13.5 C
Belgrade
Ponedeljak, novembar 17, 2025
Naslovna Blog Stranica 14

Hrvatska najbolja destinacija za septembar

0
Kvarner, od pionira turizma, preko elitne destinacije, do mesta najboljih poslovnih susreta i prilika (3)

O popularnosti Hrvatske ne treba puno govoriti, jer je ona već decenijama poznata kao destinacija koja pruža najbolji odmor. The Sun je samo još jedan medij u nizu koji hvali ovu zemlju, za koju kaže da je idealna za posetu u pozno leto i ranu jesen

Britanski dnevni list The Sun u svojoj reportaži navodi da je Hrvatska najbolja destinacija za septembar, dok posebno preporučuje ostrvo Brač kao idealan izbor za putnike. Prema pisanju ovog lista, Brač je “ostrvo koje štedi novac”, nudeći posetiocima kombinaciju pristupačnih cena i vrhunskog iskustva Mediterana.

The Sun ističe da je septembar savršeno vreme za putovanja, jer su vremenski uslovi i dalje odlični, a gužve značajno manje nego tokom špica sezone. Temperature na mediteranskim destinacijama tada se kreću između 24 i 29 stepeni Celzijusa. To pruža idealan balans za odmor na plaži, istraživanje lokalnih atrakcija i uživanje u gastronomiji.

Hrvatska je odličan izbor za taj period godine. Vreme je još tipično mediteransko, toplo i blago, što u kombinaciji sa drevnim istorijskim znamenitostima i brojnim plažama, čini najbolji izbor za jesenji odmor.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

The Sun takođe navodi da je Dubrovnik najpoznatiji grad u Hrvatskoj, sa neverovatnim istorijskim znamenitostima i predivnim plažama. Pored toga, izdvojeni su i Split i Hvar, najsunčanije ostrvo u zemlji. Interesantno je da za Brač kažu da je najbolji izbor, jer je to ostvo koje “štedi” novac.

Sve veću pažnju turista privlači i Kvarner, regija koja je poznata kao kolevka profesionalnog turizma u Hrvatskoj. Nalazi se na svega 550 kilometara od Beograda, što ga čini najbližim i najkomfornijim morem za putnike iz Srbije. Do Kvarnera se iz Beograda može stići za samo nekoliko sati vožnje, pa je regija idealna kako za duže letovanje, tako i za kraći vikend odmor.

Ono što se često naziva “Kvarner efektom” jeste jedinstvena prirodna aromaterapija na otvorenom. Zahvaljujući mediteranskoj klimi, više od 200 sunčanih dana godišnje, aromatičnom lekovitom bilju i obilju morske soli u vazduhu, boravak na Kvarneru pruža posebne zdravstvene benefite. U kombinaciji sa kretanjem i aktivnim odmorom, ovo područje nudi prirodne preduslove za uživanje tokom cele godine.

Pored Hrvatske, na listi najboljih destinacija za septembru našli su se i Malta, Grčka, Španija, Italija, Portugal i Maroko.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Više od muzeja – Zamak koji čuva istoriju, umetnost, kulturu i industriju

0

Na severu Slovenije, nad živopisnom i neobičnom Šaleškom dolinom, nalazi se Velenjski dvorac – jedan od najvelelepnijih i najbolje očuvanih u zemlji. Prvi put se pominje davne 1270. godine, a danas je “dom” Muzeja Velenje – mesta koje spaja istoriju, kulturu, umetnost i industriju

Dvorac se menjao kroz vreme, a sadašnji izgled zamka potiče iz 16. veka, kada je staro utvrđenje pretvoreno u raskošnu renesansnu rezidenciju. Inicijativom udruženja rudarskih i metalurških inžinjera i tehničara, 1957. godine održano je svečano potpisivanje osnivačkog dokumenta Muzeja uglja Slovenije, čije se sedište i dan-danas nalazi u Velenjskom gradu.

Sa trinaest stalnih postavki i uz mnogobrojne povremene izložbe, muzej pruža posetiocima uvid u različite sfere života slovenačkog naroda. Uz najvažnije kolekcije, koje zainteresovane podučavaju lokalnoj istoriji, izuzetno je zanimljiva stalna postavka pod nazivom “Afrika”, čiji je autor František Vladimir Foit.

Ovaj češki vajar, fotograf i istraživač je sa suprugom Irenom, putovao po Africi, skupljajući skulpture, fotografije, maske i druge afričke umetnine i vodio zapise o toj drugačijoj kulturi. Posle Drugog svetskog rata, politička situacija nije dozvoljavala da se iz Kenije vrate u Čehoslovačku, pa su svoj život nastavili u Velenju, kome su i poklonili ovu bogatu zbirku.

Pored postavki u glavnim prostorijama, tu je Zbirka minerala, koja predstavlja geološku kolekciju sa više od 5000 minerala iz celog sveta, kao i Muzej kožarske industrije, koji govori o 211 godina dugoj kožarskoj tradiciji u Šoštanju. Posetioci takođe imaju priliku da upoznaju dragocenost narodne arhitekture – 350 godina staru Kavčnikovu kuću u Zavodnju ili Kuću Gril, sa povrtnjakom, voćnjakom, vinogradom i pčelinjakom.

Nadalje, tu su i Memorijalni centar iz 1991. godine koji svedoči o važnosti Šaleške doline u vremenu sticanja nezavisnosti Republike Slovenije, kao i F-Bunker koji promoviše fotograsku scenu Slovenije. Za one koji žele da saznaju nešto više o slovenačkom NOB-u, dostupne su i Spomen soba u Topolšici, posvećena potpisivanju nemačke kapitulacije 1945. godine i Spomen soba i park na Graškoj gori, posvećena 14. partizanskoj diviziji.

Ono što muzej čini još privlačnijim jeste mogućnost učestvovanja u interaktivnim radionicama, koje su posebno zanimljive porodicama sa decom. Na taj način Muzej Velenje pruža vam priliku da budete deo istorijskih trenutaka, umetnosti, kulture i industrije kroz angažovanje i zabavu. Takođe, ukoliko ne želite da budete deo baš svih postavki, možete se odlučiti za tematsku turu koja vam zvuči impresivno i dopadljivo.

Šaleška dolina svojim izgledom i ponudom stvara neraskidivu vezu sa turistima, a postojanje Muzeja Velenje, u sklopu neodoljivog Velenjskog zamka, dodatni je motiv za posetu ovoj neverovatnoj turističkoj regiji, koja će vas očarati prirodom, kulturom, istorijom i nadasve – gostoprimstvom.

Neka putovanje kroz vreme započne u Velenju.

             

#visitsaleska #ifeelsLOVEnia #myway

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Leto i dalje traje!

0
Photo: TGA 

Prema najnovijem izveštaju Evropske komisije za putovanja (ETC) pod nazivom „Praćenje raspoloženja za putovanja unutar Evrope“, čak 77% Evropljana namerava da putuje u periodu između juna i novembra ove godine. Primetno je da septembar i dalje ostaje jedan od najpopularnijih meseci za putovanja na odmor, sa 22% ispitanika koji planiraju putovanja tokom ovog perioda. Mediteranski region se pojavio kao najpoželjnija destinacija zbog svoje produžene letnje sezone 

U tom kontekstu, očaravajuće obale Turske izdvajaju se kao posebno privlačne destinacije, jer uživaju u obilju sunčevih zraka sve do kraja novembra. One pružaju idealan beg od svakodnevice, nudeći mir i opuštanje. Sunčane egejske obale i blistave vode Mediterana čine Tursku neodoljivom opcijom za Evropljane koji žele da produže leto, i uživaju u toplim i sunčanim septembarskim i oktobarskim danima (sezona je u jeku sve do sredine oktobra).

Za one koji žele da produže leto u mirnijoj atmosferi i uz privlačne cene, turske obale obećavaju nezaboravne trenutke zahvaljujući samo jednom, direktnom letu iz gotovo svih delova Evrope. U nastavku donosimo malo inspiracije i dobrih ideja.

Turski Egej: Još uvek topao, i dalje vas čeka

Vaša prva stanica na putu ka letu koje nema kraja u egejskom delu Turske je Izmir – grad poznat po visokom kvalitetu života i opuštenom duhu karakterističnom za ovaj region. Zahvaljujući jedinstvenoj lokaciji, Izmir je okružen šarmantnim primorskim mestima koja se nižu jedno za drugim. Ipak, pravo utočište čeka vas na poluostrvu Češme, gde možete doživeti neodoljivi trio – Češme, Urla i Alačati.

Photo: TGA 

Češme očarava raznolikim smeštajnim kapacitetima i restoranima koji poslužuju ukusnu egejsku kuhinju, sve to uz peščane plaže – od poznate, Plavom zastavicom nagrađene Ilidže, do Šifne, skrivenog bisera koji obožavaju lokalci. Urla se posebno izdvaja kao gastronomski raj, sa vinskim rutama i restoranima, prepoznatljivim po konceptu „od farme do stola,“ a neki od njih su čak nagrađeni Mišlenovim zvezdicama.

Po sletanju na aerodrome Bodrum-Milas ili Dalaman, vaša sledeća avantura je nadohvat ruke — čeka vas blistava obala Mugle. Ovde se zlatne plaže i skrivene uvale prepliću s gradovima od kojih svaki ima svoj jedinstveni šarm.

Photo: TGA 

Bodrum, sinonim za luksuz, daleko je najpopularnija destinacija u ovom regionu. Obećava idiličan odmor uz ekskluzivne rizorte, zlatni pesak, ronjenje i istorijske dragulje poput Bodrumske tvrđave. I ostali gradovi sijaju svojom lepotom i raskošnim plažama sa Plavom zastavicom — poput Ičmelera u Marmarisu, plaže Iztuzu u Daljanu, utočišta za kornjače Caretta caretta, i Palamutbukua u Datči. Prava zvezda regiona je, bez sumnje, Oludeniz u Fetijeu, koji se često ubraja među najlepše plaže na svetu zahvaljujući svojoj čuvenoj Plavoj laguni. Oludeniz je takođe svetski poznat po paraglajdingu sa obližnje planine Babadag.

Gde god da krenete duž obale Mugle — ovog pravog parčeta raja — dočekaće vas restorani uz more, od kojih su neki priznati i od strane Mišlenovog vodiča, nudeći najfiniju dnevnu ribu, autentično tursko meze i ukuse iz celog sveta.

Photo: TGA 

Leto koje i dalje traje u Antaliji

Antalija, čudesna destinacija Turske rivijere, ponosi se zadivljujućim pejzažima, bogatom istorijom tri drevne oblasti — Likije, Pamfilije i Pisidije i beskrajnim suncem, koji se zajedno stapaju u pravo putničko utočište. Sa 300 sunčanih dana godišnje, Antalija se može pohvaliti i najvećim brojem Plavih zastavica među svim gradovima na svetu, jer ima ih čak 233.

Photo: TGA 

Od prostranih plaža Patare, preko gradskih bisera Konjalti i Lare, do boemskog šarma Olimposa, obala Antalije pruža niz neodoljivih destinacija za uživanje na plaži. Ipak, jedna plaža se izdvaja kao oličenje Mediterana, Kaputaš. Redovno se nalazi na listama najlepših plaža sveta, a poznata je po svojoj dramatičnoj lokaciji na ušću kanjona.

Za one koji traže mirnija mesta, Antalija skriva i dragulje poput uvale Sazak i Porto Dženeviz. Produženo leto u Antaliji savršeno je i za istraživanje antičkih lokaliteta. Od Perge do Aspendosa, svaki kutak ovog kraja pripoveda o drevnim civilizacijama, dajući vam osećaj kao da ste u samom srcu istorije sveta. Sve to savršeno je upotpunjeno mediteranskim specijalitetima. Od sveže morske ribe do osvežavajućih belih vina od lokalnog grožđa — za potpuni doživljaj Rivijere.

Photo: TGA 

Produžite leto, dođite u Tursku!

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Biser Kosta Blanke koji spaja umetnost, tradiciju i Mediteran

0
Altea Spanija Kosta Blanka
Photo: Unsplash/Kenny

Na obali Španije, između užurbanog Benidorma i modernog Kalpea, nalazi se Altea, slikoviti gradić na Kosta Blanki koji je osvojio srca putnika širom sveta. Sa belim kućama, uskim kamenim ulicama i nezaboravnim pogledom na more, Altea je destinacija koja savršeno kombinuje autentičan mediteranski šarm i umetnički duh

Stari grad – duša Altee

Najpoznatiji deo Altee je njen stari grad, Casco Antiguo. Šetnja kroz lavirint uskih kaldrmisanih ulica vodi do katedrale Nuestra Señora del Consuelo, prepoznatljive po kupolama u plavo-belim tonovima. Sa vidikovaca starog grada pruža se panoramski pogled na Sredozemno more i okolne planine, što je prizor koji putnici često svrstavaju među najlepše u Španiji.

Plaže za miran odmor

Za razliku od obližnjeg Benidorma, Altea nudi plaže koje su mirnije i opuštenije. Najpoznatije su Playa de la Roda, Cap Negret i Playa del Albir, pretežno šljunkovite i okružene palmama. Kristalno čista voda i atmosfera bez gužve čine ih idealnim za one koji traže odmor daleko od masovnog turizma.

Grad umetnika i galerija

Altea se često opisuje kao umetnički centar Kosta Blanke. Tokom godina, privukla je mnoge slikare, vajare i umetnike koji su u njoj pronašli inspiraciju. Danas je grad prepun galerija, ateljea i zanatskih radnji, dok brojni festivali i kulturni događaji dodatno naglašavaju njen kreativni karakter. Univerzitet Miguel Hernández u Altei ima i odsek za likovnu umetnost, što dodatno potvrđuje njen status kulturne prestonice regiona.

Gastronomija – ukusi Mediterana

Mediteranska kuhinja u Altei zasniva se na svežoj ribi, maslinovom ulju i pirinču. Tradicionalna jela kao što su paella, arroz a banda i sveže pripremljeni morski specijaliteti nezaobilazni su deo lokalne ponude. Restorani duž šetališta Paseo Marítimo pružaju savršenu priliku da se uživa u zalasku sunca uz autentične ukuse.

Zašto treba posetiti Alteu u postsezoni?

Jesen i rani meseci zime idealni su za putovanje u Alteu. Temperatura ostaje prijatna, sa prosečnih 20–25°C tokom septembra i oktobra, dok more ostaje dovoljno toplo za kupanje. Ulice starog grada tada su tiše, bez letnjih gužvi, pa se može nesmetano uživati u lokalnoj kulturi i autentičnoj atmosferi.

Hoteli i apartmani često nude povoljnije cene smeštaja, a restorani i kafići ostaju otvoreni, pružajući jednako bogat gastronomski doživljaj. Postsezona u Altei nudi i priliku za aktivni odmor – šetnje obalom, biciklizam i izlete u obližnje planine, sve u mirnijem ritmu.

Kako stići do Altee

Altea je udaljena svega 10 kilometara severno od Benidorma i oko 60 kilometara od aerodroma u Alikanteu, što je čini lako dostupnom destinacijom. Putnici često kombinuju boravak u Altei sa obilaskom drugih gradova Kosta Blanke, ali mnogi se zadrže upravo ovde – jer Altea nudi mir koji je sve teže pronaći na popularnim mediteranskim obalama.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Altea je mesto gde se spajaju istorija, umetnost i prirodna lepota. Bilo da šetate kroz beli stari grad, istražujete umetničke galerije, uživate na mirnim plažama ili degustirate mediteranske specijalitete, ovaj gradić nudi iskustvo koje ostaje urezano u sećanje. A za one koji žele da izbegnu letnje gužve i dožive autentičnu Španiju u mirnijem ritmu, postsezona u Altei je pravi izbor.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Evropske zemlje gube privlačnost u 2025, iseljenici biraju Aziju i Latinsku Ameriku

0
Koji su uslovi za putovanja ove godine
Photo: iStock

Život u inostranstvu sve je popularniji, ali najnovije istraživanje InterNations Expat Insider 2025 pokazuje da Evropa sve više gubi privlačnost među iseljenicima. Samo jedna evropska zemlja ušla je u top 10 najboljih destinacija, dok se čak šest našlo među najgorima

Zašto Evropa gubi na listi?

Evropske zemlje koje su nekada bile vodeće destinacije za život i rad, poput Italije, Nemačke, Francuske i Malte, poslednjih godina padaju na listi. Previše administracije, visoki troškovi života i izazovno tržište rada glavni su razlozi nezadovoljstva iseljenika.

U 2025. godini, među poslednjih 10 našle su se čak Italija, Švedska, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nemačka i Finska. Iako nordijske zemlje nude visok kvalitet života i prirodno okruženje, iseljenici se žale na teško prilagođavanje i socijalnu integraciju.

Španija jedini evropski svetli primer

Jedina evropska zemlja u top 10 bila je Španija, koja je zauzela deveto mesto. Razlog tome je visok rang u kategoriji kvaliteta života, gde je Španija čak na prvom mestu.

Iseljenici posebno ističu:

  • Prijatnu klimu i bogatu kulturu
  • Noćni život i rekreativne aktivnosti
  • Kvalitetan i pristupačan zdravstveni sistem
  • Dobar javni prevoz i bezbedno kretanje pešice ili biciklom

Međutim, Španija loše stoji kada je u pitanju rad i karijera – tek 34. mesto po pitanju poslovnih prilika i slab rejting u oblasti plata i sigurnosti posla.

Azija sve privlačnija za iseljenike

Na listi za 2025. godinu, azijske zemlje dominiraju. U top 10 nalaze se Tajland, Vijetnam, Kina, Indonezija i Malezija.

Razlozi popularnosti azijskih destinacija su:

  • Pristupačno i lako dostupno stanovanje
  • Visoko zadovoljstvo ličnim finansijama
  • Povoljniji životni troškovi u poređenju sa Evropom

Jedina slabija tačka jeste razlika u kvalitetu života – dok je Kina šesta, Indonezija je tek na 40. mestu u toj kategoriji.

Latinska Amerika na vrhu

Prva tri mesta zauzimaju Panama, Kolumbija i Meksiko, a ono što ih izdvaja jeste prijateljska i gostoljubiva atmosfera. Ove zemlje posebno privlače penzionere, jer se čak 25% iseljenika u Latinskoj Americi već povuklo iz radnog života, u poređenju sa globalnim prosekom od 11%. Društveni život i lako prilagođavanje čine Latinsku Ameriku najboljom opcijom za one koji žele aktivan i opušten život u inostranstvu.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Dok se Evropa bori sa administracijom, visokim troškovima i izazovnim tržištem rada, Azija i Latinska Amerika preuzimaju primat kao omiljene destinacije za iseljenike. Za one koji žele da se presele u inostranstvo u 2025. godini, najviše preporuka dobijaju Panama, Kolumbija, Meksiko, Tajland i Vijetnam, dok Španija ostaje jedini evropski pozitivan primer.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Evropski Bali – destinacija sa više od 300 sunčanih dana godišnje

0
Tarifa španija plaža pesak
Photo: Freepik

Na samom jugu Španije, u Andaluziji, nalazi se Tarifa – grad koji mnogi s pravom nazivaju „Bali Evrope“. Smešten na mestu gde se susreću Sredozemno more i Atlantski okean, Tarifa je poznata po spektakularnim plažama, vetrovima idealnim za kite i wind surf. Takođe i po opuštenoj atmosferi koja podseća na egzotične daleke destinacije

Jedan od najvećih aduta mesta Tarifa jeste klima. Sa više od 300 sunčanih dana godišnje, ovo mesto je gotovo garant za letnji ugođaj tokom cele godine. Dugi peščani sprudovi, kristalno čista voda i miris okeana čine je savršenim odredištem za one koji žele spoj aktivnog odmora i potpunog opuštanja.

Osim prirodnih lepota, Tarifa je i grad bogate istorije. Uske ulice starog grada, bele kuće sa cvetnim terasama i utvrđenja iz arapskog perioda pričaju priču o kulturnom nasleđu koje traje vekovima. Uveče, Tarife oživljava u ritmu španske muzike, tapas barova i druželjubive lokalne atmosfere.

Turisti često dolaze zbog surfovanja, ali ostaju zbog jedinstvenog šarma koji spaja Mediteran i Afriku. Upravo odavde, ako je dan vedar, pogled doseže sve do obala Maroka. Ta posebna pozicija čini Tarife mestom susreta kontinenata, kultura i ljudi, pa ne čudi što dobija reputaciju „Bali Evrope“.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Tarifa nije samo destinacija za avanturiste i zaljubljenike u vetar i talase. Ona je i mesto za digitalne nomade, parove u potrazi za romantičnim begom, kao i za putnike koji žele da otkriju manje poznatu, ali autentičnu stranu Španije.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Španija obara turističke rekorde – septembar više nije tako povoljan za turiste

0
Kosta Brava, manje poznata Španija
Photo: Pixabay/6476777

Španija ponovo obara sve turističke rekorde. Prema podacima Nacionalnog instituta za statistiku (INE), zemlja je u julu 2025. ugostila 11 miliona stranih turista – najviše ikada u jednom mesecu. Ukupno je u prvih sedam meseci zabeleženo 55,5 miliona međunarodnih dolazaka

Troškovi turista rastu gotovo istom brzinom. Do kraja jula strani gosti potrošili su više od 76 milijardi evra, što je rast od 7,2% u odnosu na isti period 2024. godine. Iako je tempo rasta blago usporio (u julu samo +1,6%), Španija i dalje potvrđuje svoj status jedne od najmoćnijih turističkih destinacija Evrope, pre svega zahvaljujući posetiocima iz Velike Britanije, Francuske i Nemačke.

Septembar više nije vansezona

Ono što je nekada važilo za postsezonu, za septembar, danas je praktično produžetak vrhunca leta. Ako ste planirali mirniji i jeftiniji odmor pod španskim suncem, vreme je da preispitate očekivanja.

Navike putnika su se promenile. Manje od 40% Španaca otišlo je na odmor u avgustu, tradicionalno najpopularnijem mesecu za putovanja. Istraživanje ObservaTUR-a je pokazalo da se ove godine svaki šesti odlučio za da putuje baš u septembru. Međunarodni putnici prate isti trend, pa su plaže, barovi i odmarališta i dalje prepuni i nakon avgusta.

Cene smeštaja i potrošnja turista

Rast potražnje odrazio se i na cene. Na Kanarskim ostrvima, koja često služe kao reper za stanje turizma u zemlji, hoteli i apartmani poskupeli su za 5,3% između septembra 2023. i 2024. godine. U odnosu na 2019. cene su čak 25% više. Prosečna cena noćenja u Španiji u septembru prošle godine iznosila je 132 evra, što je skok od 21% u odnosu na 2023.

Turisti nisu samo prisutni u rekordnom broju – oni i troše više. Prosečan međunarodni gost izdvoji oko 1.490 evra po putovanju, odnosno približno 210 evra dnevno za odmor od jedne nedelje. Samo u julu 2025. stranci su potrošili skoro 16,5 milijardi evra.

Izazovi – protesti i klimatske pretnje

Španski turistički bum dešava se uprkos sve glasnijim protestima i klimatskim rizicima. Na Kanarima su stanovnici ranije ove godine organizovali masovne demonstracije zbog nestašice stanova i ekoloških posledica masovnog turizma, zahtevajući ograničenja broja posetilaca. U Barseloni je grad krenuo u restrukturiranje turističke ponude i ograničavanje platformi poput Airbnb-a.

U isto vreme, mnogi regioni suočavaju se sa rastućim rizikom od požara. Kanari su ovog leta bili pod upozorenjima baš u trenutku kada su milioni turista pristizali na ostrva. Ipak, ni lokalni otpor ni prirodni izazovi zasad nisu usporili priliv gostiju.

Septembar i dalje primamljiv, ali skuplji

I pored viših cena, septembar u Španiji i dalje ima snažnu privlačnost. Deca se vraćaju u škole, vreme ostaje toplo i prijatno, a Mediteran i Kanari nude kupanje i duge večeri na otvorenom.

Postoje i mogućnosti za uštede. Podaci platforme Kayak pokazuju da su cene avio-karata iz Velike Britanije do više španskih destinacija niže nego prošle godine, posebno kada je reč o manjim aerodromima na obali. Šest od deset destinacija sa najvećim padom cena letova nalazi se upravo u Španiji. Najveći pad zabeležen je za Puerto del Rosario na Kanarima, gde je povratna karta u ekonomskoj klasi pala za 26% u odnosu na 2024. i sada košta oko 225 evra.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Međutim, iako letovi mogu biti jeftiniji, više cene na licu mesta znače da septembar u Španiji više nije „odlična prilika“ kakva je nekada bio.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Mesto gde se sastaju sneg, pesak i more

0
Tottori Sand Dunes dine pescane plaza namibija
Photo: Unsplash/Sergi Ferrete

Tottori peščane dine predstavljaju jedno od najneobičnijih prirodnih čuda Japana. Smeštene u prefekturi Tottori, na obali Japanskog mora, ove dine su najveće u zemlji i pružaju posetiocima osećaj da se nalaze u pravoj pustinji – i to u srcu Japana. Protežu se na dužini od oko 16 kilometara i širini do 2 kilometra, a visina nekih dina dostiže i do 50 metara. Njihova posebnost je u tome što se ovde na jedinstven način susreću tri elementa: zlatni pesak, plavetnilo mora i beli sneg u zimskim mesecima

Za razliku od mnogih pustinjskih predela, Tottori dine (Tottori Sand Dunes) neprestano menjaju oblik zahvaljujući snažnim morskim vetrovima. To stvara stalno nove pejzaže i čini svaku posetu drugačijim iskustvom. U zavisnosti od godišnjeg doba, prizori se potpuno transformišu – tokom leta posetioci mogu uživati u sunčevim zracima i kontrastu peska i mora, dok zimi snežni pokrivač pretvara dine u bajkoviti pejzaž gde se bele padine stapaju sa morskim horizontom.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Darllon Richard (@darllon.richard)

Osim prirodnih lepota, Tottori dine su i centar avanture. Posetioci mogu isprobati sandboarding – adrenalinski sport sličan snowboardingu, ali na pesku, ili pak jahanje kamila koje dodatno pojačava utisak da ste zakoračili u pravu pustinju. Ljubitelji visine mogu uživati u paraglajdingu i panoramskim pogledima na dinamičan pejzaž.

Nezaobilazna atrakcija je i Muzej peska u Tottoriju. To je jedini muzej na svetu posvećen pesku. Svake godine međunarodni umetnici prave impozantne skulpture od peska, često inspirisane različitim kulturama i istorijskim temama. Ove izložbe traju mesecima, privlače posetioce iz celog Japana i sveta i čine posetu dinama još bogatijim iskustvom.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Tottori Sand Dunes su destinacija koja spaja prirodne kontraste i kulturne doživljaje na jednom mestu. Bilo da ih posetite u letnjem suncu ili pod zimskim snegom, ovo je krajolik koji očarava svojom neobičnošću. Ako tražite autentično putovanje kroz prirodu Japana, gde se sneg, pesak i more susreću u savršenom skladu, Tottori dine su pravo mesto za vas.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Da li je sir nova motivacija za putovanja?

0
Sir degustacija sira turisti destinacija
Photo: Freepik

Od novootvorenog muzeja sira u Parizu, preko pećina za zrenje, do pašnjaka ovaca na Korzici, putnici otkrivaju da sir može biti motiv za putovanja kroz pejzaže, tradicije i istorije koje bi inače možda propustili

U Francuskoj, terroir nije samo termin, to je način posmatranja sveta. Dugogodišnje povezivanje sa vinom pokazuje da geografski položaj, klima, tlo i ljudska veština oblikuju ukus. Isto to važi i za još jedan francuski simbol – sir. Dok su Francuzi oduvek znali za to, sve veći broj međunarodnih putnika otkriva tu zemlju i njenu kulturu, destinaciju po destinaciju, sir po sir…

Interesantna i ukusna priča

Prošle godine Pariz je dobio Musée du Fromage, pridruživši se desetinama sirastih atrakcija širom Francuske. Od pećina za zrenje i muzeja sira, do centara za posetioce i degustacionih tura, sve je tu za one koji žele da osete lokalni duh kroz ukus. Možete pratiti i regionalne staze Route de Fromage, upoznati proizvođače i prošetati pašnjacima gde nastaju najpoznatiji sirevi. Svaka turu pruža jedinstven uvid u to kako mesto oblikuje ukus. Putovanja fokusirana na hranu sve su popularnija, a Future Market Insights predviđa da će tržište kulinarskih iskustava u Francuskoj u narednoj deceniji porasti za gotovo 16%.

Novi muzej posvećen siru je mali ali je bogat sadržajem. Eksponati na engleskom i francuskom objašnjavaju kako se sirevi prave, ljude i tradiciju iza njih. Takođe, i nauku o zrenju i formiranju ukusa. Interaktivni ekrani podstiču dublje istraživanje, dok prodajni pult nudi pravi „Tour de France“ sireva. Sve se odvija uz atmosferičnu pozadinsku muziku zvona krava, kao da su pašnjaci odmah napolju.

Menadžer muzeja ističe da je trend započeo u Francuskoj i primećuje da danas deo populacije pokazuje sve manji interes za daleka putovanja, poput posete Bahamima. Sve više ljudi želi odmore u prirodi unutar svoje zemlje. Tu mogu da otkrivaju lokalne običaje i degustiraju domaće sireve. Francuzi su duboko vezani za svoju zemlju, a sir ih posebno povezuje sa njihovim regionom. Alzašanin želi svoj Munster, Normandijanac svoj Camembert, dok Baskijac ne može bez Ossau-Iraty sira.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Travel Turtle (@travelturtlemag)

Nisu samo Francuzi zainteresovani, sve je više međunarodnih posetilaca radoznalih u vezi sa sirom. Tokom pandemije Covid-19, većina ljudi provodila je vreme kod kuće, uživajući u „utešnoj“ hrani, ali su počeli da razmišljaju o tome šta jedu i odakle to potiče. Posmatrali su Francusku na sasvim novi način.

Sir kao motiv za putovanja Balkanom

Baš kao u Francuskoj, gde sir vodi kroz pejzaže, tradicije i istoriju, i u Srbiji i regionu lokalni sirevi postaju sve važniji turistički motiv. Turisti sve više traže autentična iskustva koja povezuju prirodu, kulturu i gastronomiju, otkrivajući kako lokalni proizvodi oblikuju identitet zajednice.

Srpski sirevi, poput Pirotskog kačkavalja, ovčijeg sira sa Stare Planine ili Zlatiborskog kajmaka, kao i ovčiji i kravlji sirevi iz Slovenije, Hrvatske i Crne Gore, svaki sa svojim jedinstvenim karakterom, pružaju autentičan doživljaj lokalnog podneblja. Paški sir sa ostrva Paga i slovenački Tolminc odišu intenzivnim aromama koje odražavaju prirodu i biljke sa kojih potiču. U Crnoj Gori, dimljeni Njeguški sir i planinski sirevi otkrivaju tradiciju i svakodnevni život planinskih zajednica.

Posete mlekarskim domaćinstvima, etno-selima i festivalima sireva u regionu omogućavaju turistima da vide kako tradicija, klima i priroda oblikuju ukuse, slično francuskim muzejima i pećinama za zrenje. Ture često uključuju demonstracije pravljenja sira, degustacije i šetnje po pašnjacima, čime posetioci dobijaju uvid u proces i istoriju proizvodnje.

Sir takođe povezuje ljude sa lokalnom istorijom i običajima, nudeći iskustvo koje nadilazi običnu degustaciju i pretvara ga u putovanje kroz kulturu i prirodu. Kroz razgovore sa proizvođačima, posetioce se uvodi u živu tradiciju, otkrivajući kako lokalni proizvodi i običaji čine specifičan identitet svakog regiona.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Dok Francuska predvodi trend „sir kao turistički vodič“, Balkan nudi bogatu tradiciju i raznovrsne sireve koji čekaju da budu otkriveni. Ovaj region nudi autentične gastronomske ture kroz planine, pašnjake i seoska domaćinstva. Poseta lokalnim proizvođačima i degustacija specijaliteta poput Pirotskog kačkavalja, Paškog sira ili Njeguškog dimljenog sira pretvara se u jedinstveno iskustvo koje spaja prirodu, kulturu i gastronomiju Balkana.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najlepše jesenje destinacije u regionu

0
Jesen turisti priroda
Photo: Freepik

Jesen na Balkanu donosi posebnu čar. Turisti se povlače, priroda se oblači u zlatno-crvene tonove, a gradovi i sela dobijaju mirniji, intimniji duh. Ovo je idealno vreme za one koji vole da kombinuju kulturne sadržaje, prirodu i gastronomiju. Uz to, mnogi hoteli u ovom periodu nude posebne pogodnosti za porodice, ali i za poslovne goste – od velnes paketa do kongresnih programa i tim bildinga

Slovenija – bajkoviti pejzaži i morski duh

Slovenija u jesen kombinuje prirodu, vino i morski ambijent. Ljubljana je u ovo doba godine mirnija, idealna za šetnje uz reku Ljubljanicu i posete brojnim muzejima i galerijama. Bled i Bohinj postaju prava bajka zahvaljujući mešavini jesenjih boja, jezera i maglovitih jutara. Za ljubitelje vina, Maribor i vinogradarski region oko njega predstavljaju pravi praznik berbe i vina.

Slovenija je poznata i po svojim termama – od Termi Čatež, Termi Olimia, Thermane Lasko ili Rogaške Slatine, koje u jesen nude posebne velnes pakete, spa programe i pogodnosti za porodice i parove.

Na obali, jesen donosi poseban šarm u Piranu i Portorožu. Piran, sa svojim uskim ulicama i venecijanskim arhitektonskim stilom, pruža romantičnu atmosferu i idealan je za šetnje pored mora. Portorož, poznat po spa centrima i velnes ponudi, pravi je izbor za opuštanje i uživanje u tišini jeseni.

Hrvatska – priroda, kultura i gastronomija

Hrvatska u jesen nudi šarolik spektar destinacija. Istra je tada u znaku tartufa, vina i maslinovog ulja. Mali gradići poput Motovuna i Grožnjana odišu srednjovekovnim šarmom i mirisima svežih jesenjih delicija.

Poseban dragulj u ovo doba godine je Kvarner – region koji spaja more i planine. Grad Rijeka nudi bogat kulturni program i živopisne šetnje uz more, dok su ostrva Krk, Cres i Lošinj savršena za miran odmor bez letnjih gužvi. Planina Učka i Nacionalni park Risnjak pružaju fantastične prilike za planinarenje i uživanje u prirodi obojenoj jesenjim tonovima.

U centralnom delu zemlje, Zagreb postaje grad kulture i festivala, dok šetnje njegovim parkovima u jesenjem ruhu otkrivaju toplu i pitomu stranu metropole. Ljubitelji prirode ne smeju propustiti Plitvička jezera, koja upravo u jesen izgledaju najbajkovitije, okružena šumama u zlatnim bojama.

Za one koji traže opuštanje, Hrvatska nudi i termalne komplekse poput Termi Sveti Martin, gde se velnes i banjski programi savršeno uklapaju u jesenje raspoloženje.

Crna Gora – spoj mora i planina

U Crnoj Gori jesen donosi mirniji ritam obale i idealne uslove za obilazak planinskih predela. Kotor i Boka Kotorska u ovom periodu postaju posebno romantični: šetnje uskim kamenim ulicama bez letnjih gužvi pružaju osećaj autentičnosti. Na severu zemlje, Durmitor i kanjon Tare pozivaju na planinarenje, vožnju bicikla i istraživanje spektakularnih pejzaža. Za ljubitelje vina, regioni Crmnica i Ćemovsko polje u Podgorici nude vinske ture i degustacije tokom berbe, što je poseban doživljaj jeseni.

Bosna i Hercegovina – planinski predeli i skijališta

Bosna i Hercegovina je pravi izbor za ljubitelje prirode i planina u jesen. Jahorina je već tada u pripremi za zimsku sezonu, ali jesen pruža mirne šetnje i svež planinski vazduh, bez gužvi. Nedaleko od Sarajeva nalazi se i ski centar Ravna planina, koji sve više privlači turiste modernom infrastrukturom i sadržajima za aktivni odmor tokom cele godine.

Posebne pogodnosti hotela u jesen

Jesen je takođe period kada hoteli širom regiona nude posebne pogodnosti. Za porodice i turiste to podrazumeva povoljnije cene smeštaja, velnes pakete, produžene vikend aranžmane i gastronomske festivale u saradnji sa lokalnim proizvođačima vina i hrane.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Sa druge strane, poslovni segment takođe dobija na značaju: jesen je sezona kongresa, seminara i team building događaja. Hoteli u destinacijama poput Portoroža, Kotora, Zagreba i Ljubljane nude moderne kongresne sale, konferencijske pakete i kombinaciju poslovnih sadržaja sa leisure iskustvima. Tako kompanije mogu da spoje radne obaveze sa opuštanjem u prirodi, spa tretmanima i gastronomskim užicima.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Vinske zvezde sa Kvarnera

Vinske zvezde sa Kvarnera

0
Kvarnerska vina su u poslednjih nekoliko godina dobila više od 70 Decanterovih medalja i više od 120 nagrada sa raznih evropskih takmičenja. Uz izuzetan...