18.3 C
Belgrade
subota, maj 10, 2025
Naslovna Blog Stranica 44

Kupanje u pesku, more je „passe“

0
Plaža japan devojčica pesak
Photo: Pixabay/Pamjpat

Zaboravite na okean, more, vodu. U gradu Ibusuki u  Japanu, sve je u vezi sa peskom, i pesak je na prvom mestu. U zemlji izlazećeg sunca, samuraja i pokemona, sve je drugačije, takav je slučaj i sa kupanjem

Plaže u gradu Ibusuki se nalaze na području poznatom po vulkanskoj aktivnosti, pa ih sa razlogom nazivaju centrom i žarištem geotermalne aktivnosti. Već vise od 300 godina, Japanci su na ovim plažama u potrazi za lekovitim svojstvima peska, koji svojom toplotom od 55 stepeni Celzijusa i svojim sastavom od vulkanskih stena čini čuda.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Michael Yamashita (@yamashitaphoto)

Danas, osim lekovitosti, ovaj pesak se koristi i u tretmanima lepote, hidriranju kože, gde vulkanska isparenja iz peska vraćaju organizmu svežinu i mladost. Duž plaže su smešteni broji spa centri I hoteli koji su bazirali svoje poslove na korišćenju ovih prirodnih svojstava peska, pa nije čudno što ponosno i ljubomorno čuvaju i održavaju ove resurse. Svaki od hotela ili spa centra poseduje deo plaže o kojoj se brine, a boravak je dozvoljen kako gostima hotela, tako i svim ostalim posetiocima.

Kako se koriste svi potencijali koje ovaj pesak nudi? Vrlo jednostavno, odlazi se na plažu, obavezan je tradicionalan kimono koji se nosi (kupaći kostim nije dozvoljen), suncobran kako bi se zaštitili od sunca, i peškir. Ostalo je sve individualno, odaberite mesto, i jednostavno se opustite i legnete, a osoblje će se pobrinuti za ostalo. Fiksiraće peškir oko oko glave da spreče da tamni vulkanski pesak završi na licu gostiju, i bukvalno će vas lopatom zakopati.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Tretman traje do 20 minuta, nakon čega goste čeka tuširanje, pa ultimativno iskustvo, kupka u vrelim vulkanskim izvorištima, a kasnije se preporučuje mirovanje.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Benefiti za zaposlene – veliki potencijal za saradnju kompanija i hotela

0
Benefiti za zaposlene – veliki potencijal za saradnju kompanija i hotela

„Suština poklona nije u onome što je dato ili urađeno, već u nameri darodavca“ Seneka, Pisma o moralu

Kako se bliži kraj godine, menadžmenti kompanija analiziraju prethodni period i polako planiraju kako da se posvete zaposlenima jer su najbolji od njih u potrazi za kompanijama koje najviše odgovaraju njihovim karijernim ciljevima i nude najbolje pakete benefita.

Benefiti zaposlenih predstavljaju sve vrste kompenzacija koje se nude zaposlenima pored plate koje primaju. Iako kandidati i dalje traže posao sa većom platom, veliku pažnju im privlače i kompanije koje pružaju konkurentne benefite.

Efekat benefita: zadovoljni zaposleni – zadovoljna i kompanija

Prema studiji koju je sprovelo Društvo za upravljanje ljudskim resursima (SHRM), 61% zaposlenih tvrdi da su benefiti povećali njihovo zadovoljstvo poslom. Obezbeđivanje benefita zaposlenima koji im omogućavaju da uživaju u ličnim aktivnostima, budu osigurani i uštede novac za buduće ciljeve, može povećati moral na radnom mestu, angažovanje i produktivnost.

Pre svega, ne postoje benefiti kojima su svi zadovoljni. O čemu sve, kao poslodavac, treba da razmišljamo prilikom kreiranja paketa benefita za zaposlene? Šta je sve ono što moramo da uradimo ukoliko želimo da naši zaposleni koriste te benefite i budu zadovoljni njima?

Benefiti za zaposlene – veliki potencijal za saradnju kompanija i hotela

Neki od benefita koje najčešće srećemo u kompanijama:

  • dobrovoljno zdravstveno i penzijsko osiguranje,
  • plaćene sportske aktivnosti i rekreacija,
  • obuke i razvoj zaposlenih,
  • tim bilding,
  • nagradna putovanja za ostvarene rezultate
  • popusti za kupovinu proizvoda i usluga.

Program popusta za zaposlene omogućava zaposlenima da dobiju ekskluzivni popust dok kupuju proizvode ili usluge. Proizvodi mogu biti u rasponu od namirnica do ulaznica za bioskop i turističkih putovanja. Pošto se radi o ekskluzivnim popustima, samo zaposleni imaju pravo na ove popuste.

Dok većina benefita predstavlja trošak i dodatno ulaganje za kompaniju, ugovaranje popusta u prodajnim i turističkim objektima ne zahteva dodatna ulaganja, a nailazi na odličan odziv kod zaposlenih.

Iako na prvi pogled nije očigledno, višestruki su razlozi za uspostavljanje saradnje između hotela i predstavnika kompanija koje se bave benefitima i zadovoljstvom zaposlenih, bilo da su to zaposleni u ljudskim resursima, sektorima za obuke i razvoj ili employer brending-u.

  1. Popusti za privatni boravak zaposlenih i njihovih porodica
  2. Povoljni uslovi za organizaciju događaja, obuka, tim bildinga
  3. Poklon putovanja kao nagrada za zaposlene koji ostvare izuzetne rezultate

Benefiti za zaposlene – veliki potencijal za saradnju kompanija i hotela

Iako ne postoji benefit kojim će svi biti zadovoljni, ova vrsta benefita odgovara moglo bi se reći svim ciljnim grupama zaposlenih – naime popularnost putovanja kako kraćih, tako i dužih, raste kod mlađe populacije, ali i kod porodičnih ljudi srednje generacije. Na ovaj način, pored uštede budžeta, zaposlenima se stavlja do znanja da kompanija brine o ravnoteži njihovog privatnog i poslovnog života.

Sve navedeno može doprineti da se zaposleni vrate sa svojih putovanja i godišnjih odmora zadovoljni i puni energije i entuzijazma za nove poslovne projekte.

Piše: Jelena Komlenac, menadžer ljudskih resursa

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Alkobasa – Tajna manastirskih kolača

0
Alcobaca manstir portugal
Photo: Pixabay/ jackmac34

U okolini Lisabona u Alkobasi, postoji jedna tradicija koja okuplja sve već broj turista. Tu se jednom godišnje održava internacionalna izložba manastirskog poslastičarstva i proizvodnje likera, gde se baš uživa u slatkom grehu

Mosteiro de Santa Maria de Alcobaça je najpoznatiji manastir u Alkobasi (Alcobaça). Ovaj manastir je jedan od najvažnijih spomenika gotičke arhitekture u Portugalu, a 1989. godine je upisan na Uneskovu listu svetske baštine. Osim duhovne i istorijske vrednosti i važnosti, manastir je poznat i po najukusnijim slatkišima koje pravi.

Svake godine se održava manifestacija gde manstir otvara svoja vrata posetiocima, i organizuje izložbu poslastica. Događaj traje četiri dana, i on pruža nezaboravne trenutke znatiželjnim turistima i sladokuscima. Tom prilikom, plaća se ulaz, a pošto je cena 1 evro, nije ni čudo kolike se gužve stvaraju, pa je najbolje je doći u prepodnevnim časovima.

Manastirsko poslastičarstvo je osnova portugalskog poslastičarstva, gde su sveštenici u 15. veku ovladali uzgojem šećerne trske. Upravo tada, aktivno kreće proizvodnja šećera, i svet više nikada neće biti isti. U manastirima časne sestre započinju proizvodnju manastirskih poslastica, što sa tendencijom da prodajom na gradskim sajmovima obogate crkvenu kasu, što sa tendencijom da svojom kreativnošću i kvalitetnim sastojcima stvore neke nove proizvode. Ovde se poštuje Sveto Trojstvo sastojaka, velike količine jaja, velike količine šećera, i velike količine badema.

Kreativnost časnih sestara se ogleda i u nazivima kolača i poslastica, pa su samo neki od njih “barriga de fereira” – stomak časne sestre, “manjar divino” – božanska krema, “pecado do ceu” – nebeski greh, “beijinhos de fereira” – poljupci časne sestre, “maminhas da noviça” – grudi početnice…postoji više od 1000 poznatih manastirskih kolača, i varijanti istih.

Možda je najpoznatiji slatkiš “ovos moles”, odnosno meka jaja. To je krema od žumanjaca i finog šećera koja se sipa u kalupe obložene hostijom, pa se po hlađenju kolač seče i služi.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Ovi slatkiši imaju dugu istoriju i prenose se kroz generacije, sa mnogim receptima koji datiraju iz doba cistercitskih monaha. U Alkobasi i okolnim mestima, ovi specijaliteti su danas deo kulturne baštine i nezaobilazni su deo posete ovom području.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Grčka naplaćuje ulaz na ostrva

0
Santorini grčka
Photo: Pixabay/Russell_Yan

Grčku je prošle godine posetilo oko 33 miliona ljudi, što je za 5 miliona više nego godinu ranije. Turiste privlače drevna arheološka nalazišta, tirkizne mediteranske vode i pouzdana letnja sezona. Destinacije poput Santorinija ili Mikonosa su u samom vrhu kada je posećenost u pitanju, i u poslednjim godinama vode borbu sa masovnim turizmom koji je na ovim ostrvima pokazao svoje pravo lice. Upravo zbog toga, ova zemlja planira uvođenje taksi kako bi smanjila masovni turizam, kako bi pomogla stanovništvu da dobiju nazad svoje gradove i obale

Turizam je najvažnija privredna grana u Grčkoj, ali neke od najpopularnijih destinacija, uključujući ostrva Santorini i Mikonos, rizikuju da budu uništena masovnim turizmom. To se pre svega odnosi na turiste koji u zaista velikom broju dolaze sa kruzera na jednodnevne izlete.

Svi putnici koji budu došli sa kruzera na samo par sati na izlet će morati da plate taksu od 20 evra po osobi. Grčke vlati su navele da im cilj nisu dolasci turista, već prihodi od turizma. Njima su potrebni turisti koji troše više novca, i koji na destinaciji provedu nekoliko dana.

Problem sa ostrvom Santorini je takođe i taj što to nije klasična destinacija za letovanje, odnosno plivanje i sunčanje na plaži. Najlepša mesta na Santoriniju uopšte nemaju plažu, jer se nalaze na vrhu ostrva. Santorini je najbolje posetiti u septembru i oktobru, odnosno u proleće, kad je vreme lepo, a nema puno ljudi.

Mikonos je popularno grčko ostrvo u Egejskom moru, deo Kiklada arhipelaga. Poznato je po prelepim plažama, živahnom noćnom životu, tradicionalnoj kikladskoj arhitekturi i belim kućama sa plavim prozorima. Mikonos je jedno od najpopularnijih turističkih odredišta u Grčkoj, naročito među mladima i onima koji traže luksuzna letovanja.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Taksa ima za cilj da smanji broj jednodnevnih izletnika na ova ostrva, a vlada Grčke planira da smanji broj brodova za krstarenje koji istovremeno pristižu na određene destinacije, kako bi zaštitila prirodne resurse i stanovništvo. Mere će biti donete sledeće nedelje.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Fjaka – Dalmatinski zen

0
Fjaka odmaranje dokolica
Photo: Pixabay/pasja1000

Ovaj termin je nastao u Dalmaciji, i tamo se dosta pažnje posvećuje značenju ovog izraza. Mnogi kažu da je nastao direktno od Boga, dok drugi opet veruju u sudbinu i opšte dobro koje svaki čovek zasluži. Jedno je sigurno, dalmatinci znaju, i ne boje se da probaju

Fjaka je lokalni izraz za uzvišeno staje uma i tela, stanje u kome čovek jednostavno ne teži ničemu. To je nešto što se ne može naučiti, a postiže se višegodišnjim vrednim trudom i radom, a može se opet iskusiti i doživeti praktično uvek i svuda.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Marijan Šlat (@marijanslat)

Da stvari budu još komplikovanije, potreba za modernom dalmatinskom nirvanom ili zenom je sve popularnija, i poprima mere opšte epidemije, naročito u ovim toplim letnim danima, u kafeu, kad apstraktnost koncepta dolazi do punog izražaja. To je bolest leta, mnogi su podložni epidemiji, a i najhrabriji su popustili.

Novinari BBC-ja su svojevremeno pokušali da dođu do zaključka o čemu se ovde radi, i vrlo brzo su shvatili. To je lifestyle, to je trend, izgovor da ne radiš apsolutno ništa. Ovaj letnji koncept može poslužiti svima, to je već skoro nasušna potreba. Opustite se na suncu, u hladovini.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Verujte isceljujućem toplom vetru, prepustite se čarima leta, koliko ko može, i kako može. Potrebno je da vreme malo stane, a da se baš ništa ne radi, i da se baš ništa ne dešava. Kako dole u Dalmaciji kažu – pola negdje i pola nigdje, uvijek nekako u međuvremenu.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Kolbasz i Hurka – Tradicionalan ukus Mađarske

0
Kolbasz i Hurka madjarske kobasice
Photo: Pexels/PhotoMIX Company

Kolbasz i hurka su dve najpoznatije vrste kobasica koje zauzimaju posebno mesto u kulinarskoj tradiciji Mađarske. Ove kobasice ne samo da su deo svakodnevne ishrane, već i simbolizuju bogatu kulturnu baštinu zemlje i regiona

Kolbasz i hurka su više od jednostavnih kobasica, one su simboli bogate kulturne baštine i gastronomije Mađarske. Njihova priprema i konzumacija su duboko ukorenjene u tradiciji i predstavljaju značajan deo društvenog života. Kroz svoje specifične ukuse i pripreme, ove kobasice pružaju uvid u kulinarske tradicije i običaje regiona, slaveći zajedništvo i kulturni identitet naroda.

Kolbasz: Dimljeni delikates

Kolbász je jedan od najpoznatijih i najcenjenijih delikatesa u Mađarskoj. Ova kobasica se pravi od svinjetine, često u kombinaciji sa govedinom ili divljači, i začinjava se paprikom, belim lukom, solju i biberom. Značajna karakteristika kolbásza je proces dimljenja ili sušenja, što doprinosi njegovom prepoznatljivom ukusu i teksturi.

Postoji mnogo varijacija kolbásza, uključujući ljuti, blagi i dimljeni tip. Ova raznovrsnost omogućava kuvarima, domaćicama i ljubiteljima hrane da uživaju u različitim profilima ukusa. Kolbász se može jesti sirov, pržen, pečen ili kuvan. U Mađarskoj, kolbász je često sastavni deo obroka, a može se naći i u sendvičima, supama i raznim prilozima. Obavezno se servira sa kiselim krastavcima.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by @szokykonyhaja

Hurka: Krvavica i kobasica od iznutrica

Hurka je još jedan značajan delikates u Mađarskoj. Ova kobasica se pravi od svinjske krvi, masti, iznutrica, pirinča i začina. Postoje različite vrste hurke, među kojima su najpoznatije vérhurka (krvavica) i májas hurka (jetrena kobasica). Vérhurka je kobasica napravljena od svinjske krvi i dodatnih sastojaka, dok májas hurka sadrži jetru i druge unutrašnje organe.

Hurka je obično kuvana ili pržena, a često se služi uz priloge kao što su kiseli kupus, pečeni krompir ili pire. Ova kobasica je značajan deo zimskih obroka, posebno tokom prazničnih sezona, kada se često priprema u velikim količinama.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Gasztrokibic (@sven_gasztrokibic)

Kolbasz i hurka nisu samo hrana, to je integralan deo kulturne baštine. U Mađarskoj priprema ovih kobasica često postaje društveni događaj. Porodične ili lokalne manifestacije često uključuju pripremu i degustaciju ovih delikatesa. Ovi događaji služe kao prilika za okupljanje zajednice, očuvanje tradicije i slavlje kulture.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Pored toga, kolbasz i hurka su postali simboli regionalnog identiteta. U Mađarskoj, kolbász i hurka su toliko cenjene da su čak postale deo nacionalne kuhinje i često se koriste kao poklon ili suvenir. Nekad se, u stara dobra vremena SFRJ-a često išlo u Mađarsku baš po ove kobasice, pa one dobro poznate i prihvaćene i kod nas.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Rim uvodi ograničenje pristupa Fontani di Trevi

0
Šta se dešava sa novcem iz Fontane di Trevi italija rim
Photo: Unsplash/Michele Bitetto

Sveta godina je događaj koji se održava svakih 25 godina, i za koji se očekuje da će u Rim dovesti oko 32 miliona hodočasnika. Upravo zbog tog povećanja broja posetilaca Rim razmatra da ograniči pristup Fontani di Trevi, jednom od svojih najposećenijih spomenika

Fontana di Trevi je izgrađena između 1732. i 1762. godine, i danas je jedna od najpoznatijih znamenitosti Rima. Sa visinom od 26.3 i širinom od 49.15 metara predstavlja najveću fontanu baroknog stila u Rimu. Fontanu je izajnirao Nikola Salvi i predstavlja kroćenje sirove snage vode.

Zbog svoje prelepe barokne arhitekture i skulptura, uvek je puna turista koji dolaze iz svih krajeva sveta kako bi bacili novčić u fontanu. Prema legendi, bacanje novčića preko ramena u Fontanu di Trevi obezbeđuje povratak u Rim.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Liuba Nicolaescu (@liuba_nicolaescu)

Turisti se često okupljaju oko fontane, fotografišući se i diveći se impozantnom prikazu Neptuna u središtu, okruženog tritonskim kipovima. Atmosfera je živa i dinamična, a zvuk vode koja teče doprinosi opuštajućem osećaju uprkos gužvi.

Kako bi sačuvali ovu atrakciju, gradske vlasti su odlučile da ograniče pristup fontani u 2025. godini. Prema novom planu, za sada još nije zvaničan, posete fontani bi zahtevale prethodnu rezervaciju sa unapred definisanim terminima.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Takođe, pristup stepenicama oko fontane bio bi ograničen na određen broj ljudi. To se ne bi odnosilo na stanovnike Rima, njima bi pristup bio besplatan, dok bi ostali posetioci plaćali simboličan iznos od jednog ili dva evra.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Kako se Briž bori sa masovnim turizmom?

0
Briž belgija
Photo: iStock

Još jedan evropski grad ukida kratkoročni najam za odmor u pokušaju da suzbije prekomerni turizam. Jednodnevni izletnici i vikend turisti više nisu dobrodošli, obustavljaju se sve promotivne kampanje, meštanima je dosta svega. Briž više ne želi turiste

Briž je još jedan od gradova u nizu koji se bori sa velikim brojem turista koji ugrožavaju ne samo normalno funkcionisanje grada, već i njegov opstanak. Istorijsko središte grada je doslovno blokirano turistima, njih je sve više, a najveći deo njih su turisti koji su došli na jednodnevni izlet.

Lokalne vlasti su odlučile da preduzmu određene mere kako bi sačuvali opstanak grada. Kao deo rešenja, grad je uveo zabranu izgradnje novih hotela u svom istoriskom centru. Pored toga, ograničili su pristanak rečnih kruzera, a planiraju i da uvedu takse za jednodnevne izletnike. Sve promotivne kampanje koje promovišu grad su takođe obustavljene.

Drugi deo mera za suzbijanje masovnog turizma se odnosi na servise za izdavanje smeštaja, poput Airbnb-a ili Booking-a. Njima nije omogućeno da dobiju nove dozvole za izdavanje bilo kakvih smeštajnih objekata za prijem turista. Moraju da rade sa onim što već imaju u ponudi.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Yamil Doval (@yamildoval)

Ove mere su neophodne, navode gradske vlasti, imajući u vidu da je 2023. godine grad sa manje od 120.000 stanovnika posetilo čak 8.3 miliona turista. Ako se takav trend nastavi, uspostavljanje ravnoteže između turista i stanovnika u ovom šarmantnom, ali pretrpanom gradu apsolutno neće biti moguće.

Briž u Belgiji je grad-muzej na Uneskovoj listi svetske baštine, cenjen zbog popločanih ulica, neobičnih kanala i srednjovjekovnih građevina. To je jedan od najlepših gradova Evrope, poznat po svojoj očaravajućoj srednjovekovnoj atmosferi.

Najpoznatija znamenitost Briža je impozantni zvonik iz 13. veka, koji dominira gradskim trgom i pruža neverovatan pogled na ceo grad. Pored toga, kanali Briža, često nazivani „Severnom Venecijom“, daju mu poseban šarm i romantičnu atmosferu.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

U Brižu se nalazi mnoštvo muzeja, galerija i crkava koje čuvaju bogatu istoriju i umetnost ovog grada. Takođe je poznat po proizvodnji čokolade i čipke, pa ga svake godine posećuju hiljade turista dnevno u potrazi za autentičnim belgijskim iskustvom.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Neće biti više pečata u pasošima?

0
Pasos pecat
Photo: Unsplash/Global Residence Index

Pečati u pasošima su drag znak i podsetnik lepih trenutaka na putovanjima za mnoge putnike, ostavljajući nostalgični „fizički“ trag njihovih avantura. Međutim, oni polako odlaze u prošlost, do kraja godine Evropska unija uvodi novi sistem o evidentiranju ulaska i izlaska iz Šengen zone

Ručno “pečatiranje” pasoša oduzima puno vremena, i ne dopušta sistemsko otkrivanje osoba koje su prekoračile boravak. Novi automatizovani sistem ulaska/izlaska (EES), koji bi trebao biti pokrenut 10. novembra ove godine, digitalno će registrovati posetioce koji nisu iz EU-a, uklanjajući potrebu za fizičkim pečatima.

EES će zameniti dosadašnji sistem kontrole pasoša koji oduzima puno vremena, ne daje pouzdane podatke o prelasku granice i ne omogućava sistemsko otkrivanje osoba koje su prekoračile boravak.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Svaki put kad osoba pređe granicu EU-a, sistem će registrovati ime, vrstu putne isprave, biometrijske podatke, datum i mesto ulaska i izlaska. Takođe će beležiti i eventualno odbijanje ulaska. Ovaj sistem je trebalo da bude aktivan 2022. godine, a zvanično će početi sa radom 10. novembra ove godine.

Do pokretanja EES-a dosadašnji pečati u pasošima će i dalje biti neophodni, navodi Euronews.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Mani – gorštački ponos Grčke

0
Mani grčka
Photo: Unsplash/Niko Kon

Mani, poluostrvo na jugu Peloponeza u Grčkoj, predstavlja jedinstven biser sa bogatom istorijom, autentičnom arhitekturom i surovim, ali prelepim pejzažima. Ovaj region je ne samo fizički distanciran od glavnih turističkih puteva, već je i kulturno i istorijski poseban, što ga čini privlačnim za one koji traže autentično grčko iskustvo

Mani je poluostrvo koje se prostire od planine Tajget do Mediteranskog mora. Njegov surov teren, sa kamenitim padinama i strmim liticama, oblikovao je život i kulturu njegovih stanovnika. Sela su često smeštena na planinskim obroncima, okružena maslinjacima i borovima, sa kućama izgrađenim od lokalnog kamena, koje su savršeno uklopljene u prirodni pejzaž. Ovaj region je poznat po svojoj surovosti, ali i po neobičnoj lepoti, divan kontrastu između suve zemlje i plavog mora.

Mani ima bogatu istoriju koja seže do antičkih vremena, kada je ovaj region bio deo Spartanaca. U srednjem veku je bio poznat po svojoj nezavisnosti i otporu prema osvajačima. Stanovnici Manija, poznati kao Manioti, često su bili ratnici, a njihove kuće/kule su bile tvrđave koje su obezbeđivale zaštitu porodicama tokom sukoba. Ove kule su danas jedan od najpoznatijih simbola Manija.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Takis Damvakaris (@takisdamvakaris)

I priroda i društvo

Mani je dugo vremena bio izolovan od ostatka Grčke, što je doprinelo očuvanju njegove jedinstvene kulture i tradicija. Stanovnici su ponosni na svoje poreklo i često ističu svoju nezavisnost i autentičnost. Tradicionalni način života u Maniju uključuje proslave i festivale koji se održavaju tokom cele godine, a mnogi od njih imaju korene u drevnim običajima.

Arhitektura je jedinstvena u Grčkoj, s naglaskom na kamenim kulama koje su izgrađene da pruže zaštitu i omoguće stanovnicima odbranu domova. Ove kule su svedočanstvo o burnoj prošlosti regiona, kada su sukobi između različitih klanova bili česti. I danas, mnoge od ovih kula su očuvane i pretvorene u muzeje ili smeštaje za turiste.

Pored kula, Mani je poznat i po svojim crkvama, od kojih su mnoge izgrađene u vizantijskom stilu. Crkve su često ukrašene freskama koje prikazuju religiozne scene, ali i elemente iz svakodnevnog života meštana. Ove crkve su ne samo duhovni centri, već i mesta gde se čuva tradicija i kultura regiona.

Danas, Mani postaje sve popularnija turistička destinacija, posebno među onima koji traže autentična iskustva daleko od masovnog turizma. Posetioci dolaze da istraže pećine Diros, koje su među najlepšima u Grčkoj, ali i da uživaju u prelepim plažama, kao što su plaže u Kardamiliju i Stoupaiu.

Međutim, turizam nije promenio suštinu regiona. I dalje je to mesto gde se poštuju tradicija i običaji, gde se život odvija polako, u skladu sa ritmom prirode. Stanovnici su zadržali svoj jedinstveni identitet, a mnogi od njih su uključeni u očuvanje kulturnog i prirodnog nasleđa Manija.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Mani je mesto gde se istorija i priroda spajaju u jedinstvenom spoju. Njegova surova lepota, bogata istorija i autentična kultura čine ga ne samo posebnim mestom na karti Grčke. To je mesto gde posetioci mogu doživeti pravu esenciju Mediterana. Mani je region koji odoleva vremenu, gde tradicija živi, a priroda dominira, i gde se svako putovanje pretvara u iskustvo koje se pamti celog života.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Pivo vino

Hoće li belgijsko vino postati popularno i kvalitetno kao belgijsko pivo?

0
Belgija je već decenijama prepoznata na globalnoj sceni kao zemlja sa izuzetno bogatom pivskom tradicijom. Međutim, poslednjih godina sve više pažnje privlači njen tihi,...