28.2 C
Belgrade
subota, jul 26, 2025
Naslovna Blog Stranica 53

Krk je prvo ostrvo u Hrvatskoj i drugo u svetu sa sertifikatom Zero Waste

0

Ostrvo Krk je postalo prvo ostrvo u Hrvatskoj i drugo na svetu sa sertifikatom ostrvo bez otpada, odnosno „zero waste island”. Na prvom mestu se nalazi grčko ostrvo Tilos

Na ostrvu Krk u Kvarnerskom zalivu se nalazi sedam opština, Krk, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat, Vrbnik, i sve su dobile je prestižni Zero Waste sertifikat. On se dodeljuje najuspešnijim gradovima i opštinama u Evropi kao priznanje za izuzetna dostignuća u održivom upravljanju otpadom.

Krk je postao kandidat za dobijanje sertifikata 2021. godine, kad su se opštine obavezale da će u narednim godinama napraviti plan za regulisanje otpada. Tada su  sprovedene brojne mere za smanjenje otpada i izgrađena je neophodna infrastruktua za efikasno lokalno upravljanje otpadom.

Iako je turistima dobro poznato ovo ostrvo, sve opštine su ostvarile 58% odvojenog prikupljanja otpada i 22% manje mešanog otpada po glavi stanovnika od nacionalnog proseka.

U lokalnim školama i zajednici redovno se organizuju edukativne kampanje i radionice kako bi se stanovnici i posetioci upoznali sa značajem pravilnog odvajanja otpada i reciklaže. Zahvaljujući ovim merama, Krk postiže visoku stopu reciklaže i predstavlja inspiraciju za druge zajednice i destinacije u regionu koje žele da implementiraju slične programe održivosti.

Cres sa Kvarnera među 100 najboljih priča održivih destinacija sveta, saznajte više.

Ostrvo Krk je jedno od najlepših i najvećih ostrva u Hrvatskoj, smešteno u Kvarnerskom zalivu u severnom Jadranskom moru. Povezano je sa kopnom putem Krčkog mosta, što ga čini lako dostupnim posetiocima. Krk nudi spoj prirodnih lepota, bogate istorije, i kulturnih atrakcija. Poznat je po prelepim plažama, čistom moru, kao i po brojnim arheološkim lokalitetima i srednjovekovnim zdanjima.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Nove generacije, nove navike – izazovi i prilike za industriju kafe

0
Nove generacije, nove navike – izazovi i prilike za industriju kafe

Nekada je šoljica kafe bila jednostavna ceremonija – mala, crna, vruća tečnost, za jutarnji ritual ili popodnevni odmor, „dočekuša“ ili „sikteruša“, a često je služila i za gatanje. No, vremena se menjaju i dok su se nekada cenile jednostavnost i tradicija, danas se sve više eksperimentiše s različitim ukusima, temperaturama i teksturama. Od hladnih kafa s bogatom penom, do toplih napitaka s neobičnim dodacima, ponuda je postala toliko raznolika da zadovolji i najizbirljivije nepce

Mlada generacija je donela revoluciju u svet kafe, pretvorila ju je iz toplog napitka u pravo umetničko delo. Kafa više nije samo piće, postala je platno na kojem baristi i uopšte ljubitelji iskazuju svoju kreativnost.

Za razliku od starijih generacija, koje su kafu pile skoro isključivo vruću i crnu, mlađe generacije traže nešto više – zanimljive kombinacije ukusa, prijatnu atmosferu, ugodan ambijent, jednom rečju, kompletno iskustvo rituala. Sve im je važnije da sami kreiraju svoju savršenu šoljicu, odnosno šolju, koju će slikati i onda postaviti na društvene mreže, što je uostalom i postao veoma važan segment širenja svih trendova.

Nove generacije, nove navike – izazovi i prilike za industriju kafe

Promene u navikama potrošača

U poslednjih nekoliko godina svedoci smo značajnih promena u navikama konzumiranja kafe. Ono što je nekada bilo jednostavno jutarnje piće, danas je postalo kompleksno iskustvo s brojnim varijacijama, odabranim sortama i metodama pripreme. Generacija Z (rođeni približno 1997 – 2012. godine) kojoj je veoma bitna personalizacija i estetika, dovela je do eksplozije hladnih napitaka na bazi kafe, što predstavlja izazov, ali i veliku priliku za industriju.

Uticaj istorijskih događaja na tržište kafe

Ekstremni vremenski uslovi, promena klime (koja naročito utiče na sortu kafe arabiku), suša u Brazilu, pandemija, ratovi u Ukrajini i Izraelu, geopolitička nestabilnost, sve to ima direktan uticaj na cenu i dostupnost kafe kao sirovine. Poslednja u nizu je Uredba Evropske Unije o krčenju šuma (EUDR) po kojoj od sledeće godine, EU zemlje planiraju da uvoze proizvode samo od onih proizvođača koji mogu da dokažu da pri proizvodnji nisu krčili šume. Sve to stvara dodatni pritisak, jer kafa, kakao, soja, palmino ulje, proizvode se na poljima sa kojih je uklonjeno drveće. Ovakve fluktuacije zahtevaju od industrije preduzimljivost i sposobnost prilagođavanja, kako bi se obezbedili kontinuitet nabavke i naravno, zadovoljstvo potrošača.

Održivost kao ključni faktor uspeha

Sve veća svest o uticaju proizvodnje na životnu sredinu stvara potražnju za održivom i etički proizvedenom kafom. Potrošači su sve bolje informisani, traže transparentnost u celom lancu nabavke, od uzgoja zrna do konačnog proizvoda i industrija mora da pronađe rešenja za ovake zahteve.

Nove generacije, nove navike – izazovi i prilike za industriju kafe

Što je trenutno in u svetu kafe?

Specialty coffee – najkvalitetnija kafa proizvedena u naročitim klimatskim uslovima, koja dolazi sa jedne plantaže i pržena je na određeni način. Ova kafa na skalama za merenje kvaliteta dostiže najmanje osamdeset poena, od maksimalnih 100.

Alternativne metode pripreme – osim klasične turske i instant kafe (kod nas poznatije kao nes kafe) i espresa, sve su popularnije razne vrste filter kafe (metodom chemex, pour over, aeropress) koje ističu različite arome i note ukusa.

Hladna kafa – cold brew i ice coffee su postali nezaobilazni deo vrelih, letnjih meseci, a sve više se eksperimentiše s različitim ukusima i dodacima. Nama je najpoznatija hladna kafa grčki frape (ili hladni nes), ali se poslednjih godina sa Kipra na grčka ostrva, pa kasnije i na kopno proširio freddo cappuccino, ledeni kapućino sa hladnom penom od mleka, koji će možda preuzeti primat nad hladnim kafama. Sve popularniji je i nitro cold brew – hladna kafa koja se toči sa azotom, a služi sa penom i kockicama leda.

Kafa s mlečnim alternativama – biljna mleka poput bademovog, sojinog, ovsenog i pirinčanog sve su češći izbor za ljubitelje kafe koji su vegani ili intolerentni na laktozu. Poslednjih godina pojavila su se i mleka od konoplje i indijskog oraha.

Flat white – australijska verzija espresa sa mlekom, nešto između kapućina i caffè latte-a i Cortado – španska verzija makijata, s jednakom količinom espresa i toplog mleka, polako osvajaju svet.

RTDready to drink kafa, pripremljena i flaširana kafa u staklenim bocama ili u konzervama, sve je popularnija u svetu, a naročito od kad su proizvođači počeli da koriste veoma kvalitetne sorte kafe.

Svet kafe je dinamičan i stalno se menja i transformiše. Ljubitelji kafe uvek traže nove ukuse, nova iskustva i načine da uživaju u svom omiljenom napitku. Brze promene u sklonostima i navikama potrošača, globalni događaji i tehnološki napredak nameću celoj industriji da bude aktivna, preduzimljiva, domišljata i usmerena na nove naraštaje.

Nove generacije, nove navike – izazovi i prilike za industriju kafe

Ko pije najviše kafe?

Statistike o tome ko popije najviše kafe po glavi stanovnika u svetu i u Evropi razlikuju se među sobom, variraju iz godine u godinu, a Srbije često nema na listama. Ipak, ono što im je zajedničko, jeste da najviše kafe po glavi stanovnika, na celom svetu, popiju Skandinavci i građani Beneluksa – Holandija, Finska, Danska, Švedska, Norveška i Luksemburg uvek su u vrhu sa popijenih između deset i 8  kilograma po stanovniku godišnje, a slede ih Nemačka i Italija. Inače, u proseku u Evropskoj uniji popije se oko 5,7 kg kafe po glavi stanovnika, ali su razlike među zemljama vrlo velike, a primetan je i pad potrošnje, kako u EU, tako i u SAD.

U zemljama Balkana popije se u proseku oko četiri kilograma, s tim što je primetan pad tokom godina. U Srbiji nema mnogo podataka, a ono što ima, to je da se u 2009. pilo 5,2 kg po glavi stanovnika, da bi 2019. taj broj spao na 3,8 kg. Razlog je verovatno cena, pošto u Srbiji kafa konstantno poskupljuje, od 2019. poskupela 53 odsto, a trenutno je pakovanje kafe u Srbiji skuplje 3 puta nego u Italiji, a 1,8 puta nego u Belgiji.

Piše: Bojana Ilić

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najpovoljnije zemlje za Mišlenove restorane, Slovenija na listi

0
Zatvara se najbolji restoran na svetu
Photo: Unsplash/Delightin Dee

Od svog pokretanja pre 124 godine u Francuskoj, Mišlenov vodič je ostao najprestižniji svetski sistem ocenjivanja restorana. Restorani širom sveta koji se nalaze u njivom izboru nude izuzetno visok kvalitet hrane i usluge, a to isto važi i za cenu. Međutim, postoje i pristupačnije varijante restorana sa njihovim priznajem, a to potvrđuje i poslednje istraživanje. Od zemalja iz regiona, Slovenija je na listi najpristupačnijih

Novo istraživanje međunarodnog časopisa o hrani Chef’s Pencil pokazuje da poseta jednom od ovih posebnih restorana nije jeftina, prosečna cena po osobi iznosi 167 evra. A to ne ukuljučuje cene pića, eventualnih dodataka ili napojnica. Treba navesti da od 2024. u Mišlenovom vodiču ima više od 3.500 restorana u više od 40 zemalja širom sveta.

Kao što je to običaj i sa drugim stvarima, Evropa je dom najskupljih restorana na svetu. Međutim, ona je takođe mesto gde možete naći i najpristupačnije restorane.

Gde su najskuplji restorani sa Mišlenovim zvezdicama u Evropi?

Mišlenov vodič rangira restorane od jedne do tri zvezdice, a to zavisi od kvaliteta hrane i iskustva koje oni nude. Cena takođe zavisi od broja zvezdica, u proseku za svaku sledeću, počevši od prve, cena raste za oko 93 evra po osobi.

Danska nije samo u Evropi, već je i najskuplje mesto na svetu za večeru u restoranu sa Mišlenovom zvezdicom. Obrok, tj  vrhunski degustacijski meni u ovoj nordijskoj zemlji iznosi u proseku 295 evra po osobi. Međutim, ako se restoran nalazi u Kopenhagenu, cena raste do čak neverovatnih 416 evra. Iako je u pitanju relativno mala zemlja, Danska ima 32 Mišlenova restorana, uključujući dva koja se mogu pohvaliti sa čak tri zvezdice.

Island je na drugom mestu, sa prosečnom cenom Mišlenovom degustacijskog menija od 233 evra po osobi. Slede Švedska, Austrija i Švajcarska sa cenom od 206, 203 odnosno 201 evra po osobi.

Norveška, Portugal, Nemačka, Mađarska i Poljska takođe su među prvih 10 najskupljih zemalja, ali su cene u njihovim restoranima za degustacijski meni ispod 200 po osobi, što ih čini malo pristupačnijim od prvih pet.

Gde su najjeftiniji restorani sa Mišlenovim zvezdicama u Evropi?

U Evropi se nalaze, osim najskupljih, i najjeftiniji restorani sa Mišlenovim zvezdicama. Malta je svakako najpovoljnija opcija. Na Malti postoji pet restorana sa takvim odličjem, a cena obroka je u proseku oko 125 evra po osobi.

Grčka je druga najjeftinija opcija u Evropi sa prosečnom cenom od 132 evra za obrok u nekom od 12 Mišlenovih restorana. Trenutno se svi nalaze u glavnom gradu Atini, jer vodič tek treba da proširi pokrivenost širom zemlje.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Slovenija, Belgija i Turska su takođe zaslužile svoja mesta na listi pristupačnih zemalja, u njima obrok u nagrađivanim restoranima iznosi nešto manje od 140 evra.

Između Malte i Grčke, Kina je na četvrtom mestu. Ogromna azijska nacija nudi obrok za 128 evra po osobi, a na listi se nalazi čak 122 restorana sa zvezdicama.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Bugaca – Delikates sa kojim počinje dan u Solunu

0
Bugaca pita
Photo: Pixabay/Hansuan_Fabregas

Ova tradicionalna grčka pita potiče iz severne Grčke, naročito iz Soluna, i jedno je od omiljenih jela u toj regiji. Bugaca, čija se hrskava kora i bogat nadev stapaju u nezaboravan spoj ukusa i tekstura, savršeno predstavlja bogatu grčku kuhinju, koja kombinuje jednostavne sastojke sa velikom pažnjom prema tradiciji

Bugaca (Bougatsa) se razvijala pod različitim uticajima tokom vekova, prvenstveno iz tradicije Osmanlijskog carstva. Sam termin „bougatsa“ verovatno vodi poreklo od turskog jezika, gde reč pogatsa označava vrstu peciva. Nakon dolaska iz Male Azije, Grci su prilagodili recept i učinili ga svojim, stvarajući danas poznatu bougacu u raznim slatkim i slanim varijantama. Tokom vremena, bougaca je postala sinonim za doručak u Solunu, gde se najčešće jede sveže pripremljena, topla i krckava.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Marco Balleri (@marcoballeri)

I slatko i slano zadovoljstvo

Bugaca je posebno interesantna jer može biti i slatka i slana, a različite varijante prilagođene su ukusima i prilikama. Najpoznatija verzija jeste slatka varijanta s nadevom od krema sa grizom, posuta šećerom u prahu i cimetom. Najčešće se servira kao desert ili užina. S druge strane, popularne su i slane varijante punjene sirom, spanaćem, pa čak i mlevenim mesom. Filozofija pripreme bougace se oslanja na pažljiv odabir sastojaka i umeće razvlačenja testa, koje se mora savršeno oblikovati da bi pita dobila željenu hrskavost.

Ova pita nije samo jelo, to je deo kulturnog identiteta i ritual koji okuplja porodicu i prijatelje. U Grčkoj se bougaca tradicionalno priprema za doručak i predstavlja važan deo jutarnje rutine mnogih stanovnika. U pekarama, bougatsa se služi uz grčku kafu, a naročito je popularna tokom vikenda, kada porodice zajedno uživaju u ovom specijalitetu. Njena priprema i konzumacija postali su pravi mali ritual koji evocira osećaj zajedništva i povezanosti sa lokalnim nasleđem.

Savremeni kuvari i pekari širom sveta danas stvaraju inovativne varijacije ove pite, eksperimentišući sa raznim nadevima i začinima, ali i novim tehnikama pripreme. Bez obzira na to, bougaca ostaje simbol jednostavnosti i autentičnosti.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Bougaca tako nosi ne samo ukus već i priču o prošlim vremenima, spoju kultura i ukusu koji, iako se može transformisati, uvek podseća na svoj koren i tradiciju Grčke. Ona predstavlja most između prošlosti i sadašnjosti, i u svakom zalogaju pruža osećaj povratka kući.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Boljasko – Skriveni biser ligurijske obale

0
Boljasko Italija
Photo: Pixabay/dexmac

Ovaj miran gradić se nalazi na zapadnoj obali Italije, na oko 80 kilometara severno od daleko poznatije turističke destinacije Činkve Tere. U njemu živi oko 5.000 stanovnika sporim i tipičnim mediteranskim životom, a turista gotovo i da nema, što ga čini idealnom destinacijom za posetu

Boljasko (Bogliasco) je slikovito ribarsko mesto smešteno na ligurijskoj obali u Italiji, nedaleko od Đenove. Ušuškano između planina i mora, ovo mesto odiše šarmom tipičnog italijanskog sela. Tu se prepoznatljiv spoj prirodnih lepota i kulturnog nasleđa oseća na svakom koraku. Blage temperature tokom cele godine, bujna vegetacija i kristalno čisto more čine ga popularnim odredištem za turiste, umetnike i zaljubljenike u prirodu.

Prva stvar koja privlači pažnju su njegove uske, vijugave ulice, oivičene šarenim kućicama koje se protežu sve do ivice mora. Arhitektura mesta odražava tradicionalni ligurijski stil, gde dominiraju svetle boje i male terase prekrivene cvećem. Mnoge od ovih kuća datiraju još iz srednjeg veka, čuvajući autentičan izgled i osećaj prošlih vremena.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Alicja Rudnicka (@alice__rudi)

Pored prelepih plaža i peščanih zaliva, Boljasko je poznat i po raznolikoj kulturnoj ponudi. Jedan od najvažnijih događaja u gradu je letnji festival, gde se na ulicama održavaju koncerti, izložbe i drugi kulturni događaji koji privlače lokalno stanovništvo i turiste. Ovo mesto je poznato i kao utočište umetnika, zahvaljujući Fondaciji Bogliasco, koja pruža stipendije umetnicima i istraživačima iz celog sveta. Oni dolaze u Bogliasco kako bi pronašli inspiraciju u njegovim pejzažima i miru, stvarajući dela pod uticajem ove idilične sredine.

Hrana i vina takođe igraju ključnu ulogu u njegovoj privlačnosti. Ovde se mogu probati tipična ligurijska jela kao što su pesto đenoveze, fokača i različite vrste sveže ribe pripremljene prema tradicionalnim receptima. Mesto je okruženo vinogradima i maslinjacima, pa su lokalna vina i maslinovo ulje izuzetno cenjeni u regionu.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Sve u svemu, Boljasko predstavlja pravu oazu mira i lepote, mesto gde se spajaju prirodne lepote, kulturno nasleđe i italijanska tradicija. Za one koji žele da pobegnu od gradske gužve, a istovremeno iskuse autentičan duh italijanske obale, Bogliasco je savršen izbor.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najbolje skijalište na svetu se nalazi u Švajcarskoj

0
Skijanje
Photo: Pixabay/Przeglądaj

Prema listi koju je napravila intrenet stranica Omio, najbolja skijališta na svetu se nalaze u Evropi. Na listi među najboljih dvadeset Švajcarska ima pet a Austrija čak dvanaest skijališta

Kako bi pomogla u odabiru destinacije za ovu zimu, internet stranica za rezervacije i putovanja Omio je objavila novu listu najboljih skijališta širom sveta. Istraživanje je uključilo više od 6.000 odmarališta na temelju 11 različitih činilaca. Između ostalog, razmatrane su cene karata za odrasle, mlade i decu, ocene putnika, postojanje škole skijanja, udaljenost svake staze i broj događaja u odmaralištu tokom sezona.

Najbolje skijalište na svetu prema Omio istraživanju je Arosa Lenzerheide u Švajcarskoj, smešteno u regiji Lenzerheide na istoku zemlje. Cena ulaznica za skijanje počinju već od 30 evra, što je vrlo pristupačno imajući na umu koliko su cene porasle prošle godine.

Arosa Lenzerheide ima impresivnih 91.73 bodova na listi, dok drugoplasirani Sölden u Austriji ima 91.68. Ovo odmaralište ima u proseku impresivnih 4.7 od 5 zvezdica recenzija putnika. Cena dnevne karte za odraslu osobu iznosi 89, za mlade 59  a za decu 29 evra.

Ove cene su malo skuplje u odnosu na druga odmarališta, ali se dobijaju vrhunski sadržaji i mogućnost uživanja u velikom izboru skijaških staza ili opuštanja u udobnim planinskim restoranima, navodi Euronews.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Za skijaše i snoubordere na raspolaganju je 225 kilometara staza s pouzdanim snežnim pokrivačem. Takođe, tu su i 43 žičare za prevoz, tako da nećete čekati u dugim redovima da se popnete na staze. Odmaralište je također domaćin sedam događaja tokom skijaške sezone, uključujući FIS Svetski kup u skijaškom krosu Arosa i Swiss Snow Walk and Run.

Na listi, među prvih dvadeset se nalazi pet skijališta iz Švajcarske, dvanaest iz Austrije, dok ostala tri mesta zauzimaju skijališta iz Italije i Francuske. Interesantno je navesti da se u istraživanju nalazi i Srbija, za koju kažu da ima vrhunska skijališta koja nude odlične uslove po pristupačnim cenama.

A za boravak na planini i predah posle skijanja, tu su i izvanredni hoteli poput Hotel Grand Kopaonik, Gorski Hotel & Spa, Hotel Putnik Kopaonik i Kraljevi Čardaci Spa.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poznata umetnica, Marina Abramović posetila Piran

0
Piran je jedan od najlepših gradova Mediterana

Na kraju izložbe pod nazivom „Confess“, koja je proteklih meseci u Crkvi Marije Zdravja objedinjavala radove umetnika Igora Anđelića i Marine Abramović, grad Piran je imao čast da ugosti ovu pionirku vizuelnog performansa i svetski priznatu multimedijalnu umetnicu sa srpskim korenima. Događaju je prisustvovala i predsednica Republike Slovenije, Nataša Pirc Musar

U saradnji Anđelića i Abramovićeve, izložba Confess spojila je sakralnu i savremenu umetnost i posetiocima pružila jedinstven doživljaj kontemplacije i ispovedanja kroz umetnička dela. Delima poput »Zlatne maske« (2009) Marine Abramović na glavnom oltaru i Anđelićeve »Ispovedaonice« (2024) na bočnim oltarima, dvoje umetnika stvorilo je prostor za introspektivno iskustvo, gde se posetioci suočavaju sa sopstvenim odrazom i izlaze iz okvira svakodnevnih percepcija.

Ključna uloga u preplitanju njihovih sudbina mora se pripisati Leni Pislak, Igorovoj životnoj saputnici i udovici vizuelnog umetnika Ulaya (pravo ime Frank Uve Lajzipen), koji je sa Marinom Abramović obeležio svet performansa i body art-a, 70-ih i 80-ih godina prošlog veka. Tokom dvanaest godina zajedničkog života i rada, izveli su na desetine radikalnih predstava u kojima su koristili svoja tela i istraživali pitanje egzistencijalne situacije ljudske izdržljivosti.

Ulay je od 2009. godine živeo i stvarao u Ljubljani, gde se preselio zbog ljubavi prema grafičkoj dizajnerki Leni Pislak i gde je i preminuo nakon teške borbe sa kancerom. Voleo je da ide u Piran, gde je po njegovoj želji i sahranjen. Tokom posete Piranu, Marina Abramović je prvi put posetila i grob svog bivšeg partnera i kolege, pošto nije mogla da prisustvuje sahrani zbog epidemije korona virusa.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Mina Muković Radonjić, rukovoditeljka marketinga i korisničkog iskustva, Air Montenegro

0

Strastvena posvećenost marketingu, komunikacijama i putovanjima dovela je Minu Muković Radonjić do visoke pozicije u nacionalnom avio-prevozniku Crne Gore, kompaniji Air Montenegro, gde sa velikim ponosom obavlja gore navedene dužnosti. Kao društvena i komunikativna osoba, Mina se predano posvećuje razvoju avijacije u Crnoj Gori i tako svakodnevno doprinosi njenoj promociji kao atraktivne turističke destinacije. Takođe, osim što se suočava sa poslovnim izazovima, kao svaka uspešna žena, Mina svakodnevno balansira između roditeljstva i karijere, donoseći svojoj ulozi jedinstvenu perspektivu

 Mina Muković Radonjić, rukovoditeljka marketinga i korisničkog iskustva, Air Montenegro

TU: Koji savet možete dati mladim poslovnim ljudima?
MMR: Mladim ljudima bih savetovala da prihvate da, iako živimo u društvu promenjenih vrednosti, neke stvari ostaju večne. Znanje i obrazovanje su temelj svakog uspeha. Nemojte da vas obeshrabre loši primeri koji se često temelje na brzom zarađivanju novca. U poslovnom svetu, ono što će vas stvarno izdvojiti jesu vaše znanje i veštine. Ulaganje u sebe, kontinuirano učenje i usavršavanje su ključni, usmerite se na dugoročne ciljeve i razvoj stručnosti u svom području. Svaka nova veština koju savladate otvara vrata ka novim mogućnostima. Na kraju krajeva, prave vrednosti će vas dovesti do trajnog uspeha i ispunjenja u karijeri. Uspeh se ne meri samo novcem, već i doprinosom koji dajete, znanju koje stičete i ljudima koje inspirišete. Ostajte dosledni svojim principima i nikada ne prestajte da učite.

TU: Šta za vas predstavlja idealni odmor?
MMR: More, sunce, plaža. Moja mala porodica. Suprug i ja na ležaljkama ispijamo koktele, naš sin ispred nas u plićaku se igra. Nakon toga, neka lepa večera uz morske plodove, vino i šetnju pored mora. Idealni odmor za mene predstavlja vreme provedeno sa najdražima, bez briga i svakodnevnih obaveza. Uživanje u jednostavnim stvarima, poput zalaska sunca, mirisa soli u vazduhu i zvuka talasa. Sve to zajedno čini savršenu harmoniju i ispunjava me radošću i zahvalnošću.

TU: Koja je vaša omiljena hrana?
MMR: Veliki sam gurman, i za mene je Italija i njihova hrana nešto čemu se uvek vraćam i uvek me iznova oduševljava. Naravno, ne mogu da odolim ni specijalitetima crnogorske kuhinje, a kačamak drži posebno mesto u mom gurmanskom srcu.

TU: Šta obično nosite sa sobom na putovanja?
MMR: Nekada sam imala mnogo više vremena za detaljno planiranje putovanja, pa sam u skladu sa tim više i nosila. Danas se trudim makar ono ključno da ne zaboravim – novčanik, dokumenta, telefon i punjač, a ostalo mogu da dokupim na destinaciji. Takođe, eSIM kartica za telefon mi je obavezna.

TU: Gde biste voleli da otputujete u nepoznato?
MMR: Maldivi. Tu želju imam već nekoliko godina i planiram da sačekam da moj sin poraste još malo, kako bismo zajedno uživali u toj čarobnoj destinaciji.

Tekst: Petar Vušurović

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Nagrada za najbolju turističku marketinšku kampanju u 2024. otišla u Oslo

0
Oslo
Photo: Unsplash/Giorgio Grani

Nagrada ICCA za najbolji marketing u 2024. dodeljena je turističkoj organizaciji grada Oslo. Ova kampanja je na do sada nezabeležen način promovisala grad, ističući sve njegove kvalitete na jedan neobičan i duhovit način

Turistička organizacija Osla, VisitOSLO, je promovisala grad na ironičan, duhovit način koji je ismevao njihov grad, ističući jedinstvene kvalitete koje ga čine atraktivnom destinacijom. Kampanja pokazuje kako kreativnost, iskrenost i pripovedanje mogu na najbolji način predstaviti jedan grad.

Tema za dodelu nagrada za najbolji marketing 2024. bila je „Bilo jednom“, koja je zapravo podsticala učesnike da osmisle narativ koji prenosi zadivljujuću priču o njihovoj destinaciji. U finalu je VisitOSLO pobedio Business Events Australia i Tourism Winnipeg sa kampanjom koja odstupa od svih dosadašnjih normi.

Oslo je glavni i najveći grad Norveške, smešten na jugoistočnoj obali zemlje, uz Oslo fjord. Grad je poznat po prirodnim lepotama i modernoj arhitekturi, kao i po tome što kombinuje urbani život s velikim zelenim površinama, parkovima i šumama. U njemu su smešteni Norveški kraljevski dvor, Nacionalna opera i balet, kao i Nacionalni muzej, koji uključuje poznatu sliku Edvarda Munka Krik.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Oslo je takođe poznat po raznovrsnoj kuhinji, posebno po morskim plodovima i ribi, što doprinosi jedinstvenom doživljaju za posetioce. Grad ima savremeni javni prevoz i dobru povezanost s okolnim destinacijama, što omogućava turistima da lako istraže i druge delove Norveške.

Nagrađeni video možete pogledati ispod teksta.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Travelation – Preobražajni turizam i putovanje do samospoznaje

0
Travelation - Preobražajni turizam i putovanje do samospoznaje
Photo: Freepik

U ovom novom dobu, globalni turizam mora da izađe u susret novim svetskim putnicima, da uključi sve resurse, podrazumevajući i nove, moderne informacione tehnologije koje su u tesnoj vezi sa ovom industrijom. Putovanja više nisu luksuz, nisu nešto što se obavlja samo u vremenu godišnjih odmora. Postala su više od toga, postala su svakodnevna potreba

Mnogi krive Holivud, i filmove gde glavni glumci nakon neke teške životne situacije krenu na put samootkrivanja i upoznavanja sebe, kako bi na kraju otkrili i upoznali mir. Upravo je takav scenario bio potreban da se popularizuju neka nova putovanja, i zamislite, ne uključuju tehnologiju ni malo. Međutim, da li je travelation ostao samo na tom nivou, ili je otišao malo dublje, na neki ličniji nivo?

Travelation sada znači upravo to, putovanje koje vas kao osobu menja i dovodi do ličnog sazrevanja i samospoznaje, putovanje na kome na neki način odrastate i sazrevate.

Preobražajni turizam, kako ga još nazivaju, u pravom je usponu, i turistički radnici širom sveta kažu da je sve više takvih putovanja, da se sve veći broj ljudi odlučuje za putovanja koja će ih promeniti i pomoći im da otkriju suštinu i smisao života. Joga, kao drevna metoda ličnog razvoja odlična je osnova za travelation, i  zato je na neki način joga i najzaslužnija za realizaciju ove inicijative.

U Indiji je travelation naročito popularan, i tamo su osmišljeni posebni turistički paketi sa programom podmlađivanja koji spajaju jogu, ajurvedu, tradicionalnu medicinu i terapije umetničkog i ličnog izražavanja.

Osim Indije, u akciju su uključene i sve ostale zemlje sveta u kojima je joga i meditacija popularna. Ove drevne veštine aktivno i blagotvorno utiču i pomažu ljudima na putu samootkrivanja, pa je kako navode, popularnost ovih putovanja porasla za 20% za samo jednu godinu, što je neverovatno.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Osim dalekih zemalja kao što su Tajland ili Vijentnam, uživanje u jogi moguće je sada i u ostalim krajevima sveta, odnosno krajevima koji su nam bliski. Širom sveta postoje posebna odmarališta, rizorti i kampovi rezervisani za vežbanje joge, u kojima je sve podređeno ovoj drevnoj veštini upravljanja energijom, pa čak i hrana i ostali turistički sadržaji.

Ovakva putovanja su moguća u zemljama regiona, u Francuskoj, Grčkoj, Rumuniji ili Italiji. Sve ćešće se takva putovanja organizuju i kod nas, u vidu poseta prirodnim lokalitetima i destinacijama koja nude nešto više od klasičnog odmora. Počevši od duhovnog preobražaja, u vidu poseta manistirima, sve do određenih destinacija koje nude odmor u selima i skrivenim delovima zemlje u okviru lokalnih zajednica, u domaćinstvima, takva putovanja pomažu da putnici pronađu sami sebe.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave