Naslovna Blog Stranica 328

Najatraktivnija olupina broda u Crnoj Gori

0

Brod Tihany je odlična lokacija za ronjenje u Crnoj Gori, i predstavlja najatraktivniju olupinu koja privlači veliki broj ronilaca i turista

Tihany je bio teretni i putnički parobrod dužine 45 i širine 5 metara, i imao je dva jarbola i jedan dimnjak. Potonuo je 1917. godine dok je prevozio ugalj, zbog greške u navigaciji je udario je u rt Arza i potonuo u Jadranskom moru nedaleko od ostrva Mamula.

Ovaj parobrod je još uvek u vrlo dobrom stanju, prekriven je koralima i ostalim morski živim svetom, i izuzetno je popularna atrakcija u Crnoj Gori koja se preporučuje se svim roniocima koji vole takvu vrstu izazova.

Tihany je blago nagnut na desnu stranu, nalazi se na peskovitom morskom dnu na dubini oko 40 metara, i danas predstavlja bitan sadržaj turističke ponude Boke Kotorske. Na trupu broda je još uvek vidljiv ožiljak oštećenja koji je doveo do nesreće.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Zbogom stjuardese, stižu roboti

0

Na osnovu istraživanja koje je sprovela kompanija Global Data, zaključeno je da sve više avio-kompanija želi da investira u robotiku i automatizaciju kako bi smanjile svoje troškove i zadovoljile zahteve svojih klijenata

Istraživanje sprovedeno u aprilu 2021. godine pokazalo je da će 31% od 476 kompanija koje su učestvovale u anketi u narednih 12 meseci investirati u robotiku. Upotrebom robota u poslovanju bilo bi moguće smanjenje potrebe za ljudskim kontaktom, što je u situaciji sa pandemijom od izuzetnog značaja.

Hoteli, aerodromi i ostala prometna mesta već koriste robote koji ubijaju bakterije iz vazduha i površina UV zracima ili A.L. Virtual Concierge, platformu za virtuelnog asistenta u ugostiteljstvu. Roboti polako osvajaju tržišta, i gotovo da nema grane u privredi gde roboti nisu deo nekog procesa, bilo proizvodnje, bilo usluga.

Uvođenje robota može da pomogne da se smanji strah putnika, ali isto tako može da pomogne da se smanje i troškovi radne snage u kompanijama. Iz kompanija koje proizvode robote ističu da roboti mogu povećati operativnu efikasnost i poboljšati poverenja putnika, i oni su raspoređeni da rade uz ljude, a ne umesto njih.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Neodoljivi mađarski langoš

0
Neodoljivi mađarski langoš (3)
Photo: iStock

Langoš je hrana koja se jede kasno uveče, posebno ako ste tek stigli iz lokalne kafane. Gladni ste, i treba vam nešto ukusno, jako i utešno, nešto što će vam pomoći da ostavite tešku noć iza vas i zaboravite detalje koji vas mogu kompromitovati

U Mađarskoj se prvobitno se kuvalo na otvorenoj vatri, mađarska reč “láng” znači plamen, što objašnjava ime ovog delikatesa. Prženo testo je univerzalno popularno zbog svoje jednostavnosti i praktičnosti. Mađarski Langoš je jako ukusan, i vrlo je lako postati zavisnik.

Neodoljivi mađarski langoš
Photo: iStock

Langoš je u osnovi mađarska verzija prženog testa, spolja hrskava, dok je unutrašnost sočna i mekana. To je ulična hrana i zimsko jelo koje pruža energiju i lek protiv mamurluka, često se priprema i kod kuće.

Montadito, svi ukusi Španije na komadu hleba, saznajte više.

Neodoljivi mađarski langoš
Photo: iStock

Originalno se premazuje kombinacijom sitno seckanog belog luka i ulja, a zatim se dodaju ostali dodaci poput slanine ili kobasica, sira, pavlake, kiselih krastavaca ili nekog ljutog sosa, što se idealno slaže sa vašim psihofizičkim stanjem nakon kvalitetno provedenog vremena u kafani.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Pregršt razloga da zavolite Istru

0
Autor: Jan Godec

Nakon toplog leta, vreme je da pronađete sklonište pored mora

Obalno područje, koje obuhvata Sečoveljske solane, Portorož i Strunjan, poznato je po svojim terapeutskim činiocima: blatu iz solana, salamuri iz sečoveljskih solana, ugodnoj mediteranskoj klimi i morskoj vodi. Duboko udahnite, udahnite morski vazduh pun slanih negativnih jona i uživajte u pogledu na naš opuštajući obalni pejzaž. Uronite u bazen slane vode, baš kao što su to radili benediktinski monasi u 13. veku. Ova koncentrovana morska voda bogata je mineralima, bromom, jodom i magnezijumom, koji podstiču i jačaju odbrambeni mehanizam tela i čine da izgledate mlađe, jer poboljšava cirkulaciju krvi i čisti vaše telo. Poznato blato iz solana ima niz lekovitih efekata zbog visoke koncentracije minerala. Blatni paketi ublažavaju bolove u mišićima i zglobovima, a koriste se za ulepšavanje i u kozmetičke svrhe. Doživite opuštajuće kupanje u zagrejanoj morskoj vodi poreklom iz jednog od najlekovitijih mora na svetu. Ako želite, možete se zagrejati u bazenu napunjenom termo-mineralnom vodom ili se opustiti u sauni. Ako imate bilo kakvih zdravstvenih problema, možete posetiti i jedan od obližnjih medicinskih i fizioterapeutskih centara. Upoznajte sve naše velnes centre, od Termi Portorož u LifeClass hotelima i Spa centrima do potpuno renoviranog morskog vodenog parka Termaris u odmaralištu St. Bernardin ili renomiranog lečilišta i talaso-terapeutskog centra Talaso Strunjan, koji se nalazi u zaštićenom pejzažnom parku Strunjan.

Autor: Jaka Ivančić

Poluostrvo Ankaran nudi brojne doživljaje i mogućnosti, čak i u jesen. Očuvana priroda i velnes centri nude opuštanje i iskorak iz dnevne rutine. Ukusi lokalno proizvedenog povrća, voća, vina i maslinovog ulja i ljubazno osoblje dokazan su recept za jedinstveno gurmansko iskustvo. Ako želite aktivniji odmor, poluostrvo Ankaran nudi mnogo pešačkih staza i mogućnosti za biciklističke izlete u ugodnom zelenom okruženju, između drveća i vinograda.

Ako želite da se opustite, možete posetiti Adria Vellness centar, smešten u idiličnom prirodnom okruženju, daleko od gradske vreve. Gosti mogu izabrati nešto iz široke lepeze tretmana za dobrobit i potpunu negu tela. Ponuda u banjskom centru zasnovana je na prirodnim resursima Mediterana: nerafinisana morska so, ruzmarin, lavanda, alge, glina.

Autor: Barbara Kozar

Terapija solju je prirodni lek za sve vrste plućnih bolesti. Posetite slanu sobu Hotel & Resort Rezidenca Ortus kad vam je potrebno opuštanje i jačanje imunološkog sistema. Slana pećina je veštački stvorena komora u kojoj se reprodukuje mikroklima rudnika soli. Glavni sastojak je suvi vazduh, zasićen finim česticama natrijum hlorida – soli.

Nakon toga, dobrodošli ste u Vilu Andor, klasični mediteranski restoran sa modernim šarmom. Možete uživati u rustično uređenom zatvorenom restoranu ili sesti na prelepu terasu sa pogledom na more i prepustiti se izuzetnim ukusima. Specijaliteti su vrhunske ručno rađene testenine, sveža riba, sočno meso i izuzetni domaći deserti.

Autor: Jaka Ivancic

U Izoli, malom primorskom gradiću, otkrićete priče o morskoj i pomorskoj baštini, probati delikatese istarske zemlje i mora ili se samo opustiti i uživati u mirisu soli i bojama istarskih brežuljaka. Izolu je u prošlosti odlikovalo pomorsko nasleđe, međutim i okolna sela oduzimaju dah, naročito u jesen. U idiličnom selu Korte, smeštenom u autentičnim istarskim brdima, pronaći ćete Vilu Carolina. Ova lepa seoska kuća zrači toplinom doma, a istovremeno pruža savršeno okruženje za opuštanje i užitak. Savršeno je polazište za istraživanje istarskog krajolika i njegovih brojnih kulturnih znamenitosti, posetu lokalnim vinskim podrumima ili odlazak na biciklističke avanture duž jedne od brojnih biciklističkih staza. Ako vam je potrebno da razmazite svoje telo i um, definitivno ćete uživati u ponudi Cliff SPA Belvedere. Cliff Spa je intimni velnes centar koji prenosi priču o lokalnom mediteranskom okruženju, a goste očaravaju mirisi lavande, ruzmarina i maslina. U jesen će goste čekati masaže celog tela, tretmani za podmlađivanje, tretmani lica, kao i masaža za mršavljenje i detoksikaciju i celog tela.

Autor: Peter Kleva

Jesen vas svim svojim bojama poziva da krenete u prirodu. U selima Kopra jesen je ispunjena mirisom zrelog grožđa, a šetnja vinogradima u ovoj sezoni ima posebnu draž. Svratite u takozvane »Osmice« koje ožive dva puta godišnje – u proleće i ranu jesen. Tradicija Osmica stara je više od 200 godina. Obično su to farme istarskih proizvoda, koje otvaraju svoja vrata i posetiocima nude vino, domaće meso, proizvode od sira, turšiju i druga tipična istarska jela poput jote, pršute u refošku, domaćeg hleba i drugih lokalnih specijaliteta. Do imanja, gde se organizuju Osmice, vodiće vas posebni drveni putokazi, odnosno fraske, a dočekaće vas u Osmici Jakomin u Kubedu, Osmici Markežič u Šmarju, Osmici Krmacu u Bertocima, Osmici Kantini Romano u Popetreu i Osmici Štok u Marezigama. Najrasprostranjenija proslava u Sloveniji, vezana za vino i vinsku kulturu, je Martinje (11. novembra). U Marezigama pripremaju tradicionalnu proslavu Martinija, koja je izvrsna prilika za degustaciju vina vinogradara iz Istre i domaćih kulinarskih poslastica, dok proslavu Martinja u Kopru obično prati zabavni program. Martinje se slavi i u okolnim selima, dok ovaj događaj na poseban način obeležava najveći vinski podrum Vinakoper. Najživopisnije godišnje doba poznato je po mirisu pečenog kestena i proslavama u vinskim podrumima. Dakle, jeste li spremni za jesenja gastronomska iskustva?

Foto: Love Istria

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Emilija Manojlović, Senior Marketing Manager WMS for Karisma Hotels & Resorts

0

Ona je veoma mlada, izuzetno energična i aktivna, ima izvrsne radne navike jer voli svoj posao, ali uvek nađe vremena za porodicu, partnera i prijatelje. Mnogo voli da putuje, ali se uvek sa velikim zadovoljstvom vraća u Beograd. Ne voli da govori o sebi, ali je samouverena i svesna svojih kvaliteta. Ako vam ovaj uvod zvuči kao opis idealne mlade lavice na papiru, u pravu ste, tako smo je zamišljali kada smo pravili nacrt rubrike. Ipak verujte, Emilija Manojlović je devojka od krvi i mesa, upoznao sam je (i stegao joj ruku), a sada je predstavljam i vama

TU: Sve mlade lavice imaju idole. Koju ličnost bi okarakterisali kao vaš poslovni uzor?
EM: Iako se ne bavimo istim poslom, moj uzor su od malena bili moji roditelji, kako na privatnom, tako i na poslovnom planu. Od njih sam naučila da prema svemu što radim, treba da pristupam savesno i odgovorno, ali i koje su to prave vrednosti u životu i u poslu. Naravno, kroz studiranje, a potom i posao, uticaj na mene je imao i određeni broj ljudi koji su ostvarili uspehe u oblasti kojom se i ja bavim, pa samim tim ih mogu nazvati i uzorima. Mogu reći i da sam imala tu sreću da od samog početka učim od velikih profesionalaca, što je bila motivacija da i sama napredujem.

TU: Kako izgleda vaš radni dan u ovim vanrednim uslovima?
EM: Od početka pandemije virusa Covid-19 mislim da smo svi morali dosta da prilagodimo svoje radne navike i rutinu. I ja sam kao i većina, radila jedan period od kuće, što je sa sobom donosilo i određena prilagođavanja, pre svega u organizaciji posla. Trenutno radim iz kancelarije, što me veoma raduje. Neko sam ko ceni prvih sat vremena nakon ustajanja, jer imam svoje male jutarnje rituale. Nakon što ustanem, obavezno prvo skuvam čaj, a potom se polako pripremam za nastavak dana. Doručak je obavezan pre izlaska iz kuće, a po dolasku u kancelariju pijem kafu, pregledavam mejlove i pravim plan svega što bi u toku dana trebalo uraditi. S obzirom da se bavim marketingom, svakako odvojim vreme i da pročitam novosti iz poslovnog sveta i pregledam društvene mreže.

TU: A šta je za vas pravi odmor?
EM: Svaki izlet, putovanje ili slobodno vreme koje provedem sa porodicom, partnerom ili prijateljima su za mene odmor. Bliski ljudi mi zaista pomožu da „napunim baterije“, te mi je vreme sa njima dragoceno. Putovanja mnogo volim, bilo da je u pitanju inostranstvo ili domaći turizam, pa, bez obira na to da li su ispunjena aktivnostima, ona za mene predstavljaju odmor.

TU: Šta je po vama ono što vas izdvaja od drugih?
EM: Teško je odgovoriti na ovo pitanje. Svakoga od nas ponešto izdvaja. Ono što za sebe mogu da kažem jeste da sam veoma komunikativna i da volim da radim sa ljudima, kao i da umem veoma dobro da organizujem posao koji imam.

TU: Koja je vaša formula uspeha?
EM: Mislim da je sve individualno i da jedinstvena formula ne postoji. Ja sam imala svoje ciljeve i planove kojima sam se vodila. Na tom putu se desi i mnogo nepredviđenih okolnosti, kao i pruženih prilika. Svakako da osoba koja želi da postigne neki uspeh, mora da uloži znanje, trud i vreme, ali i da ima radne navike, da ume da prihvati kritiku, kao i da bude spremna da uči od drugih.

TU: Šta biste poručili kao savet mladim lavicama i lavovima koji tek dolaze?
EM: Poručila bih im da se svaki trud i rad na kraju isplate. Znam da zvuči kao obična fraza, ali sam kroz posao zaista shvatila da na kraju tako i bude. Takođe, dozvolite sebi da tokom studiranja i početka karijere istražite šta je ono što vas najviše zanima, kako biste znali u kom pravcu želite dalje da razvijate svoje veštine. Znanja nikada dosta i nikada ne znate kada će vam neko znanje ili iskustvo, kao i ljudi, biti od velike pomoći.

Tekst: Petar Vušurović

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Berba mandarina nova turistička atrakcija

0

Turistička berba mandarina u dolini Neretve privlači sve više stranih turista koji su smešteni u hotelima na Jadranskoj obali, što je odlična saradnja turizma i poljoprivrede na promovisanju svih sadražaja ove lepe zemlje

Jedinstvena sinergija turističkog sektora i poljoprivrede u formi branja mandarina u neretvanskoj dolini je postala i jedinstvena turistička ponuda zemlje u već poznoj turističkoj sezoni. Na plantažama mandarina nema više samo radnika, sve je više turista koji žele da učestvuju u berbi i da probaju tek ubrane mandarine.

Jednodnevni izleti u berbu mandarina organizuju se za goste iz hotela sa obale već dosta godina, i to je jedan vid turističke ponude koji produžava turističku sezonu, istakao je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić.

Izleti su svakodnevni, a na plantažama bude i po nekoliko stotina stranih gostiju, a sve plodove koje uberu gosti mogu da ponesu sa sobom.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Održivi turizam – ski sezona 2021/2022

0

Tokom prošlogodišnje zimske sezone veliki broj skijaških centara, naročito na Alpima, nije radio punim kapacitetom, pa se mnogo skijaša prebacilo u naše krajeve. Većinom su to bili domaći gosti, tj. ljudi iz regiona i skijaški centri kao što su Kopaonik ili Jahorina ostvarili su odlične rezultate. Ove godine sa Alpa poručuju da nameravaju da rade sa što manje ograničenja, a skijaški centri u ovom delu Evrope pripremaju se punom parom za predstojeću sezonu od koje očekuju još više

Svi zajedno, i skijaški centri i sami skijaši željno iščekuju ovu zimu i nadaju se brzom i jakom oporavku planinske privrede. Mnoga skijališta provela su poslednjih godinu i po dana u proširivanju kapaciteta, terena, žičara, osnežavanju i otvaranju novih hotela i restorana.

Domaći i regionalni gosti

Na Jahorini su ostvarili istorijske rezultate, imali su najuspešniju zimu u velikoj meri zahvaljujući tome što su bili spremni na situaciju sa korona virusom, uveli stroge mere zaštite, davali kovid garancije i imali veliki broj skijaša koji su prvi put skijali na Jahorini.

– Najbolja pouka koju smo izvukli iz pandemije jeste da moramo brzo reagovati i prilagođavati se novonastaloj situaciji, donositi odluke u skladu sa uslovima koji vladaju. Tako smo prošlu sezonu otvorili prvi u regionu, mogu slobodno reći i Evropi. Zbog nemogućnosti putovanja, mnogo skijaša koji inače skijaju u Austriji, Švajcarskoj i Italiji dolazilo je na Jahorinu, a najveći broj turista prethodne zime bio je iz zemalja regiona – objašnjava Dejan Ljevnaić, direktor OC Jahorina.

Dejan Ljevnaić

I u Srbiji su na planinama gosti uglavnom bili domaći ili iz regiona. Sezona je počela na Kopaoniku i trajala dugih137 dana, dok je na Staroj planini trajala 100 dana, a na Zlatiboru 95.

– Susretali smo se sa brojnim zahtevima i sa mnogim izazovima na koje smo uspešno odgovorili i možemo s radošću da kažemo da je zimska sezona i pored svega bila veoma uspešna. Najviše je bilo domaćih gostiju, zatim gostiju iz regiona i gostiju iz Rusije, Belorusije i Ukrajine, a takođe i iz zemalja poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, pa čak i iz SAD i Kanade. Ono što nam je bio glavni fokus jeste zdravstvena bezbednost naših gostiju i naših zaposlenih, a rezultat svega toga je i činjenica da smo nosioci sertifikata Clean & Safe – kaže Ana Miča, direktorka marketinga i prodaje hotela Putnik na Kopaoniku.

Ana Miča

Kovid garancije

Prilagođivanje situaciji bio je jedan od najtežjih izazova, na snazi su bile mere kao što je fizička distanca, ograničen broj skijaša, kafići i restorani samo na otvorenom, a mnoga skijališta su uvela i kovid garancije.

U Sloveniji su često menjane preporuke i zahtevi u vezi sa pandemijom, pa je  prilagođavanje, po rečima Vasje Ilešiča, direktora Pohorje Village Wellness & Spa Resorta, predstavljalo velki izazov.

– U sve pakete i cenovnike bila je uključena garancija na kovid, što znači da u slučaju proglašenja epidemije, svi gosti imaju pravo na 100% povraćaj novca. Takođe smo ponosni nosioci logotipa Green & Safe koji podrazumeva zajedničko opredeljenje za odgovoran, siguran i zeleni turizam. Poštujemo standarde odgovornog putovanja slovenačkog turizma, a i sami gosti su najviše tražili apartmane u kojima smo održavali visoke zdravstvene mere – kaže Vasja.

Vasja Ilešič

Kao i u drugim bivšim republikama, i u Sloveniji su većina skijaša bili domaći gosti, a kad su granice otvorene, ljudi iz regiona. Pohorje je imalo rekordnu godinu što se tiče snega, pa je prošla zima prošla relativno dobro, bez obzira na sva ograničenja.

Otkrivanje novih destinacija

Sa nesigurnom situacijom otvorenih i zatvorenih granica, ski centara, hotela, turističke agencije svuda u svetu trpe ogromne gubitke. Duga Travel iz Beograda postoji već tri decenije i prošli su i rat, i sankcije, i ekonomske krize. Sada je bila potrebna nova vrsta prilagođavanja.

– Korona nas je sve vratila na fabrička podešavanja, svi smo morali da smanjimo broj zaposlenih, sve je neizvesno. Pratimo šta se dešava na tržištu i prilagođavamo se. Već godinama radimo bugarska skijališta, međutim prošle godine, Bugari su zabranili dolazak srpskih turista od kraja januara, tj. bio je potreban negativan PCR test koji je kod nas skup, što je mnoge odbilo. Zato smo u ponudu uveli jedan odličan hotel u podnožju Romanije u mestu Sokolac u Republici Srpskoj i tamo smo slali goste koji su odatle išli na skijanje na Jahorinu, Ravnu planinu, čak i Bjelašnicu – objašnjava Dragana Smiljanić Ećimović, direktorka prodaje.

Dragana Smiljanić Ećimović

Delovalo je da će sve biti u redu u sezoni 2021/22, ali od sredine septembra Srbija se nalazi u crvenoj zoni zemalja i Bugarska je zatvorila granice za naše državljane, ne mogu da putuju ni vakcinisani, ni sa negativnim PCR testom.

– Nadamo se da će se situacija do zime popraviti, ali pripremamo i alternativne destinacije. Oduvek smo vodili na Kopaonik, nastavićemo da vodimo u Republiku Srpsku, planiramo kao destinaciju i Kolašin u Crnoj Gori, a imamo i još nekih rezervnih varijanti. Tako mora da se radi – zaključuje Dragana.

Pripreme za predstojeću sezonu

Za prvih devet meseci u 2021. godini, preduzeće Skijališta Srbije ostvarilo je 516 miliona dinara neto dobiti, što je za 15 odsto više nego u 2020, a 49 odsto više u odnosu na plan. Najveće povećanje odnosi se na prodaju ski karata.

Ana Jovanović rukovodilac sektora za marketing Skijališta Srbije najavljuje proširenje sistema za veštačko osnežavanje na Kopaoniku u dužini od pet kilometara, kao i još neka proširenja i heliodrom.

– Pored toga, očekuju nas organizacija Samita planinskih centara jugoistočne Evrope  „Moresce“ na kom će prisustvovati najznačajniji subjekti iz oblasti planinskog turizma. Zatim slede ski opening i tradicionalno obeležavanje početka sezone u sva tri ski centra, Evropa kup kao najbitniji međunarodni skijaški događaj, humanitarne ski trke, obeležavanje Međunarodnog Dana snega, kao i mnoge druge aktivnosti. Skijališta Srbije pripremaju sada već tradicionalnu web shop pretprodaju ski karata gde će zainteresovani moći da kupe karte sa popustom od petnaest odsto, a nakon toga i sajamsku onlajn prodaju sa popustom od 10 odsto – najavljuje Ana.

Ana Jovanović

U hotelu Putnik na Kopaoniku u punoj meri su  počeli sa promocijom i prodajom aranžmana za ovu zimsku sezonu. U planu je otvaranje a la carte restorana „Stara Vila“, sa akcentom na specijalitetima od angus mesa. Tu su još i različiti sadržaji za decu kao što su animacije, dečji bioskop i dečje predstave.

Zahvaljujući novim projektima, Jahorina predstojeću sezonu dočekuje spremna i sa do sada najboljom ponudom za skijaše i ljubitelje zime na planini. Nakon realizacije svih projekata povećava se kapacitet ski centra za pedeset odsto, broj osneženih staza za 50 odsto, kapacitet osvetljenih staza za 25, zapošljava se novih 50 radnika i vrednost imovine se povećava za 56 odsto.

– Uvek idemo korak ispred i planiramo naše aktivnosti na vreme, zbog toga dobar rezultat ne izostaje. Planiranje, dobro predviđanje situacije dovodi do rezultata. U dolazećoj sezoni smo spremni za sve. Čekamo scenario i prilagođavamo se situaciji – kaže Dejan Ljevnaić.

Na Pohorju se takođe pripremaju za novogodišnje praznike i ski sezonu. Fokus je na porodicama i parovima. U sklopu rizorta osnovali su sopstveni najam ski opreme, a tu su i instruktori skijanja.

– Ponudićemo mnogo dečje animacije, pristupačne ski karte, degustacije lokalnih vina naših nagrađivanih vinara, noćno skijanje, uživanje u spa centru. Znamo da će ova sezona biti samo početak naše uspešne priče usred Pohorja, koje nudi blizinu centra grada Maribora sa najstarijom lozom na svetu, sa bogatim noćnim životom i brojnim tržnim centrima u blizini (Grac, Beč, Ljubljana) i tako planiramo biti sve bolji i bolji iz godine u godinu. Radujemo se vašem dolasku, dragi naši prijatelji iz Srbije – optimističan je Vasja Ilešič.

Sa toliko destinacija željnih da privuku goste, čini se da će ovo biti odlična sezona kako za početnike, koji nikad nisu stali na skije, tako i za one iskusnije, koji možda prošle godine nisu ni videli sneg. Ali, naše telo pamti i  čim udahnete čist planinski vazduh, mišići će se postaviti u ispravan položaj. U ovim nemogućim uslovima, jedino svi zajedno možemo da održimo zimski turizam. Moglo bi se reći da naziv „održivi turizam“ sada dobija sasvim novo značenje.

Piše: Bojana Ilić

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Belo zlato istoka

0
Kamila
Photo: Pixabay/judithscharnowski

Mleko od kamile je zdravo, kvalitetno i prilično skupo, pa je sasvim jasno zašto ga nema na policama u supermarketima širom sveta

Na današnjem tržištu postoji mnogo zamena za kravlje mleko, bez obzira da li mlečne proizvode ne koristite iz zdravstvenih ili bilo kojih drugih razloga. Međutim, postoje i one druge alternative, koje nisu toliko poznate zapadnoj civilizaciji, jedna od njih je svakako i kamilje mleko.

CNN ističe da se kamilje mleko konzumira u velikom delu Bliskog istoka, Azije i Australije, kao i unutar „ruralnih krajeva“ u istočnoj Africi. Globalni interes očigledno raste, a neki nazivaju ovo mleko i „belim zlatom“.

Što je tako dobro u belom zlatu? Kamile, za razliku od krava i ovaca, mogu preći velike udaljenosti bez vode i mogu izdržati neverovatno visoke temperature, i nisu zahtevne za uzgajanje. Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu kaže da kamilje mleko ima tri puta više vitamina C od običnog, veliki procenat proteina, a pokazalo se kao izuzetno efikasno u smanjivanju holesterola i poboljšanju probave.

Zašto onda to mleko nije popularno u celom svetu? Kamilje mleko na međunarodnom tržištu košta od 10 do 20 dolara po litru. Osim toga, tom mleku nedostaje organizirovano i raširno tržište. Češće se može naći na na neformalnim tržištima istočne Afrike, jer većina uzgajivača kamila nema pristup rashladnom transportu, kao ni resurse za usklađivanje sa međunarodnim standardima. Kamilje mleko će po svemu sudeći morati da sačeka neka bolja vremena.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

U Mostar samo sa ulaznicom

0
Mostar
Photo: Pixabay/kupisliku

Ulazak u Stari grad u Mostaru više neće biti besplatan, gradske vlasti su odlučile da donesu uredbu koja bi to i ozvaničila

Ovakva ideja nije novina, i o tome se razmišlja već dosta dugo, izjavio je Menso Duraković, zaposleni u Turističkoj zajednici Mostara. Potrebno je samo da se usvoji određeni model po kom bi se rešio problem naplaćivanja ulaznica, kakav već postoji u Italiji ili Hrvatskoj.

Iako su mišljenja podeljena, takav model bi svakako gradu doneo velike koristi, pre svega u smislu održavanja i pružanja komunalnih usluga. Kako ističe gradonačelnik Mario Kordić, grad može i treba preuzeti i voditi brigu o svim objektima koji se u njemu nalaze.

Staro jezgro generiše veliki broj gostiju i da svi koji se bave određenom delatnosti u gradu imaju benefite od turista, bilo da se radi o ugostiteljima, hotelijerima, ili bilo kojoj drugoj delatnosti, ali je neophodno da se deo toga vrati lokalnoj zajednici, navodi dalje Mario Kordić.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Marko Radić, rukovodilac sektora za promociju Turističke organizacije Republike Srpske

0

Na poziciju rukovodioca sektora za promociju turizma u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, Marko Radić došao je u aprilu 2021, sa mesta direktora Turističke organizacije Grada Trebinja na kojoj je proveo skoro pet godina, u periodu kada je trebinjska organizacija dobijala nagrade za aktivnosti širom regiona

TU: U septembru 2021. organizovani su „Dani Srpske u Srbiji“ u jedanaest gradova Srbije, dok je u 7 gradova predstavljen turistički potencijali R. Srpske. Kakvi su utisci sa ove manifestacije?
MR: Tokom manifestacije, zajedno sa našim partnerima iz lokalnih organizacija, predstavili smo aktuelnu turističku ponudu za tržište koje se ispostavilo kao najsigurnije za nas, što se potvrdilo i u vremenu pandemije. Stariji posetioci štanda su se interesovali za načine boravka u banjama Srpske, a među mlađima je bilo upita za predstojeću zimsku sezonu na Jahorini. Takođe, imali smo dosta upita za Trebinje, Višegrad i Banjaluku.

TU: Bili ste direktor Turističke organizacije Grada Trebinja od 2016. do početka ove godine, kako je izgledao razvitak tog grada kao turističke destinacije?
MR: Nekada je Trebinje bilo tranzitno mesto, gde bi se svratilo na kafu u prolazu na hrvatsko i crnogorsko primorje. Danas je Trebinje destinacija gde se u proseku ostaje tri i više dana. Za popularnost Trebinja u Srbiji najviše „krivimo“ Zdravka Šotru i seriju „Ranjeni orao“, pa je stoga i „Anđelkina kapija“ u Starom gradu mesto gde se turisti iz Srbije najradije fotografišu kada dođu. Trebinje je poznat vinski kraj, tu ćete probati najkvalitetnija vina, a od sorti, žilavka je broj jedan. Takođe, pored svega ostalog izdvojio bih i bogatstvo pravoslavnim svetinjama, a od modernijih i novijih zdanja kompleks „Grad sunca“ gde se nalazi i jedini hotel sa pet zvezdica u Istočnoj Hercegovini.

TU: Pred nama je još jedna skijaška sezona i Jahorina se uveliko sprema da primi skijaše. Kakva su iskustva od prošle godine i kakvi su dalji planovi?
MR: Zimus je Jahorina bila jedno od retkih otvorenih skijališta u Evropi, gde su dolazili skijaši iz svih krajeva Evrope. Dosta se poslednjih godina radilo na sadržajima kako za zimske uslove, tako i za letnji period. Odnedavno OC Jahorina gazduje Andrićgradom u Višegradu, a plan je da se turisti koji posećuju Jahorinu usmeravaju i tamo, a da se sve to upakuje sa Zaltiborom i Tarom kako bismo dobili jedan turistički prsten koji će svima biti od koristi.

TU: Kad razmišljamo o odmoru u R. Srpskoj, to je uglavnom odmor u prirodi?
MR: Da, turistička ponuda se, ako izuzmemo par lokaliteta, uglavnom zasniva na sadržajima gde se koriste prirodni resursi, a pandemija nas je na neki način nagnala da se još više okrenemo prirodi, gde smo postali svesniji bogatstva koje nas okružuje i na kojem ćemo raditi, akcentujući ponudu zasnovanu na održivosti. Imamo reke, planine, jezera, četiri parka prirode, tri nacionalna parka, nekoliko banja, sjajne rafting centre na Tari i Vrbasu. Priroda nam je dala mnogo, na nama je da strateškim pristupom izvučemo maksimum, a da pritom ne narušimo prirodu. Da joj sve ono što uzmemo, vratimo višestruko. Jedino tako sve ima smisla. Ono što bih posebno izdvojio u ovoj vrsti ponude je NP Sutjeska gde se nalazi najviši vrh R. Srpske na planini Maglić, kao i prašumski rezervat Perućica. Tu je reka Tara, a njen kanjon je drugi po dubini u svetu. U sklopu NP se nalazi i memorijalni kompleks „Dolina heroja“ posvećen bici na Sutjesci. Tu, na Tjentištu se svake godine održava i najveći muzički događaj „OK fest“ koji okuplja više hiljada mladih iz regiona koji ga posećuju. Od ove godine Turistička ponuda Republike Srpske bogatija je za via feratu „Sokolov put“, koja je instalirana na području Crvenih stijena na Romaniji. To je put, staza po planini, sa čeličnim pomagalima, sajlama, visećim mostovima, a ono što je najvažnije, bezbedna je i namenjena svima.

TU: Banjaluka je glavni grad, ima aerodrom, nalazi se negde na sredini između Beograda i Zagreba, šta još ima da ponudi kao turistička destinacija? MR: Banjaluka ima manifestacioni turizam, u gradu se nalazi tvrđava Kastel, simbol grada je dajak na Vrbasu, dok je reka Ribnik poznata po mušičarenju, tu su i Janjeske otoke, Pecka… U Banjaluci je i jedini aerodrom R. Srpske sa kojeg lete kompanije kao što su Ryanair i Wizz Air.

TU: Kakvi su vam planovi za naredni period?
MR: Okrenuli smo se digitalnoj transformaciji, uradili smo promotivni film za koji smo dobili 16 nagrada i na taj način smo bili prisutni na tržištu i u vreme potpune obustave aktivnosti. Analiziraćemo situaciju i vršiti promociju na mestima odakle će biti moguće dolaziti. Takođe, nastavićemo da budemo servis svim pozitivnim inicijativama i događajima od značaja.

Tekst: Bojana Ilić

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Otkrijte Mardin kroz umetnost: Bijenale koje povezuje nebo, zemlju i ...

0
Turska je dugo bila domaćin značajnih nacionalnih i međunarodnih umetničkih i kulturnih događaja. Istanbul, jedan od najposećenijih gradova na svetu, prednjači u tome. Antalija...