31.5 C
Belgrade
petak, jun 6, 2025
Naslovna Blog Stranica 252

Helsinki za početnike

0

Vratio sam se iz Helsinkija, drugog po redu najsevernijeg glavnog grada na svetu. Znate li bez guglanja koji je prvi? Helsinki je nenormalno sovjetski mračan i hladan, ali me nije nimalo iznenadilo što je na listi pet najpoželjnijih gradova za život na svetu. A evo i utisaka

VEČITA NOĆ
Ako dođete zimi, dan traje abnormalno kratko, svega tri-četiri sata. Probudiš se, ne prerano, a noć je. Pričekaš dan da doručkuješ i onda ti padne noć, a još nisi ni ogladneo za ručak. O večeri više ni ne pomišljaš… Leti je, zapravo obrnuto – dan traje više od 20 sati. Tada valjda pojedu sedam obroka do večere…

KLIMA
Napolju je suludo hladno, bez obzira koliko slojeva debele i tople odeće nabaciš. Prosečna godišnja temperatura ne prelazi 0 stepeni C. Ako zimi šetaš duže od dvadesetak minuta, dlačice u nosu ti se tako smrznu da ih možeš odlomiti. Kad se vratiš u hotel, vršnjak u gaćama ti se tako skupio da moraš provesti desetak minuta u sauni, na barem plus 70, da bi ponovo bio veći makar od prosečnog klitorisa.

JEZIK
Finski jezik zvuči kao da su ga izmislile bebe. “Iki piki tiki viki kiki?”, “Riiii, liki, paka, puki, poki, doki!”, “Kikirakapaka dodokaka, lululu?”, “Fuki, fuki, šlapa papapuki du”. Ovo sam napisao samo kako izgovaraju, a pišu ga još šašavije i obožavaju dupla slova. Recimo, jedna prava reč, na književnom finskom je i „hyppytyynytyydytys“.

ŽIVOT
Uz sve navedeno pomislićete da je Helsinki nekakav pakao u kojem žive ljudi koji su u prošlom životu bili serijske ubice, oni koji su mućkali jogurt ili žvakali jabuke otvorenim ustima. Ali ne, Helsinki je na top listi 10 najboljih glavnih gradova za život na svetu, jer se lokalne vlasti brinu da anuliraju svaku neugodnost. Tokom zime, na primer, zagrevaju granitne ploče postavljene ispod ulica i trotoara, pa su uvek bez snega i leda.

STANDARD
Ljudi koji tu žive kao da su na cene svega u životu, ali i na svoje plate, naprosto u odnosu na sve nas ostale u Evropi dodali na kraju jednu nulu. Prodaju se i kupuju isključivo fensi marke svega, od odeće do tehnike, isključivo dizajnerski predmeti, dizajnerski nameštaj, moderna umetnička dela… Šaneri, outleti, popusti, akcije, sekond hendovi – ništa od toga ne postoji u Helsinkiju. Štaviše, osim ljudi, luksuzno žive i kućni ljubimci, pa imaju i bazene i škole plivanja za pse.

TEHNOLOGIJA
Paradoksalno, jednim od najdigitalnijih gradova na svetu vozi se jako malo Tesli i drugih električnih vozila. Naime, na ovim temperaturama baterije, reći ću vam to na finskom, možete „zakkaačiččitti zazaakkikkituu“! S druge strane, ovde je izmišljen Wolt. Kada ga naručiš za svog psa plivača, po klopu mu u restoran ode robotić u formi malog autonomnog autića i dostavlja mu je do vrata. Robotiću je pritom toplo, jer piči po pločniku ispod kojeg su grejane granitne ploče.

Tekst: Dragan Petric, urednik portala bug.hr

Crna Gora uvodi aplikaciju za evidentiranje broja turista

0
Budva
Photo: iStock

U Programu ekonomskih reformi koji treba da bude završen do 2024. godine svi turisti u Crnoj Gori biće evidentirani u mobilnoj aplikaciji čime će se smanjiti „siva zona“

Ova nova mera podrazumeva unapređenje sistema evidencije boravka turista u Crnoj Gori kroz povezivanje Registra boravaka stranaca i Centralnog turističkog registra zajedno sa izradom mobilne aplikacije za prijavu gostiju.

Ova aplikacija za cilj ima da obezbedi preduslov da se evidentiraju tačni i ažurni podaci o ostvarenom turističkom prometu. Ovi podaci podrazumevaju broj i strukturu gostiju u ugostiteljskim objektima, broju ostvarenih noćenja i tačno vreme boravka.

Plan je da se ova nova platforma završi najkasnije do 2024. godine, na taj način značajno će se doprinijeti efikasnijem radu nadležnih institucija u smislu bolje naplate boravišne takse, poreza, povećanja prihoda od turizma i drugo što u krajnjem za rezultat ima pozitivan uticaj na budžet Crne Gore, navodi se u ovom dokumentu.

Šta kaže TasteAtlas o hrani u Srbiji?

0
srpski-specijaliteti-hrana
Photo: iStock

Čuveni gastronomsko-turistički vodič TasteAtlas je napravio listu delikatesa i specijaliteta koji se obavezno moraju probati u Srbiji, a najinteresantnije je to što za mnoge od njih nismo ni čuli ili smo zaboravili

Taste Atlas je predstavio 50 specijaliteta iz Srbije na svojoj internet stranici. Osim standardnih, za koje smo svi čuli kao što su pasulj, gibanica, pihtije, ajvar ili mućkalica, postoje i oni zaboravljeni, kao što su popara, šnenokle ili slatko od lubenica.

Posebno je interesanto to što oni ističu kako je Srbija idealna destinacija za sve ljubitelje gurmanluka, jer je hrana relativno pristupačna i kvalitetna.

Ukoliko vas zanima kako oni vide našu hranu, posetite zvaničnu internet stranicu TasteAtlas i saznajte sve o srpskim specijalitetima koje oni žele da preporuče svetskim putnicima.

Gde su nekad išle ostavljene žene?

0

Iako je danas ovo mesto kao stvoreno za zabavu, druženje i partijanje, u drevnim vremenima to nije bio slučaj, pa su pojedine žene strepele da bi jednog dana mogle završiti na njemu

Pontinska ostrva se nalaze u Tirenskom moru, vulkanskog su porekla, što i definiše njihov pejzaž i kolorit. Stene su obojene u sve nijanse  žute i crvene boje, pa u kombinaciji sa tirkiznim morem zaista ostavljaju nesvakidašnji utisak.

Međutim, ovaj raj na zemlji je poznat po jednom neobičnom običaju, nekada davno, ako bi suprug hteo da se otarasi svoje žene iz bilo kog razloga, jednostavno bi je poslao na ovo mesto, gde bi ona živela u izgnanstvu. Pomalo surovo i nejasno, ali takav je bio običaj kod starih Rimljana. Ta praksa nije dugo trajala, ali je bila dovoljna da po njemu ostrvo bude upisano u istoriju.

Prva zatočenica bila je Julija, ćerka Oktavijana Avgusta, trideset godina kasnije Agripina Starija, rimska plemkinja iz Julijevsko-Klaudijevske dinastije, poznata kao unuka cara Augusta, majka cara Kaligule i baka cara Nerona. Kasnije je taj običaj ispratilo još nekoliko rimskih vladara.

Danas se na njima nalaze slikovita ribarska naselja u najrazličitijim bojama sveta, pa ih turisti rado posećuju, uživaju u bogatoj tradiciji naroda koji sve svoje tajne rado prepričava gostima.

Početak ski sezone u Crnoj Gori

0

U Crnoj Gori zimska sezona počinje 18. decembra, sve pripreme su privedene kraju i ski centri su spremni za posetioce, izjavila je Nataša Pajović, pomoćnik izvršnog direktora Skijališta Crne Gore

U Kolašinu i na Žabljaku su završene pripreme za zimsku sezonu. U Kolašinu će za ovu sezonu biti spremna i žičara koja će povezati dva skijališta sa 45 kilometara skijaških staza, čime će to biti jedan od najkonkurentnijih zimskih centara u regionu. Od ove godine na Ski centru Kolašin 1600 u ponudi će biti i traka za početnike.

Skijališta Crne Gore kontinuirano rade na svojoj promociji, pa se najviše gostiju očekuje iz zemlje i regiona, Albanije, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nataša Pajović takođe podseća da Skijališta imaju potpisane ugovore sa Skijalištima Srbije i Olimpiskim centrom Jahorina tako da svi kupci sezonskog ski pasa dobijaju vaučer za trodnevno skijanje u ovim centrima.

Kapaciteti na Jahorini gotovo popunjeni

0

Turistički kapaciteti na Jahorini su popunjeni gotovo do maksimuma iako je skijaška sezona tek počela

Zimska sezona na većini planinskih centara u Bosni i Hercegovini je počela ove nedelje, a na pojedinim planinama kapaciteti su skoro 100% popunjeni iako se radi o samom početku zimske sezone.

U Olimpijsku centru Jahorina ski sezona je počela 1. decembra, a od petka 3. decembra počelo je i noćno skijanje. Jahorina tradicionalno privlači brojne ljubitelje zimskih sportova ne samo iz zemlje, već i regiona, prema podacima servisa Booking kapaciteti na Jahorini su trenutno popunjeni 92%.

Olimpijski centar Jahorina je spremno dočekala novu zimsku sezonu, i u novu skijašku sezonu ulazi sa pet novih žičara sa povećanim kapacitetom od 9.500 skijaša na sat.

Vrbnik, drevni grad vina i glagoljice

0

Čuveni “Vrbnik nad morem” mesto na obali ostrva Krk, može da se pohvali 900 godina dugom pričom. Osim po narodnoj pesmi, poznat je po svojoj glagoljskoj baštini, a zbog vanvremenske lepote već dugo predstavlja umetničku inspiraciju i idealno mesto za odmor

Vrbnik je pravo mediteransko mesto sa mnogo duše, koje retko koga ostavlja ravnodušnim. Unutar srednjovekovnih zidina grada, načičkane su vijugave i uske ulice, izgrađene po starom načinu gradnje, a meštani će vam sa ponosom reći da u Vrbniku postoji najuža ulica na svetu. Zaista, “Klančićeva” ulica predstavlja jednu od najvećih turističkih atrakcija čitavog ostrva, jer joj najuži deo iznosi samo 40 cm, što omogućava prolaz jedino ljudima i to pod određenim uglom.

Sa morske strane, posetioce očekuje nezaboravna slika visokih i strmih stena, zvonika i malih trgova omeđenih zbijenim kamenim kućama. Vrbnik je još uvek izletničko mesto, što je na neki način i prednost, jer se smeštaj, osim u malom hotelu, može naći u sobama i apartmanima porodičnih kuća. Jedino je veće mesto na istočnoj obali Krka i prvi put se spominje početkom 12. veka, a naziva se i kolevkom hrvatske pismenosti.

Dolazeći sa kopna, u prolazu između brda pokrivenih vinovom lozom nalazi se Vrbničko polje poznato po vrbničkoj žlahtini, zaštitnom znaku ostrva Krk. Vrbnička žlahtina je kvalitetno suvo belo vino koje se proizvodi od autohtone sorte “Žlahtina bijela”. Najbolje se slaže uz domaći ovčji sir, sve vrste ribe i morskih specijaliteta, kao i jela od belog mesa. Vrbničko polje je izuzetan predeo za uživanje u vožnji kroz vinograde. U tom slučaju, preporučujemo da na put krenete novim Dacia Duster-om koji će, kao SUV neprevaziđene svestranosti, ostvariti snove svakog pravog vozača.

Ukratko, poseta Vrbniku predstavlja nezaboravan doživljaj za sva čula. Čak i ako niste ljubitelj priča o istoriji grada i ostrva, možete da prošetate uskim uličicama, slušate morske talase i osetite miris Mediterana ili da nakon uživanja u vrhunskom vinu i lokalnim specijalitetima, krenete putem vrbničke planinske obilaznice duge 24 km.

Korona ugrozila poznati austrijski slatkiš

0

Proizvođač najpopularnijih austrijskih slatkiša proglasio je bankrot, pandemija je izgleda potpuno devastirala proizvodnju i distribuciju ove poslastice

Kompanija Salzburg Schokolade zatražila je otvaranje stečajnog postupka zbog bankrota, kao uzrok navode pandemiju koronavirusa koja je drastično smanjila broj turista u Austriji, a poznato je da su Mocart kugle omiljena turistička poslastica.

Osim toga, u sapoštenju se navodi se da su dodatne probleme stvorili međunarodna distribucija, rast troškova i otkazivanje većine događaja i festivala u poslednje dve godine.

Prve Mocart kugle su napravljene 1890. godine u čast slavnom muzičaru rođenom u Salcburgu, prvobitno su bile poznate kao Mocart bombon, da bi kasnije zbog svog oblika dobile naziv Mocart kugle (Mozartkugel).

Airbnb nudi odmor u “Sam u kući” domu

0

Kompanija Airbnb je rešila da na jedan dan otvori vrata kuće u kojoj je sniman čuveni film “Sam u kući”

Od sada će svako moći bar jedan dan da bude legendarni Kevin Mekalister. Po ceni od 25 dolara, četiri osobe će moći da posete i borave u poznatoj kući, da večeraju u istoj kuhinji u kojoj je glavni glumac pre 30 godina uživao u pici i mleku.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Airbnb (@airbnb)

Osim toga, gosti će moći da uživaju u noći igara i brze hrane koja se jela u godinama kada je film sniman zajedno sa Bazom, bratom Kevina Mekalistera. Svi zainteresovani će moći da pošalju svoje rezervacije do 7. decembra u 13 časova na platformi Airbnb-a.

Pogled iza Gvozdene zavese

0

Sovjetski Savez je ostao upamćen kao obećanje koje nije uspelo, kao jedna možda i dobro zamišljena vizija koja je katastrofalno sprovedena u delo. Upravo zbog toga njegova mistika i apsurd postaju sve popularniji kod svetskih turista

Sovjetski Savez raspao se pre trideset godina, i od tada raste interesovanje za njim. Ova zemlja je bila puna kontrasta, s jedne strane umetnost i nauka, let u svemir, s druge strane logori u kojima su bili smeštani politički neistomišljenici i diktatura.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by terence abela (@sovietpast)

Danas sve više turista sa svih krajeva sveta dolazi kako bi se upoznali sa istorijom ove zemlje, onom kraćom verzijom koja započinje u 20. veku. Oni rado posećuju napuštene zgrade, palate koje su služile kao sirotišta ili kasarne, monumentalne spomenike revoluciji, kako bi bolje shvatili život jedne zemlje i muku jednog naroda.

Istraživač i fotograf Terence Abela proveo je skoro 10 godina na terenu snimajući i fotografišući napuštene sovjetske gigante, nekadašnji ponos komunizma. On nas može odvesti na interesantno putovanje kroz predele u kojima je vladala “čizma komunizma”, Ukrajinu, Litvaniju, Kazahstan i ostale članice Sovjetskog Saveza.

Poslednje objave

Ada Bojana plaža Crna Gora

Naplata ulaza na Adu Bojanu 2025: Sve što treba da znate

0
Ada Bojana, jedinstveno ostrvo na krajnjem jugu Crne Gore, poznato po netaknutoj prirodi, širokim peščanim plažama i slobodarskom duhu, poslednjih godina sve češće se...