6.1 C
Belgrade
Petak, novembar 21, 2025
Naslovna Blog Stranica 295

Berba mandarina nova turistička atrakcija

0

Turistička berba mandarina u dolini Neretve privlači sve više stranih turista koji su smešteni u hotelima na Jadranskoj obali, što je odlična saradnja turizma i poljoprivrede na promovisanju svih sadražaja ove lepe zemlje

Jedinstvena sinergija turističkog sektora i poljoprivrede u formi branja mandarina u neretvanskoj dolini je postala i jedinstvena turistička ponuda zemlje u već poznoj turističkoj sezoni. Na plantažama mandarina nema više samo radnika, sve je više turista koji žele da učestvuju u berbi i da probaju tek ubrane mandarine.

Jednodnevni izleti u berbu mandarina organizuju se za goste iz hotela sa obale već dosta godina, i to je jedan vid turističke ponude koji produžava turističku sezonu, istakao je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić.

Izleti su svakodnevni, a na plantažama bude i po nekoliko stotina stranih gostiju, a sve plodove koje uberu gosti mogu da ponesu sa sobom.

2022. je godina kruzera za Dubrovnik

0
Photo: Unsplash/ Stephanie Klepacki

Turizam je i u pandemiji 2021. godine pokazao vitalnost i izdržljivost, a otpornost je pokazao i jedan od najugroženijih delova turističke industrije, industrija krstarenja

U Dubrovniku je u toku sezona krstarenja, i trajaće najmanje do kraja ove godine, kruzing sezonom koja do kraja godine, gde se očekuje još minimum 15 kruzera, ističe direktor Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo.

Kapaciteti brodova bili ograničeni i svaki brod je dolazio sa tek 50 ili 60% kapaciteta, imajući u vidu maksimalno dozvoljeni kovid kapacitet.

Ove godine je zabeleženo 123 kruzera sa ukupno 102.326 putnika u dubrovačkoj luci, a treba istaći da se do kraja godine očekuje ukupno 138 pristanaka kruzera i dolazak 110.000 putnika.

Kruzing turizam ima budućnost u Dubrovniku, za 2022. godinu najavljen je dolazak čak 365 kruzera, i ovaj grad na Jadranu svakako doprinosi ukupnoj prepoznatljivosti Hrvatske kao kruzing destinacije u međunarodnim okvirima.

Održivi turizam – ski sezona 2021/2022

0

Tokom prošlogodišnje zimske sezone veliki broj skijaških centara, naročito na Alpima, nije radio punim kapacitetom, pa se mnogo skijaša prebacilo u naše krajeve. Većinom su to bili domaći gosti, tj. ljudi iz regiona i skijaški centri kao što su Kopaonik ili Jahorina ostvarili su odlične rezultate. Ove godine sa Alpa poručuju da nameravaju da rade sa što manje ograničenja, a skijaški centri u ovom delu Evrope pripremaju se punom parom za predstojeću sezonu od koje očekuju još više

Svi zajedno, i skijaški centri i sami skijaši željno iščekuju ovu zimu i nadaju se brzom i jakom oporavku planinske privrede. Mnoga skijališta provela su poslednjih godinu i po dana u proširivanju kapaciteta, terena, žičara, osnežavanju i otvaranju novih hotela i restorana.

Domaći i regionalni gosti

Na Jahorini su ostvarili istorijske rezultate, imali su najuspešniju zimu u velikoj meri zahvaljujući tome što su bili spremni na situaciju sa korona virusom, uveli stroge mere zaštite, davali kovid garancije i imali veliki broj skijaša koji su prvi put skijali na Jahorini.

– Najbolja pouka koju smo izvukli iz pandemije jeste da moramo brzo reagovati i prilagođavati se novonastaloj situaciji, donositi odluke u skladu sa uslovima koji vladaju. Tako smo prošlu sezonu otvorili prvi u regionu, mogu slobodno reći i Evropi. Zbog nemogućnosti putovanja, mnogo skijaša koji inače skijaju u Austriji, Švajcarskoj i Italiji dolazilo je na Jahorinu, a najveći broj turista prethodne zime bio je iz zemalja regiona – objašnjava Dejan Ljevnaić, direktor OC Jahorina.

Dejan Ljevnaić

I u Srbiji su na planinama gosti uglavnom bili domaći ili iz regiona. Sezona je počela na Kopaoniku i trajala dugih137 dana, dok je na Staroj planini trajala 100 dana, a na Zlatiboru 95.

– Susretali smo se sa brojnim zahtevima i sa mnogim izazovima na koje smo uspešno odgovorili i možemo s radošću da kažemo da je zimska sezona i pored svega bila veoma uspešna. Najviše je bilo domaćih gostiju, zatim gostiju iz regiona i gostiju iz Rusije, Belorusije i Ukrajine, a takođe i iz zemalja poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, pa čak i iz SAD i Kanade. Ono što nam je bio glavni fokus jeste zdravstvena bezbednost naših gostiju i naših zaposlenih, a rezultat svega toga je i činjenica da smo nosioci sertifikata Clean & Safe – kaže Ana Miča, direktorka marketinga i prodaje hotela Putnik na Kopaoniku.

Ana Miča

Kovid garancije

Prilagođivanje situaciji bio je jedan od najtežjih izazova, na snazi su bile mere kao što je fizička distanca, ograničen broj skijaša, kafići i restorani samo na otvorenom, a mnoga skijališta su uvela i kovid garancije.

U Sloveniji su često menjane preporuke i zahtevi u vezi sa pandemijom, pa je  prilagođavanje, po rečima Vasje Ilešiča, direktora Pohorje Village Wellness & Spa Resorta, predstavljalo velki izazov.

– U sve pakete i cenovnike bila je uključena garancija na kovid, što znači da u slučaju proglašenja epidemije, svi gosti imaju pravo na 100% povraćaj novca. Takođe smo ponosni nosioci logotipa Green & Safe koji podrazumeva zajedničko opredeljenje za odgovoran, siguran i zeleni turizam. Poštujemo standarde odgovornog putovanja slovenačkog turizma, a i sami gosti su najviše tražili apartmane u kojima smo održavali visoke zdravstvene mere – kaže Vasja.

Vasja Ilešič

Kao i u drugim bivšim republikama, i u Sloveniji su većina skijaša bili domaći gosti, a kad su granice otvorene, ljudi iz regiona. Pohorje je imalo rekordnu godinu što se tiče snega, pa je prošla zima prošla relativno dobro, bez obzira na sva ograničenja.

Otkrivanje novih destinacija

Sa nesigurnom situacijom otvorenih i zatvorenih granica, ski centara, hotela, turističke agencije svuda u svetu trpe ogromne gubitke. Duga Travel iz Beograda postoji već tri decenije i prošli su i rat, i sankcije, i ekonomske krize. Sada je bila potrebna nova vrsta prilagođavanja.

– Korona nas je sve vratila na fabrička podešavanja, svi smo morali da smanjimo broj zaposlenih, sve je neizvesno. Pratimo šta se dešava na tržištu i prilagođavamo se. Već godinama radimo bugarska skijališta, međutim prošle godine, Bugari su zabranili dolazak srpskih turista od kraja januara, tj. bio je potreban negativan PCR test koji je kod nas skup, što je mnoge odbilo. Zato smo u ponudu uveli jedan odličan hotel u podnožju Romanije u mestu Sokolac u Republici Srpskoj i tamo smo slali goste koji su odatle išli na skijanje na Jahorinu, Ravnu planinu, čak i Bjelašnicu – objašnjava Dragana Smiljanić Ećimović, direktorka prodaje.

Dragana Smiljanić Ećimović

Delovalo je da će sve biti u redu u sezoni 2021/22, ali od sredine septembra Srbija se nalazi u crvenoj zoni zemalja i Bugarska je zatvorila granice za naše državljane, ne mogu da putuju ni vakcinisani, ni sa negativnim PCR testom.

– Nadamo se da će se situacija do zime popraviti, ali pripremamo i alternativne destinacije. Oduvek smo vodili na Kopaonik, nastavićemo da vodimo u Republiku Srpsku, planiramo kao destinaciju i Kolašin u Crnoj Gori, a imamo i još nekih rezervnih varijanti. Tako mora da se radi – zaključuje Dragana.

Pripreme za predstojeću sezonu

Za prvih devet meseci u 2021. godini, preduzeće Skijališta Srbije ostvarilo je 516 miliona dinara neto dobiti, što je za 15 odsto više nego u 2020, a 49 odsto više u odnosu na plan. Najveće povećanje odnosi se na prodaju ski karata.

Ana Jovanović rukovodilac sektora za marketing Skijališta Srbije najavljuje proširenje sistema za veštačko osnežavanje na Kopaoniku u dužini od pet kilometara, kao i još neka proširenja i heliodrom.

– Pored toga, očekuju nas organizacija Samita planinskih centara jugoistočne Evrope  „Moresce“ na kom će prisustvovati najznačajniji subjekti iz oblasti planinskog turizma. Zatim slede ski opening i tradicionalno obeležavanje početka sezone u sva tri ski centra, Evropa kup kao najbitniji međunarodni skijaški događaj, humanitarne ski trke, obeležavanje Međunarodnog Dana snega, kao i mnoge druge aktivnosti. Skijališta Srbije pripremaju sada već tradicionalnu web shop pretprodaju ski karata gde će zainteresovani moći da kupe karte sa popustom od petnaest odsto, a nakon toga i sajamsku onlajn prodaju sa popustom od 10 odsto – najavljuje Ana.

Ana Jovanović

U hotelu Putnik na Kopaoniku u punoj meri su  počeli sa promocijom i prodajom aranžmana za ovu zimsku sezonu. U planu je otvaranje a la carte restorana „Stara Vila“, sa akcentom na specijalitetima od angus mesa. Tu su još i različiti sadržaji za decu kao što su animacije, dečji bioskop i dečje predstave.

Zahvaljujući novim projektima, Jahorina predstojeću sezonu dočekuje spremna i sa do sada najboljom ponudom za skijaše i ljubitelje zime na planini. Nakon realizacije svih projekata povećava se kapacitet ski centra za pedeset odsto, broj osneženih staza za 50 odsto, kapacitet osvetljenih staza za 25, zapošljava se novih 50 radnika i vrednost imovine se povećava za 56 odsto.

– Uvek idemo korak ispred i planiramo naše aktivnosti na vreme, zbog toga dobar rezultat ne izostaje. Planiranje, dobro predviđanje situacije dovodi do rezultata. U dolazećoj sezoni smo spremni za sve. Čekamo scenario i prilagođavamo se situaciji – kaže Dejan Ljevnaić.

Na Pohorju se takođe pripremaju za novogodišnje praznike i ski sezonu. Fokus je na porodicama i parovima. U sklopu rizorta osnovali su sopstveni najam ski opreme, a tu su i instruktori skijanja.

– Ponudićemo mnogo dečje animacije, pristupačne ski karte, degustacije lokalnih vina naših nagrađivanih vinara, noćno skijanje, uživanje u spa centru. Znamo da će ova sezona biti samo početak naše uspešne priče usred Pohorja, koje nudi blizinu centra grada Maribora sa najstarijom lozom na svetu, sa bogatim noćnim životom i brojnim tržnim centrima u blizini (Grac, Beč, Ljubljana) i tako planiramo biti sve bolji i bolji iz godine u godinu. Radujemo se vašem dolasku, dragi naši prijatelji iz Srbije – optimističan je Vasja Ilešič.

Sa toliko destinacija željnih da privuku goste, čini se da će ovo biti odlična sezona kako za početnike, koji nikad nisu stali na skije, tako i za one iskusnije, koji možda prošle godine nisu ni videli sneg. Ali, naše telo pamti i  čim udahnete čist planinski vazduh, mišići će se postaviti u ispravan položaj. U ovim nemogućim uslovima, jedino svi zajedno možemo da održimo zimski turizam. Moglo bi se reći da naziv „održivi turizam“ sada dobija sasvim novo značenje.

Piše: Bojana Ilić

Vakcina neće biti uslov za ulazak u EU

0
EK Predlažemo kovid sertifikate, ne pasoše

Portparolka Evropske komisije Džordis Feroli izjavila je da vakcinacija neće biti uslov za ulazak u Evropsku uniju, već da je potreban EU digitalni kovid sertifikat

Kovid sertifikat ili potvrda je dokaz da je osoba ili vakcinisana ili da je dobila negativne rezultate testa ili da se oporavila od bolesti. Ova potvrda će biti zvaničan dokument za ulazak u zemlje Evropske unije. Međutim, države članice imaju pravo da same odlučuju o pravilima ulaska međunarodnih putnika, pa neće važiti ista pravila za sve zemlje.

Evropska komisija je utvrdila zelenu listu na kojoj se nalaze sve zemlje u kojima ima manje od 75 zaraženih na 100.000 stanovnika, i njihovi građani slobodno mogu ulaze u države članice EU. Srbija se po preporuci Evropske komisije trenutno ne nalazi na „zelenoj listi“.

Belo zlato istoka

0
Kamila
Photo: Pixabay/judithscharnowski

Mleko od kamile je zdravo, kvalitetno i prilično skupo, pa je sasvim jasno zašto ga nema na policama u supermarketima širom sveta

Na današnjem tržištu postoji mnogo zamena za kravlje mleko, bez obzira da li mlečne proizvode ne koristite iz zdravstvenih ili bilo kojih drugih razloga. Međutim, postoje i one druge alternative, koje nisu toliko poznate zapadnoj civilizaciji, jedna od njih je svakako i kamilje mleko.

CNN ističe da se kamilje mleko konzumira u velikom delu Bliskog istoka, Azije i Australije, kao i unutar „ruralnih krajeva“ u istočnoj Africi. Globalni interes očigledno raste, a neki nazivaju ovo mleko i „belim zlatom“.

Što je tako dobro u belom zlatu? Kamile, za razliku od krava i ovaca, mogu preći velike udaljenosti bez vode i mogu izdržati neverovatno visoke temperature, i nisu zahtevne za uzgajanje. Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu kaže da kamilje mleko ima tri puta više vitamina C od običnog, veliki procenat proteina, a pokazalo se kao izuzetno efikasno u smanjivanju holesterola i poboljšanju probave.

Zašto onda to mleko nije popularno u celom svetu? Kamilje mleko na međunarodnom tržištu košta od 10 do 20 dolara po litru. Osim toga, tom mleku nedostaje organizirovano i raširno tržište. Češće se može naći na na neformalnim tržištima istočne Afrike, jer većina uzgajivača kamila nema pristup rashladnom transportu, kao ni resurse za usklađivanje sa međunarodnim standardima. Kamilje mleko će po svemu sudeći morati da sačeka neka bolja vremena.

Evropljani su spremni za putovanja

0
Putovanja aerodrom putnik
Photo: Pexels

Istraživanje Evropske komisije za putovanja je pokazalo da je želja za putovanjima globalno izuzetno velika, posebno u Evropi, gde su turisti i putnici daleko najopušteniji u planiranju putovanja

Evropska komisija za putovanja (ETC) je zaključila na osnovu svog istraživanja “Praćenje osećaja za domaća i unutarevropska putovanja” da 66% Evropljana planira da putuje do marta 2022. godine, dok povećano poverenje u to kada, gde i na koji način ukazuje na pozitivna turistička očekivanja za nadolazeći period.

Prvi put od oktobra 2020. godine planovi putovanja stanovnika Evrope ravnomerno su raspoređeni i to na sledeći način, 26% za oktobar i novembar, 28% između decembra 2021. i januara 2022. godine, a 25% će putovati u februaru i martu 2022. godine. Ovi rezultati pokazuju kako sve veći broj Evropljana više nema bojazni kada su putovanja u pitanju, odnosno primetan je veliki rast optimizma i spontanosti.

Odmor unutar Evrope je sada u prvom planu, što ukazuje na povećano poverenje u međunarodna putovanja. Čak 55% Evropljana planira takva putovanja, što je porast od 41% od septembra 2020. godine. U međuvremenu, primetan je trend smanjenja putovanja u sopstvenim zemljama, odnosno kada su domaća putovanja u pitanju i to za 18%.

Mediteranske destinacije su najviše rangirane na popisu želja putnika, posebno Španija, Italija, Francuska i Grčka, dok je Hrvatska na šestom mestu sa 5,4%.

Rezultate istraživanja Evropske komisije za putovanja možete pronaći na zvaničnoj internet stranici.

U Mostar samo sa ulaznicom

0
Mostar
Photo: Pixabay/kupisliku

Ulazak u Stari grad u Mostaru više neće biti besplatan, gradske vlasti su odlučile da donesu uredbu koja bi to i ozvaničila

Ovakva ideja nije novina, i o tome se razmišlja već dosta dugo, izjavio je Menso Duraković, zaposleni u Turističkoj zajednici Mostara. Potrebno je samo da se usvoji određeni model po kom bi se rešio problem naplaćivanja ulaznica, kakav već postoji u Italiji ili Hrvatskoj.

Iako su mišljenja podeljena, takav model bi svakako gradu doneo velike koristi, pre svega u smislu održavanja i pružanja komunalnih usluga. Kako ističe gradonačelnik Mario Kordić, grad može i treba preuzeti i voditi brigu o svim objektima koji se u njemu nalaze.

Staro jezgro generiše veliki broj gostiju i da svi koji se bave određenom delatnosti u gradu imaju benefite od turista, bilo da se radi o ugostiteljima, hotelijerima, ili bilo kojoj drugoj delatnosti, ali je neophodno da se deo toga vrati lokalnoj zajednici, navodi dalje Mario Kordić.

Marko Radić, rukovodilac sektora za promociju Turističke organizacije Republike Srpske

0

Na poziciju rukovodioca sektora za promociju turizma u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, Marko Radić došao je u aprilu 2021, sa mesta direktora Turističke organizacije Grada Trebinja na kojoj je proveo skoro pet godina, u periodu kada je trebinjska organizacija dobijala nagrade za aktivnosti širom regiona

TU: U septembru 2021. organizovani su „Dani Srpske u Srbiji“ u jedanaest gradova Srbije, dok je u 7 gradova predstavljen turistički potencijali R. Srpske. Kakvi su utisci sa ove manifestacije?
MR: Tokom manifestacije, zajedno sa našim partnerima iz lokalnih organizacija, predstavili smo aktuelnu turističku ponudu za tržište koje se ispostavilo kao najsigurnije za nas, što se potvrdilo i u vremenu pandemije. Stariji posetioci štanda su se interesovali za načine boravka u banjama Srpske, a među mlađima je bilo upita za predstojeću zimsku sezonu na Jahorini. Takođe, imali smo dosta upita za Trebinje, Višegrad i Banjaluku.

TU: Bili ste direktor Turističke organizacije Grada Trebinja od 2016. do početka ove godine, kako je izgledao razvitak tog grada kao turističke destinacije?
MR: Nekada je Trebinje bilo tranzitno mesto, gde bi se svratilo na kafu u prolazu na hrvatsko i crnogorsko primorje. Danas je Trebinje destinacija gde se u proseku ostaje tri i više dana. Za popularnost Trebinja u Srbiji najviše „krivimo“ Zdravka Šotru i seriju „Ranjeni orao“, pa je stoga i „Anđelkina kapija“ u Starom gradu mesto gde se turisti iz Srbije najradije fotografišu kada dođu. Trebinje je poznat vinski kraj, tu ćete probati najkvalitetnija vina, a od sorti, žilavka je broj jedan. Takođe, pored svega ostalog izdvojio bih i bogatstvo pravoslavnim svetinjama, a od modernijih i novijih zdanja kompleks „Grad sunca“ gde se nalazi i jedini hotel sa pet zvezdica u Istočnoj Hercegovini.

TU: Pred nama je još jedna skijaška sezona i Jahorina se uveliko sprema da primi skijaše. Kakva su iskustva od prošle godine i kakvi su dalji planovi?
MR: Zimus je Jahorina bila jedno od retkih otvorenih skijališta u Evropi, gde su dolazili skijaši iz svih krajeva Evrope. Dosta se poslednjih godina radilo na sadržajima kako za zimske uslove, tako i za letnji period. Odnedavno OC Jahorina gazduje Andrićgradom u Višegradu, a plan je da se turisti koji posećuju Jahorinu usmeravaju i tamo, a da se sve to upakuje sa Zaltiborom i Tarom kako bismo dobili jedan turistički prsten koji će svima biti od koristi.

TU: Kad razmišljamo o odmoru u R. Srpskoj, to je uglavnom odmor u prirodi?
MR: Da, turistička ponuda se, ako izuzmemo par lokaliteta, uglavnom zasniva na sadržajima gde se koriste prirodni resursi, a pandemija nas je na neki način nagnala da se još više okrenemo prirodi, gde smo postali svesniji bogatstva koje nas okružuje i na kojem ćemo raditi, akcentujući ponudu zasnovanu na održivosti. Imamo reke, planine, jezera, četiri parka prirode, tri nacionalna parka, nekoliko banja, sjajne rafting centre na Tari i Vrbasu. Priroda nam je dala mnogo, na nama je da strateškim pristupom izvučemo maksimum, a da pritom ne narušimo prirodu. Da joj sve ono što uzmemo, vratimo višestruko. Jedino tako sve ima smisla. Ono što bih posebno izdvojio u ovoj vrsti ponude je NP Sutjeska gde se nalazi najviši vrh R. Srpske na planini Maglić, kao i prašumski rezervat Perućica. Tu je reka Tara, a njen kanjon je drugi po dubini u svetu. U sklopu NP se nalazi i memorijalni kompleks „Dolina heroja“ posvećen bici na Sutjesci. Tu, na Tjentištu se svake godine održava i najveći muzički događaj „OK fest“ koji okuplja više hiljada mladih iz regiona koji ga posećuju. Od ove godine Turistička ponuda Republike Srpske bogatija je za via feratu „Sokolov put“, koja je instalirana na području Crvenih stijena na Romaniji. To je put, staza po planini, sa čeličnim pomagalima, sajlama, visećim mostovima, a ono što je najvažnije, bezbedna je i namenjena svima.

TU: Banjaluka je glavni grad, ima aerodrom, nalazi se negde na sredini između Beograda i Zagreba, šta još ima da ponudi kao turistička destinacija? MR: Banjaluka ima manifestacioni turizam, u gradu se nalazi tvrđava Kastel, simbol grada je dajak na Vrbasu, dok je reka Ribnik poznata po mušičarenju, tu su i Janjeske otoke, Pecka… U Banjaluci je i jedini aerodrom R. Srpske sa kojeg lete kompanije kao što su Ryanair i Wizz Air.

TU: Kakvi su vam planovi za naredni period?
MR: Okrenuli smo se digitalnoj transformaciji, uradili smo promotivni film za koji smo dobili 16 nagrada i na taj način smo bili prisutni na tržištu i u vreme potpune obustave aktivnosti. Analiziraćemo situaciju i vršiti promociju na mestima odakle će biti moguće dolaziti. Takođe, nastavićemo da budemo servis svim pozitivnim inicijativama i događajima od značaja.

Tekst: Bojana Ilić

Odlaže se uredba o zamenskim putovanjima

0
turistička agencija
Photo: iStock

Svi putnici koji očekuju da im turističke agencije vrate novac za nerealizovana putovanja moraće da moraće ipak da sačekaju neki novi rok i bolja vremena

Prema pisanju Politike, Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija priprema novu uredba koja će definisati nove rokove za sva zamenska putovanja i povraćaj novca putnicima.

Ove godine je neiskorišćeno oko polovine uplaćivanih putovanja, dok je dug prema putnicima oko 20 miliona evra, ističu iz turističkih agencija. Podaci pokazuju da je oko 120.000 putnika sredinom januara trebalo da dobije novac, jer nisu iskoristili vaučere i svoje aranžmane.

Šta će biti sa avio-prevozom u budućnosti?

0
Japanska avio-kompanija nudi večeru u parkiranim avionima
Photo: Pixabay

Velika ulaganja u ekološku transformaciju vazdušnog saobraćaja uticaće na povećanje cena avionskih karata, hoće li prevoz avionom u budućnosti biti (pre)skup?

Vazdušni prevoznici širom sveta u obavezi su da smanje štetan uticaj na planetu, odnosno da na kraju postignu ugljeničnu neutralnost, i plan je da to bude završeno do 2050. godine.

Međunarodno udruženje za vazušni prevoz (IATA) koje okuplja 82% prevoza kroz svojih 290 aviokompanija članica ocenilo je da takva transformacija donosi velike troškove koji će se na kraju odraziti i na cene avio-saobraćaja. Od ulaganja u nove avione, do uvođenja novih vrsta, toškovi će biti izuzetno veliki.

Upravo zbog svega toga, energetsku i ekološku tranziciju finansiraće ne samo avio-kompanije ili energetičari, već svi uključeni u ovaj proces, računajući i putnike. Drugim rečima, treba očekivati rast cena avio karata, po svemu sudeći, drastičan rast.

Poslednje objave