16.5 C
Belgrade
sreda, jul 30, 2025
Naslovna Blog Stranica 61

Kolbasz i Hurka – Tradicionalan ukus Mađarske

0
Kolbasz i Hurka madjarske kobasice
Photo: Pexels/PhotoMIX Company

Kolbasz i hurka su dve najpoznatije vrste kobasica koje zauzimaju posebno mesto u kulinarskoj tradiciji Mađarske. Ove kobasice ne samo da su deo svakodnevne ishrane, već i simbolizuju bogatu kulturnu baštinu zemlje i regiona

Kolbasz i hurka su više od jednostavnih kobasica, one su simboli bogate kulturne baštine i gastronomije Mađarske. Njihova priprema i konzumacija su duboko ukorenjene u tradiciji i predstavljaju značajan deo društvenog života. Kroz svoje specifične ukuse i pripreme, ove kobasice pružaju uvid u kulinarske tradicije i običaje regiona, slaveći zajedništvo i kulturni identitet naroda.

Kolbasz: Dimljeni delikates

Kolbász je jedan od najpoznatijih i najcenjenijih delikatesa u Mađarskoj. Ova kobasica se pravi od svinjetine, često u kombinaciji sa govedinom ili divljači, i začinjava se paprikom, belim lukom, solju i biberom. Značajna karakteristika kolbásza je proces dimljenja ili sušenja, što doprinosi njegovom prepoznatljivom ukusu i teksturi.

Postoji mnogo varijacija kolbásza, uključujući ljuti, blagi i dimljeni tip. Ova raznovrsnost omogućava kuvarima, domaćicama i ljubiteljima hrane da uživaju u različitim profilima ukusa. Kolbász se može jesti sirov, pržen, pečen ili kuvan. U Mađarskoj, kolbász je često sastavni deo obroka, a može se naći i u sendvičima, supama i raznim prilozima. Obavezno se servira sa kiselim krastavcima.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by @szokykonyhaja

Hurka: Krvavica i kobasica od iznutrica

Hurka je još jedan značajan delikates u Mađarskoj. Ova kobasica se pravi od svinjske krvi, masti, iznutrica, pirinča i začina. Postoje različite vrste hurke, među kojima su najpoznatije vérhurka (krvavica) i májas hurka (jetrena kobasica). Vérhurka je kobasica napravljena od svinjske krvi i dodatnih sastojaka, dok májas hurka sadrži jetru i druge unutrašnje organe.

Hurka je obično kuvana ili pržena, a često se služi uz priloge kao što su kiseli kupus, pečeni krompir ili pire. Ova kobasica je značajan deo zimskih obroka, posebno tokom prazničnih sezona, kada se često priprema u velikim količinama.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Gasztrokibic (@sven_gasztrokibic)

Kolbasz i hurka nisu samo hrana, to je integralan deo kulturne baštine. U Mađarskoj priprema ovih kobasica često postaje društveni događaj. Porodične ili lokalne manifestacije često uključuju pripremu i degustaciju ovih delikatesa. Ovi događaji služe kao prilika za okupljanje zajednice, očuvanje tradicije i slavlje kulture.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Pored toga, kolbasz i hurka su postali simboli regionalnog identiteta. U Mađarskoj, kolbász i hurka su toliko cenjene da su čak postale deo nacionalne kuhinje i često se koriste kao poklon ili suvenir. Nekad se, u stara dobra vremena SFRJ-a često išlo u Mađarsku baš po ove kobasice, pa one dobro poznate i prihvaćene i kod nas.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Rim uvodi ograničenje pristupa Fontani di Trevi

0
Šta se dešava sa novcem iz Fontane di Trevi italija rim
Photo: Unsplash/Michele Bitetto

Sveta godina je događaj koji se održava svakih 25 godina, i za koji se očekuje da će u Rim dovesti oko 32 miliona hodočasnika. Upravo zbog tog povećanja broja posetilaca Rim razmatra da ograniči pristup Fontani di Trevi, jednom od svojih najposećenijih spomenika

Fontana di Trevi je izgrađena između 1732. i 1762. godine, i danas je jedna od najpoznatijih znamenitosti Rima. Sa visinom od 26.3 i širinom od 49.15 metara predstavlja najveću fontanu baroknog stila u Rimu. Fontanu je izajnirao Nikola Salvi i predstavlja kroćenje sirove snage vode.

Zbog svoje prelepe barokne arhitekture i skulptura, uvek je puna turista koji dolaze iz svih krajeva sveta kako bi bacili novčić u fontanu. Prema legendi, bacanje novčića preko ramena u Fontanu di Trevi obezbeđuje povratak u Rim.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Liuba Nicolaescu (@liuba_nicolaescu)

Turisti se često okupljaju oko fontane, fotografišući se i diveći se impozantnom prikazu Neptuna u središtu, okruženog tritonskim kipovima. Atmosfera je živa i dinamična, a zvuk vode koja teče doprinosi opuštajućem osećaju uprkos gužvi.

Kako bi sačuvali ovu atrakciju, gradske vlasti su odlučile da ograniče pristup fontani u 2025. godini. Prema novom planu, za sada još nije zvaničan, posete fontani bi zahtevale prethodnu rezervaciju sa unapred definisanim terminima.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Takođe, pristup stepenicama oko fontane bio bi ograničen na određen broj ljudi. To se ne bi odnosilo na stanovnike Rima, njima bi pristup bio besplatan, dok bi ostali posetioci plaćali simboličan iznos od jednog ili dva evra.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Kako se Briž bori sa masovnim turizmom?

0
Briž belgija
Photo: iStock

Još jedan evropski grad ukida kratkoročni najam za odmor u pokušaju da suzbije prekomerni turizam. Jednodnevni izletnici i vikend turisti više nisu dobrodošli, obustavljaju se sve promotivne kampanje, meštanima je dosta svega. Briž više ne želi turiste

Briž je još jedan od gradova u nizu koji se bori sa velikim brojem turista koji ugrožavaju ne samo normalno funkcionisanje grada, već i njegov opstanak. Istorijsko središte grada je doslovno blokirano turistima, njih je sve više, a najveći deo njih su turisti koji su došli na jednodnevni izlet.

Lokalne vlasti su odlučile da preduzmu određene mere kako bi sačuvali opstanak grada. Kao deo rešenja, grad je uveo zabranu izgradnje novih hotela u svom istoriskom centru. Pored toga, ograničili su pristanak rečnih kruzera, a planiraju i da uvedu takse za jednodnevne izletnike. Sve promotivne kampanje koje promovišu grad su takođe obustavljene.

Drugi deo mera za suzbijanje masovnog turizma se odnosi na servise za izdavanje smeštaja, poput Airbnb-a ili Booking-a. Njima nije omogućeno da dobiju nove dozvole za izdavanje bilo kakvih smeštajnih objekata za prijem turista. Moraju da rade sa onim što već imaju u ponudi.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Yamil Doval (@yamildoval)

Ove mere su neophodne, navode gradske vlasti, imajući u vidu da je 2023. godine grad sa manje od 120.000 stanovnika posetilo čak 8.3 miliona turista. Ako se takav trend nastavi, uspostavljanje ravnoteže između turista i stanovnika u ovom šarmantnom, ali pretrpanom gradu apsolutno neće biti moguće.

Briž u Belgiji je grad-muzej na Uneskovoj listi svetske baštine, cenjen zbog popločanih ulica, neobičnih kanala i srednjovjekovnih građevina. To je jedan od najlepših gradova Evrope, poznat po svojoj očaravajućoj srednjovekovnoj atmosferi.

Najpoznatija znamenitost Briža je impozantni zvonik iz 13. veka, koji dominira gradskim trgom i pruža neverovatan pogled na ceo grad. Pored toga, kanali Briža, često nazivani „Severnom Venecijom“, daju mu poseban šarm i romantičnu atmosferu.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

U Brižu se nalazi mnoštvo muzeja, galerija i crkava koje čuvaju bogatu istoriju i umetnost ovog grada. Takođe je poznat po proizvodnji čokolade i čipke, pa ga svake godine posećuju hiljade turista dnevno u potrazi za autentičnim belgijskim iskustvom.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Neće biti više pečata u pasošima?

0
Pasos pecat
Photo: Unsplash/Global Residence Index

Pečati u pasošima su drag znak i podsetnik lepih trenutaka na putovanjima za mnoge putnike, ostavljajući nostalgični „fizički“ trag njihovih avantura. Međutim, oni polako odlaze u prošlost, do kraja godine Evropska unija uvodi novi sistem o evidentiranju ulaska i izlaska iz Šengen zone

Ručno “pečatiranje” pasoša oduzima puno vremena, i ne dopušta sistemsko otkrivanje osoba koje su prekoračile boravak. Novi automatizovani sistem ulaska/izlaska (EES), koji bi trebao biti pokrenut 10. novembra ove godine, digitalno će registrovati posetioce koji nisu iz EU-a, uklanjajući potrebu za fizičkim pečatima.

EES će zameniti dosadašnji sistem kontrole pasoša koji oduzima puno vremena, ne daje pouzdane podatke o prelasku granice i ne omogućava sistemsko otkrivanje osoba koje su prekoračile boravak.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Svaki put kad osoba pređe granicu EU-a, sistem će registrovati ime, vrstu putne isprave, biometrijske podatke, datum i mesto ulaska i izlaska. Takođe će beležiti i eventualno odbijanje ulaska. Ovaj sistem je trebalo da bude aktivan 2022. godine, a zvanično će početi sa radom 10. novembra ove godine.

Do pokretanja EES-a dosadašnji pečati u pasošima će i dalje biti neophodni, navodi Euronews.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Mani – gorštački ponos Grčke

0
Mani grčka
Photo: Unsplash/Niko Kon

Mani, poluostrvo na jugu Peloponeza u Grčkoj, predstavlja jedinstven biser sa bogatom istorijom, autentičnom arhitekturom i surovim, ali prelepim pejzažima. Ovaj region je ne samo fizički distanciran od glavnih turističkih puteva, već je i kulturno i istorijski poseban, što ga čini privlačnim za one koji traže autentično grčko iskustvo

Mani je poluostrvo koje se prostire od planine Tajget do Mediteranskog mora. Njegov surov teren, sa kamenitim padinama i strmim liticama, oblikovao je život i kulturu njegovih stanovnika. Sela su često smeštena na planinskim obroncima, okružena maslinjacima i borovima, sa kućama izgrađenim od lokalnog kamena, koje su savršeno uklopljene u prirodni pejzaž. Ovaj region je poznat po svojoj surovosti, ali i po neobičnoj lepoti, divan kontrastu između suve zemlje i plavog mora.

Mani ima bogatu istoriju koja seže do antičkih vremena, kada je ovaj region bio deo Spartanaca. U srednjem veku je bio poznat po svojoj nezavisnosti i otporu prema osvajačima. Stanovnici Manija, poznati kao Manioti, često su bili ratnici, a njihove kuće/kule su bile tvrđave koje su obezbeđivale zaštitu porodicama tokom sukoba. Ove kule su danas jedan od najpoznatijih simbola Manija.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Takis Damvakaris (@takisdamvakaris)

I priroda i društvo

Mani je dugo vremena bio izolovan od ostatka Grčke, što je doprinelo očuvanju njegove jedinstvene kulture i tradicija. Stanovnici su ponosni na svoje poreklo i često ističu svoju nezavisnost i autentičnost. Tradicionalni način života u Maniju uključuje proslave i festivale koji se održavaju tokom cele godine, a mnogi od njih imaju korene u drevnim običajima.

Arhitektura je jedinstvena u Grčkoj, s naglaskom na kamenim kulama koje su izgrađene da pruže zaštitu i omoguće stanovnicima odbranu domova. Ove kule su svedočanstvo o burnoj prošlosti regiona, kada su sukobi između različitih klanova bili česti. I danas, mnoge od ovih kula su očuvane i pretvorene u muzeje ili smeštaje za turiste.

Pored kula, Mani je poznat i po svojim crkvama, od kojih su mnoge izgrađene u vizantijskom stilu. Crkve su često ukrašene freskama koje prikazuju religiozne scene, ali i elemente iz svakodnevnog života meštana. Ove crkve su ne samo duhovni centri, već i mesta gde se čuva tradicija i kultura regiona.

Danas, Mani postaje sve popularnija turistička destinacija, posebno među onima koji traže autentična iskustva daleko od masovnog turizma. Posetioci dolaze da istraže pećine Diros, koje su među najlepšima u Grčkoj, ali i da uživaju u prelepim plažama, kao što su plaže u Kardamiliju i Stoupaiu.

Međutim, turizam nije promenio suštinu regiona. I dalje je to mesto gde se poštuju tradicija i običaji, gde se život odvija polako, u skladu sa ritmom prirode. Stanovnici su zadržali svoj jedinstveni identitet, a mnogi od njih su uključeni u očuvanje kulturnog i prirodnog nasleđa Manija.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Mani je mesto gde se istorija i priroda spajaju u jedinstvenom spoju. Njegova surova lepota, bogata istorija i autentična kultura čine ga ne samo posebnim mestom na karti Grčke. To je mesto gde posetioci mogu doživeti pravu esenciju Mediterana. Mani je region koji odoleva vremenu, gde tradicija živi, a priroda dominira, i gde se svako putovanje pretvara u iskustvo koje se pamti celog života.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Zatvaraju se Vrata pakla?

0
Vrata-pakla-turkmenista-darvaza
Photo: iStock

Ovaj krater u Turkmenistanu je nastao 1971. godine kao greška, i zbog toga tamo vatra gori neprestano već 50 godina

Vrata pakla ili Darvaza je veliki krater nastao prilikom bušenja na području velikog nalazišta nafte, nakon čega je počeo da isparava gas iz zemljine utrobe. Vatru koju danas vidimo su zapalili sami geolozi kako bi sprečili širenje metana iz njega, zbog ekološke katastrofe koja bi mogla uslediti.

Vatra je počela da gori, ali su se stručnjaci malo preračunali, mislili su da će gas izgoreti za nekoliko dana, ali on još uvek gori i posle 50 godina. Darvaza je čak postao i turistička atrakcija u međuvremenu.

Krater je dubok oko 30 metara i prečnika oko 70 metara, a plamenovi u njemu stvaraju jeziv i spektakularan prizor, posebno noću. Iako se često posmatra kao turistička atrakcija, krater je takođe podsetnik na nesrećne posledice ljudskih intervencija u prirodu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by ¿Qué Pasa? (@quepasa_oficial)

Međutim, krater možda neće još dugo postojati, barem ne u svom punom obliku. Turisti koji već godinama posećuju Darvazu kažu da je plamen mnogo manji nego što je bio, na nekih 40% je od pune snage, navodi CNN.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Vlasti Turkmenistana su odlučile da zbog zaštite lokalnog stanovništva ugase vatru, i zatvore krater, po ko zna koji put. Poslednji koji pamtimo je pokušaj u 2010. godini, koji je prošao besuspešno. Novi plan je da se krater zatvori cementom, ili nekim drugim materijalom, što opet ne bi sprečilo da gas negde drugde procuri.

Među lokalnim stanovništvom vlada velika zabrinutost jer veruju da će, ako se krater ugasi, turizam u Turkmenistanu pretrpeti veliki udarac i mnogi od njih će ostati bez posla. Za sad, krater Darvaza nastavlja da oduševljava ​​posetioce koji idu na dug i naporan put preko pustinje Karakum kako bi videli „slučajno“ prirodno čudo Turkmenistana.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Plaža u Trstu na kojoj su muškarci i žene odvojeni zidom

0
Trst
Photo: Pixabay/mirceaadrian72

Ova plaža se nalazi blizu centra Trsta i ima jednostavan, ali autentičan šarm. Zbog svoje specifičnosti, privlači kako lokalno stanovništvo, tako i turiste koji žele da dožive nešto drugačije. Plaža je posebno popularna među starijim generacijama, ali i dalje održava duh zajedništva i solidarnosti

Pedocin, poznata i kao „Bagno alla Lanterna,“ je jedinstvena gradska plaža u Trstu. Ono što ovu plažu čini posebnom je to što je jedina plaža u Italiji gde su muškarci i žene fizički odvojeni zidom, tradicija koja traje više od 100 godina. Ova neobična plaža ima dugu istoriju i simbol je društvenih promena i emancipacije, posebno za žene.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Giulia Rainis (@iulia_vanderraijnis)

Ovaj zid je podignut još 1903. godine. Ova fizička barijera je postavljena u periodu kada su stroge društvene norme zahtevale odvajanje polova na javnim mestima, uključujući i plaže. Zid je opstao kroz decenije, čak i tokom različitih političkih promena, i danas je jedinstvena karakteristika grada, simbolizujući kako tradicionalne vrednosti tako i specifičnu istoriju Trsta.

Iako su gradske vlasti htele da uklone zid, meštani Trsta to nisu dozvolili. Čak je bio raspisan i referendum 1943. godine kada su građani Trsta odlučili da zid, dužine 74 metra, treba da ostane. Oni su rekli da im je bolje da budu odvojeni, a da bi muškarci ušli na ženski deo, potrebna je “dozvola”, a svaki dolazak se najavljuje preko razglasa.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Na plaži Pedocin se isključivo uživa, žene su slobodne, a muškarci zadovoljni. Danas je Pedocin simbol grada, i savršeno predstavlja jedan tipičan dan kod Italijana. Kod njih je sve sjajno, i sve je podređeno uživanju.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Jezero koje se sporazumno povlači leti, kako bi zimi postalo park

0
Gruner Ze jezero Austrija
Photo: Unsplash/Sarah Frühwirt

Gruner Ze (Grüner See) jezero u Austriji svake godine izvodi jedan posebno interesantan prirodni trik. Za vreme leta, jezero Gruner Ze doslovno proguta prostor prirodnog parka, koje postane nekoliko puta dublje u tom periodu godine, dok ga tokom zime praktično i ne bude

Gruner Ze (Zeleno jezero) je prirodno jezero u Štajerskoj, u Austriji, poznato po svojoj izuzetno čistoj i smaragdno zelenoj vodi. Ovaj fenomen nastaje već u prvim danima proleća, kad sneg sa obližnih planina počinje da se topi i tako ispunjava basen jezera koje tada podeseća na neku baru, plitku i neozbiljnu. Vremenom, sve veća količina vode sa planina stiže, i kako vreme prolazi, putevi i staze, stabla, grane, na kraju i most nestaju ispod površine vode.

Prirodni fenomen je podvodni park, sa mostićem, klupicama, vijugavim planinarskim stazama i alpskim biljkama, koji polako i stidljivo počinje da se nazire i izvire iz jezera krajem jula kada voda počinje da isparava. Ova čarolija počinje sredinom jula, i do zime jezero dostiže svoju standardnu veličinu, a prostor na kojem se nalazilo preobražava se i postaje park za planinare.

Jezero je popularno među roniocima i posetiocima koji dolaze da uživaju u prirodi i izvanrednim prizorima. Njegova dubina može dosegnuti i do 12 metara u sezoni kada je nivo vode najviši, što stvara jedinstveni podvodni pejzaž sa klupama, stazama, pa čak i drvećem ispod vode.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Dvostruki život, za sada se ne zna ko je prvi počeo sa njim, jezero ili park, zaista je zanimljiv i jedinstven, naročito kada se doda da je biljni svet u potpunosti navikao na ove promene. U proleće jezero, zimi planinarsko odmorište i park, prilično neobična situacija…

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Cavtat i Opatija najekskluzivnije destinacije Evrope

0
Cavtat hrvatska
Photo: iStock

European Best Destinations je organizacija koja promoviše kulturu i turizam u Evropi. Svake godine se organizuje glasanje na kom se biraju najbolje destinacije, ovog puta je to bio izbor najekskluzivnije destinacije na Starom kontinentu. Među najekskluzivnijim našle su se i dve iz našeg regiona, Cavtat i Opatija

Cavtat je od strane European best destinations proglašen najekskluzivnijom destinacijom u Evropi. Opisuju ga kao šarmantni gradić sa starim gradskom jezgrom koja krije brojne diskretne kafiće i restorane.

Cavtat se nalazi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na samo nekoliko minuta od Dubrovnika i aerodorma. Pored prelepih plaža, posebno treba izdvojiti i zaštitni znak Cavtata. U pitanju je ulica za koju se kaže da je jedno od najdužih šetališta u zemlji. Dugačka je oko 7 kilometara i posebno je lepa u ranim večernjim satima kad ima i najviše turista.

 

Cavtat se ističe svojim lepim i sunčanim romantičnim ambijentom, što ga čini savršenim mestom za mladence. Pored toga, navodi EBD, grad je odličan i za parove koji traže ili luksuzno i ​​romantično iskustvo, ili avanturistički i zabavan odmor.

Uz Cavtat se na listi najekskluzivnijih destinacija se našla i Opatija  a ostale destinacije su Marbelja Positano, Kapri, Monte Karlo, Gštad, Sen Bartelemi i Montro.

Opatija

Iako se danas često zanemaruje u korist gradova poput Dubrovnika ili Splita, upravo je Opatija kolevka turizma na severu Hrvatske, poznata i kao „Beč na moru“ zbog svoje Belle Epoque arhitekture. Opatijska rivijera, pojas smešten između šumovitih obronaka planina i stenovite obale Kvarnerskog zaliva, nekada je bilo najposećenije letovalište stare elite.

Kvarnerski zaliv je utočište zdravlja i velnesa zbog jedinstvene mikroklime koja nudi idealne uslove za terapeutska i regenerativna putovanja, pa Opatija turiste privlači i atraktivnim tretmanima u savremenim spa centrima. Kao što je opatijsko područje spoj mora i planina, takav je i vizualni doživljaj različitih stilova. Susret raskošne srednjoevropske elegancije, mediteranskog šarma i srednjovekovne arhitekture čine Opatiju idealnom romantičnom destinacijom.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

U Beču službeni bicikl umesto službenog automobila

0
Bec bicikli
Photo: Kancelarija Grada Beča u Beogradu

U glavnom gradu Austrije kupovina bicikala na lizing preko firme postaje sve popularnija. Sve više bečkih kompanija nudi svojim zaposlenima službeni bicikl umesto službenog automobila. Onaj ko uzme bicikl na lizing preko firme, kasnije ga može otplatiti po povoljnijoj ceni. Tokom trajanja lizinga postoje i velike poreske olakšice. Pandemija je izazvala pravi dugoročni bum kada je u pitanju vožnja bicikla u Beču. A od skoro je primećen trend ka kupovini bicikala na lizing

Sve više kompanija nudi svojim zaposlenim bicikle na lizing. Ušteda od oko 35 odsto proističe iz toga što se mesečne rate za lizing direktno odbijaju od bruto plate. Tako nastaje poreska olakšica od oko 30 do 40 odsto, u zavinosti od prihoda. Trenutno postoji nekoliko bečkih firmi koje nude lizing-bicikle svojim zaposlenim. Na lizing se mogu uzeti sve vrste bicikala od gradskih, do električnih a posebno su popularni skuplji e-bicikli. Mnogim kupcima lizing omogućava nabavku upravo skupih bicikala otplatom na rate i zahvaljujući poreskim olakšicama.

Koliko će zaposleni mesečno plaćati za svoj lizing-bicikl zavisi od bruto plate. Ukoliko korisnik na kraju lizing-perioda želi da otkupi bicikl, preostala vrednost često iznosi oko deset odsto od nove cene.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Dubai

UAE, Saudijska Arabija, Katar i komšije uvode zajedničku turističku vizu

0
Do kraja 2025. godine, zemlje članice Saveta za saradnju zalivskih zemalja (Gulf Cooperation Council – GCC) planiraju uvođenje jedinstvene turističke vize koja će omogućiti...