izvan sakralnih prostora, one su s vremenom prerasle u globalno prepoznat božićni spektakl i postale simbol prazničnog doživljaja koji prevazilazi granice religije, kulture i geografije.

Ovaj događaj danas važi za najveći podzemni božićni spektakl na svetu. Svake godine u predbožićnom periodu, Postojnska jama privlači posetioce iz cele Evrope, ali i iz Sjedinjenih Američkih Država i azijskih zemalja, potvrđujući svoj status jedinstvene svetske atrakcije. Praznični program započinje paljenjem novogodišnjeg drveta u Koncertnoj dvorani jame krajem novembra, dok se same predstave tradicionalno održavaju od 25. do 30. decembra.

Božić pod zemljom

Tokom šest dana izvođenja, jaslice poseti nekoliko desetina hiljada ljudi koji se upuštaju u nesvakidašnje putovanje kroz pet kilometara dugu podzemnu pozornicu. Posetioci se kreću legendarnim jamskim vozićem i pešice, prolazeći kroz čak 18 živih biblijskih scena, uz pet vokalnih nastupa, instrumentalne i plesne izvedbe. Više od stotinu izvođača, od međunarodno priznatih umetnika do lokalnih amaterskih glumaca, zajedno oživljava emotivnu priču o rođenju Isusa Hrista.

Posebnu atmosferu ovom događaju daje pažljivo osmišljena svetlosna scenografija. Ona naglašava monumentalnu lepotu pećinskih dvorana i stvara osećaj da se svetkovina odvija izvan vremena i prostora. U kombinaciji sa prirodnom akustikom jame, svetlo i zvuk pretvaraju Postojnsku jamu u impresivnu božićnu katedralu pod zemljom.

Prve žive jaslice u Postojnskoj jami održane su 1989. godine kao skromna, ali simbolična predstava posvećena etnološkoj baštini. U njoj je učestvovalo svega 12 lokalnih glumaca, trajala je 14 minuta i izvodila se pet puta dnevno. Od tada do danas, koncept se neprestano razvijao, obogaćivao i profesionalizovao. Vremenom su se lokalnim izvođačima pridružili i vrhunski pevači, muzičari i scenski umetnici.

Danas su žive jaslice u Postojnskoj jami mnogo više od predstave. Jaslice su nastavak viševekovne tradicije božićnih jaslica, čiji koreni sežu do 1223. godine i Franje Asiškog, koji je prve jaslice postavio u pećini u blizini Asiza. Upravo ta veza između pećine, prirode i duhovnosti daje ovom događaju posebnu simboliku.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Postojnska jama ima kompleksan sistem tunela, galerija i dvorana ukupne dužine oko 24 kilometra. Nastajala je erozijom reke Pivke tokom dva miliona godina. Danas, osim što predstavlja jedno od najvećih prirodnih čuda Slovenije, ona je i mesto gde se Božić ne samo gleda, već doživljava – tiho, duboko i nezaboravno.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Kako AI menja ulogu hotelskih sajtova?

0
hotel biznis onlajn platforme
Photo: iStock

Hotelski sajtovi su dugo služili kao digitalne brošure. Njihova svrha bila je da prikažu slike, osnovne informacije o ponudi i kontakt podatke. Danas, uz razvoj veštačke inteligencije, ta uloga se menja. Sajt hotela postaje aktivna tačka komunikacije i prodaje, sposobna da razume upite gostiju i odgovori na njih u realnom vremenu

Sajt hotela kao prva tačka kontakta za AI

Savremeni AI agenti ne pretražuju internet kao ljudi. Oni traže jasne, sistematizovane informacije koje mogu odmah da iskoriste. Kad hotelski sajt ima dobro organizovan sadržaj, AI može da prepozna ponudu, uslove boravka i dostupnost bez dodatnih integracija ili posrednika. Na taj način sajt hotela postaje direktna veza između gosta i sistema hotela.

Zašto je jasno napisan sadržaj važniji nego ikad?

AI razume prirodni jezik, ali mu je potreban precizan i nedvosmislen sadržaj. Opisi soba, cene, politike otkazivanja i dodatne usluge moraju biti jasno istaknuti. Što je sadržaj konkretniji, veća je verovatnoća da će AI pravilno interpretirati informacije i preneti ih gostu. Jasan tekst direktno utiče na vidljivost i poverenje.

Uloga uređenih podataka u hotelijerstvu

Strukturirani podaci omogućavaju da „mašine“ tačno znaju šta je šta na sajtu. Kada hotel koristi standarde poput Schema.org, AI može da razlikuje sobu od paketa, cenu od popusta i uslugu od dodatne ponude. Ovo smanjuje greške, ubrzava obradu informacija i povećava tačnost odgovora koje gosti dobijaju.

Prirodni jezik kao novi način rezervacije

Gosti sve češće postavljaju pitanja u prirodnom jeziku, bilo putem pretrage, glasovnih asistenata ili AI chat alata. Umesto popunjavanja dugih formi, oni traže brze i jasne odgovore. Hotelski sajt koji je prilagođen ovom načinu komunikacije ima veću šansu da zadrži gosta i pretvori interesovanje u rezervaciju.

Od informacije do konkretne akcije

Kada AI razume nameru gosta, sledeći korak je akcija. To može biti provera dostupnosti, započinjanje rezervacije ili predlog dodatnih usluga. Sajt tada funkcioniše kao digitalni recepcioner koji vodi gosta kroz ceo proces. Ovo smanjuje broj koraka i povećava stopu konverzije.

Manja zavisnost od online posrednika

Kada AI agenti mogu direktno da komuniciraju sa hotelskim sajtom, smanjuje se potreba za OTA platformama. Hotel zadržava kontrolu nad cenama, sadržajem i odnosom sa gostima. Direktna komunikacija donosi veću profitabilnost i jači brend.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Hotelski sajt kao pametan prodajni kanal

Hotelski sajt više nije statična prezentacija. On postaje pametan, aktivan i spreman za rad sa veštačkom inteligencijom. Hoteli koji se na vreme prilagode ovom modelu imaće prednost u vidljivosti, prodaji i korisničkom iskustvu. U eri AI-ja, jasan i dobro strukturiran sajt postaje jedan od najvažnijih hotelskih resursa.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Irena Bucalović, direktorka IB Hospitality Consulting

0

Za nekog ko se, po sopstvenom priznanju, slučajno obreo u ugostiteljstvu, Irena Bucalović čvrstim koracima grabi ka svom cilju, a to je uspešna karijera u ovoj nepredvidljivoj industriji. Jer, na kraju, sve ispadne – ili jesi ili nisi, a Irena je nesumnjivo prava „mlada lavica“. Kada kaže: „Slušam poslovne savete, ali ne i one o privatnom životu“, upamtite to i prihvatite zdravo za gotovo, jer će Irena (pu, pu da ne ureknemo), jednog dana tako nešto izjaviti i na ceremoniji dodele nagrada za najbolju u njenoj branši, ma koja to bila

TU: Svi mladi lavovi imaju idole. Koju ličnost bi okarakterisali kao vaš poslovni uzor?
IB: Kroz život sam se uvek vodila savetima svojih roditelja, koji su mi bili najveća podrška i davali vetar u leđa. Kroz poslovnu karijeru sam imala sreću da upoznam mnogo kvalitetnih ljudi od kojih sam učila, a neki od njih su mi i dan danas osobe kojima se rado obratim kada sam u dilemi. Što se uzora tiče, rekla bih da ih ne tražim nužno u jednoj ličnosti. Moj najveći izvor inspiracije su ljudi oko mene. Moje kolege koje se svaki dan trude da rastu, napreduju i daju svoj maksimum. Upravo ta svakodnevna posvećenost i profesionalizam je ono što me motiviše i što bih nazvala svojim pravim poslovnim uzorom.

TU: Kako izgleda vaš radni dan?
IB: Moj radni dan nikada nije isti, dinamičan je, pun iznenađenja i stalno me drži u pokretu. Svaki dan je nova avantura, gde rešavam izazove, upoznajem ljude i pravim iskustva zbog kojih ovaj posao nikada nije dosadan. Taj tempo, raznolikost i stalna interakcija sa ljudima čine da ovaj posao nikada ne bude monoton i daje mi motivaciju da rastem i da se razvijam iz dana u dan.

TU: A šta je za vas pravi odmor?
IB: Za mene je pravi odmor negde daleko uz more i dobru knjigu. Iako se retko potpuno isključim od posla i često uhvatim sebe kako odgovaram na mejlove, to mi ne pada teško. To je deo naše branše i nešto što sam svesno izabrala.

TU: Šta je po vama ono što vas izdvaja od drugih?
IB: Nisam nikada mnogo razmišljala o tome, jer verujem da svako ima svoj jedinstven način rada i razmišljanja. U našem poslu, najvažniji su kolegijalnost i timski duh i upravo nas to sve zajedno unapređuje. Ako bih istakla nešto svoje, rekla bih da su to prilagodljivost, smirenost u izazovnim situacijama i fokus na rešenje.

TU: Koja je vaša formula uspeha?
IB: Moja formula za uspeh je kombinacija truda, stalnog učenja i usavršavanja, uz malo sreće i dosta podrške ljudi oko sebe. Iako sam sasvim slučajno završila u hotelijerstvu, zaljubila sam se u ovaj posao i posvetila se svakom izazovu sa maksimalnim angažovanjem. Verujem da je upravo spoj predanosti, kontinuiranog razvoja i kvalitetnih odnosa ono što nas vodi do stvarnog uspeha.

TU: Šta biste poručili kao savet mladim lavovima koji tek dolaze?
IB: Savetovala bih da ne brzaju i da budu otvorenog uma. Niko ne počinje kao najpametniji. Napredak dolazi kroz iskustvo, slušanje i spremnost da prihvate savete onih koji su već prošli tim putem. Greške nisu strašne i u našem poslu se dešavaju, ali svaka od njih može da se reši i iz svake može da se nauči nešto vredno.

Tekst: Petar Vušurović

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Recepti baka u restoranima – nostalgija je najjači gastronomski začin

0
Bakini recepti kuhibja baka
Photo: Freepik

Jedna od najefikasnijih strategija kojom restorani danas povećavaju prodaju jeste raznovrsna ponuda koja privlači različite profile gostiju. Ipak, među svim jelima na meniju postoje ona koja gotovo univerzalno osvajaju srca i apetite, bez obzira na godine, stil života ili gastronomske navike. To su jela koja mirišu na dom, detinjstvo i sigurnost. To su recepti naših baka

Recepti nastali u toplini doma, prenošeni s kolena na koleno, puni ukusa i emocija, danas postaju zvezde restoranskih jelovnika. Postoji li nešto emotivnije od bakine supe, čorbe ili gulaša? Upravo zato nije iznenađenje što se sve više restorana okreće „jelima iz prošlosti“, predstavljajući ih kao specijalitete kuće koji bude sećanja i izazivaju istinsku glad.

Spora nostalgija kao marketinška strategija

Ključ uspeha ove strategije nije samo u samom receptu, već u priči koja ga prati. Jelo koje ima autentičan narativ postaje mnogo više od obroka, ono postaje iskustvo. Gost najpre čita naziv jela na meniju, zatim sluša objašnjenje konobara, a na kraju ga i degustira. Svaki od tih koraka gradi emotivnu vezu i stvara empatiju.

Zamislimo teleći gulaš sa krompirom i začinima, recept koji je kuvala majka glavnog kuvara, svake godine kada bi njeni roditelji dolazili u posetu iz daleka. Umesto jednostavnog naziva „Teleći gulaš sa krompirom“, jelo se na meniju pojavljuje kao „Majkin srećni gulaš“. Razlika u percepciji je ogromna. Dodajte tome toplu, iskrenu priču u opisu jela i u komunikaciji osoblja, dobijate snažan marketinški alat koji povećava vrednost jela, ali i ukupno iskustvo gosta.

Snaga imena i sećanja

Jednostavno poređenje to najbolje pokazuje: da li biste pre naručili „Krem čorbu od povrća“ ili „Bakinu krem čorbu od mladog povrća“? Većina gostiju bez razmišljanja bira drugu opciju. Jela poput lazanja „kod none“, tradicionalnih pasti, pečene jagnjetine ili piletine iz rerne, kao i čuvenih domaćih ćufti, izuzetno se lako povezuju sa nostalgijom doma. Upravo ta emocionalna nota čini ih neodoljivim i pomaže restoranu da se izdvoji u moru slične ponude.

Bakini recepti i deserti – savršena emotivna kombinacija

Ista logika, možda čak i snažnija, važi i za deserte. Slatko je psihološki već povezano sa ljubavlju, a kada se tome doda bakina receptura, dobijamo gotovo savršenu kombinaciju.

Torte i pite u bezbroj varijacija, poput pite sa jabukama ili čizkejka po porodičnom receptu, mogu postati razlog zbog kog gosti dolaze baš u vaš restoran. Ako iza deserta stoji istinita priča, ime i emocija, on prestaje da bude samo završetak obroka i postaje glavna atrakcija. Naravno, priča mora biti praćena kvalitetom, jer nostalgija privlači prvi put, ali ukus vraća goste ponovo.

Spoj tradicije i tehnologije u savremenom ugostiteljstvu

Internet je prepun priča o bakama i jelima koja su spremale, a takav sadržaj beleži ogromnu popularnost, od blogova do YouTube kanala posvećenih isključivo tradicionalnoj kuhinji. Restorani tu imaju veliku priliku da spoje tradiciju i digitalni marketing.

Objavljivanje tekstova i video-sadržaja o poreklu jela, uz detaljan prikaz recepta i kvalitetne fotografije, može značajno povećati vidljivost restorana na pretraživačima i društvenim mrežama. Još snažniji efekat imaju prenosi uživo na Instagramu ili Facebooku, gde baka ili član porodice zajedno sa šefom kuhinje priprema jelo pred publikom.

Dodatni korak su saradnje sa influencerima koji se bave tradicionalnom i domaćom kuhinjom. Pozovite ih da probaju vaša „bakina jela“, a njihovim pratiocima ponudite poseban popust, tako se emocija pretvara u konkretnu posetu restoranu.

Kuhinja kao univerzalni jezik ljubavi

Kuhinja je univerzalni arhetip ljubavi, pažnje i brige, prenošen generacijama upravo kroz hranu. Upravo zato recepti baka imaju toliku snagu, oni ne hrane samo telo, već i emocije.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Zašto ne iskoristiti tu zajedničku kolektivnu uspomenu kako biste obradovali goste i povećali prodaju? Upalite šporet, začinite jelovnik pričama i dozvolite da nostalgija odradi svoje. Kada se tradicija posluži na moderan način – gosti se uvek vraćaju.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Dani planiranja su prošli, danas se putovanja dogovaraju

0
ChatGpt
Photo: Pexels/Matheus Bertelli

Digitalna transformacija turizma ulazi u novu fazu. Nakon što je OpenAI otvorio ChatGPT App Directory za developere, putovanja se sve više sele iz klasičnih pretraživača, aplikacija i OTA platformi direktno u razgovor. Umesto da korisnik obilazi desetine sajtova, planiranje putovanja sada počinje i završava se u jednom chat-u

Od pretrage ka razgovoru: Kraj klasičnog planiranja putovanja

Do skoro je planiranje putovanja značilo guglanje, poređenje cena, čitanje recenzija i skakanje između aplikacija. ChatGPT App Directory uvodi potpuno drugačiji model: konverzacijsko putovanje. Korisnik jednostavno kaže šta želi, destinaciju, budžet, period, interesovanja a AI, uz pomoć travel aplikacija, nudi konkretna rešenja u realnom vremenu. Putovanje više nije niz klikova, već dijalog.

Nova distribucija u turizmu: Ko je bliže korisniku – pobeđuje

App Directory menja i samu distribuciju turističkih usluga. Umesto borbe za poziciju na Guglu ili skupih oglasa, hoteli, destinacije, agencije i turističke platforme sada mogu biti prisutni tačno u trenutku donošenja odluke.

To znači:

  • manje posrednika
  • direktniji kontakt sa gostom
  • veća vidljivost onima koji nude stvarnu vrednost, a ne samo veći marketinški budžet

U praksi, ChatGPT postaje novi „ulaz“ u turističku kupovinu.

Personalizacija kao standard, ne luksuz

Jedna od najvećih promena koje App Directory donosi jeste hiper-personalizacija. Putnik više ne dobija generičke liste hotela ili znamenitosti, već preporuke prilagođene njegovim navikama, interesovanjima i prethodnim izborima.

Za turizam to znači prelazak sa masovne ponude na iskustva po meri:

  • porodična putovanja
  • slow travel
  • gastronomske ture
  • lokalna iskustva van glavnih ruta

AI ne samo da predlaže destinaciju, već razume zašto neko putuje.

Šta to znači za hotele, agencije i destinacije?

Za turističke subjekte, ChatGPT App Directory nije pretnja već prilika. Oni koji se prilagode mogu:

  • ponuditi sopstvene aplikacije ili servise unutar ChatGPT-a
  • komunicirati direktno sa gostima bez dodatnih platformi
  • graditi lojalnost kroz pametne preporuke, a ne agresivnu prodaju

U tom smislu, turizam ulazi u eru gde je vidljivost jednaka relevantnosti, a ne veličini.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Putnik u centru: manje buke, više smisla

Sa aspekta putnika, najveća promena je jednostavnost. Nema više informativnog haosa, kontradiktornih saveta i skrivenih troškova. ChatGPT, uz povezane aplikacije, filtrira informacije i nudi ono što je zaista korisno. Putnik ne traži više informacije, informacije dolaze njemu.

Budućnost putovanja je konverzacijska

ChatGPT App Directory pokazuje da budućnost putovanja nije u još jednoj aplikaciji, već u pametnom razgovoru. Kako se AI alati budu razvijali, planiranje, rezervacije i inspiracija postaće deo jednog kontinuiranog iskustva.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Hushpitality – tišina kao novi luksuz savremenog turizma

0
Hushpitality plaza odmor
Photo: Pexels/Anna Tarazevich

Savremeni način života obeležen je stalnom bukom, ubrzanim ritmom i neprekidnom digitalnom povezanošću. U takvom okruženju, odmor više ne znači samo promenu lokacije, već potrebu za potpunim isključenjem. Upravo iz tog razloga nastaje hushpitality, koncept u ugostiteljstvu koji u centar iskustva stavlja tišinu, mir i svesni odmor

Hushpitality predstavlja spoj reči „hush“, što znači tišina, i „hospitality“, odnosno ugostiteljstvo. Ovaj pojam opisuje novu filozofiju turizma u kojoj se luksuz ne meri količinom sadržaja, već odsustvom buke, gužve i stalnih distrakcija. Gost više nije u potrazi za animacijom i događajima, već za prostorom u kojem može da se odmori mentalno i emocionalno.

Tišina u okviru hushpitality koncepta postaje pažljivo osmišljena vrednost. Ona nije slučajna, već dizajnirana kroz izbor lokacije, arhitekturu objekta, akustiku prostora i ograničavanje spoljašnjih uticaja. Hoteli i smeštaji koji prate ovaj trend često se nalaze u prirodi, daleko od urbanih sredina, i nude ambijent u kojem se čuju samo prirodni zvuci.

Poseban značaj ima digitalni detoks, koji je jedan od temelja hushpitality iskustva. Ograničen ili potpuno odsutan Wi-Fi, sobe bez televizora i podsticanje boravka bez telefona omogućavaju gostima da se udalje od ekrana i ponovo uspostave kontakt sa sobom. U tom smislu, tišina postaje alat za regeneraciju, a ne puki nedostatak sadržaja.

Hushpitality se najčešće vezuje za butik hotele, eco-lodges, planinske kuće i mala luksuzna imanja sa ograničenim brojem gostiju. Enterijeri su jednostavni, sa prirodnim materijalima i toplim tonovima, dok je usluga nenametljiva i personalizovana. Ideja je da se gost oseća slobodno, a ne preplavljeno ponudom.

Razlog zbog kojeg hushpitality dobija sve veću pažnju leži u rastućem stresu, digitalnom zamoru i želji za sporijim, svesnijim putovanjima. Sve više ljudi shvata da pravi luksuz nije brzina, već vreme, nije buka, već mir. Zbog toga se ovaj koncept naročito dopada poslovnim ljudima, kreativcima i putnicima koji traže autentično iskustvo odmora.

U budućnosti se očekuje da hushpitality postane važan deo ponude savremenog hotelijerstva. Tišina, privatnost i mentalni komfor postaće ključni faktori pri izboru smeštaja, dok će hoteli koji prepoznaju ovaj trend imati jasnu prednost na tržištu.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Hushpitality nije prolazna moda, već odgovor na savremeni životni stil. U vremenu u kojem je sve glasnije, tišina postaje najtraženiji luksuz, a upravo nju ovaj koncept stavlja u središte turističkog iskustva.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ski sezona na Ravnoj planini, zima koja se doživljava punim plućima

0

Početak ski sezone na Ravnoj planini donosi spoj aktivnog odmora, prirodnih lepota i čistog planinskog vazduha. Kao planina sa statusom vazdušne banje, Ravna planina predstavlja idealnu zimsku destinaciju za sve koji žele skijanje, rekreaciju i istinski odmor daleko od gradske gužve

Skijanje na planini sa statusom vazdušne banje poseban je doživljaj zahvaljujući nadmorskoj visini, povoljnim klimatskim uslovima i vazduhu koji blagotvorno deluje na zdravlje. Dnevni ski pass za odrasle dostupan je po ceni od 35,00 KM, čime Ravna planina ostaje jedna od najpristupačnijih ski destinacija u regionu, kako za rekreativce, tako i za porodice.

Posebna atrakcija ove zime je noćno skijanje, koje pruža jedinstveno iskustvo uživanja na osvetljenim stazama. Skijanje pod reflektorima, u miru planinskog ambijenta, dodatno obogaćuje zimsku ponudu i čini boravak na Ravnoj planini nezaboravnim.

Za najmlađe posetioce obezbeđeno je besplatno sankalište, idealno za igru, zabavu i prve zimske radosti. Pored skijanja, gostima su na raspolaganju gondola i Dino park, koji upotpunjuju sadržaje i čine destinaciju zanimljivom i onima koji ne koriste ski staze.

Ravna planina nudi i kvalitetne smeštajne kapacitete, prilagođene kraćem i dužem boravku, kao i bogatu restoransku ponudu u kojoj posetioci mogu uživati u toplom ambijentu i raznovrsnim specijalitetima nakon dana provedenog na snegu.

Zimska sezona na Ravnoj planini namenjena je svima koji žele spoj skijanja, zdravog vazduha, prirode i dostupnog planinskog odmora. Kao vazdušna banja i destinacija sa sadržajima za sve generacije, Ravna planina i ove zime ostaje mesto gde se zima pamti.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Otkrijte Mardin kroz umetnost: Bijenale koje povezuje nebo, zemlju i ...

0
Turska je dugo bila domaćin značajnih nacionalnih i međunarodnih umetničkih i kulturnih događaja. Istanbul, jedan od najposećenijih gradova na svetu, prednjači u tome. Antalija...