Naslovna Blog Stranica 341

Zatvorski kotel bar Alkotraz

0

Alkotraz je koktel bar u zatvoru u kom je zapravo poželjno prokrijumčariti svoje piće, samo treba paziti da čuvari ne primete jer u tom slučaju ostajete bez njega

Prvi londonski koktel bar napravljen u zatvorskom stilu je otvoren 2017. godine, i ima izuzetno zgodno ima, Alkotraz. Svaka slučajnost za imenom je namerna, i radi se o baru u kom je dozvoljeno doneti svoje piće, jedino morate da pazite, baš kao i u zatvoru, da vas ne primete čuvari. Sva pića koja unesete se serviraju kao u kafiću, a kako bi doživljaj bio potpun, na ulazu dobijete zatvorska odela i u svom piću uživate u zatvorskim ćelijama.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Alcotraz Penitentiary (@alcotraz_uk)

Bar je inspirisan čuvanim zatvorom Alkatrazom, a odjednom može da primi 30 do “zatvorenika”. U baru nema menija, i sve se služi u metalnim zatvorskim čašama kako čuvari ne bi znali šta koji zatvorenik pije.

Alkotraz u suštini zahteva od zatvorenika da budu što kreativniji u pokušajima krijumčarenja pića, kako bi iskustvo u baru bilo što autentičnije i zanimljivije. Ulaznica košta 30 funti, a piće placate sami, odnosno donosite sa sobom. Danas ovih barova ima u nekoliko gradova u Velikoj Britaniji, i izuzetno su popularni.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Upoznajte Severnu Makedoniju iz vazduha

0
Građani Srbije ne plaćaju putarinu kroz Severnu Makedoniju

Ova internet stranica je već odobrena od strane Ministarstva prosvete i nauke Severne Makedonije kao pomoćno digitalno sredstvo u geografiji i istoriji za upotrebu u osnovnim i srednjim školama

„Makedonija iz vazduha –  360° vodič kroz Makedoniju“ je projekat koji sadrži sve podatke o naseljima, prirodi, istoriji i svim relevantnim činjenicama o Severnoj Makedoniji.

Projekat čini skoro 2.500 panoramskih fotografija prikazanih u 360° iz vazduha, na osnovu kojih se može upoznati ova zemlja na jedan nov način, što do sad nije bila praksa. Detaljni video zapisi omogućavaju da se određeni lokaliteti upoznaju i otkriju na zanimljiv i edukativan način.

Severnu Makedoniju možete upoznati iz vazduha ukoliko posetite zvaničnu internet stranicu.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Porto Montenegro dobio nagradu „Najbolja svetska marina“

0

Superyacht Business Awards nagrade se smatraju prestižnom i priznatom svetskom nagradom, gde u ACREW mreži od preko 15.000 kapetana i članova posade glasa za kompanije u domenu superjahti koje zaslužuju svetsko priznanje u ovoj oblasti

Porto Montenegro je prošle nedelje dobio prestižnu ACREW nagradu „Najbolja marina za superjahte na svetu“ koja je deo godišnjih nagrada Superyacht Business Awards. Prošle godine Porto Montenegro dobio je priznanje u kategoriji „Najbolja marina za superjahte na Jadranu“.

Ova nagrada se dodeljuje za pružanje najviših standarda usluga i pogodnosti kapetanima i posadama na superjahtama, a podrazumeva spremnost da se i pomogne gostima, čime se osigurava prijatan boravak svima.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Hrvatska najbolje prodaje luksuz

0

U Hrvatskoj su hoteli sa pet zvezdica popunjeni oko 95%, dok su kampovi koji nude luksuz istog ranga praktično popunjeni do poslednjeg mesta. Da li su ovo odlične najave za turističke radnike za avgust i ostatak turističke sezone?

U Hrvatskoj se najbolje prodaje najskuplje i najluksuznije, ističe Večernji list. U julu mesecu koji je ozbiljno prišao brojkama iz perioda pre pandemije, svi kolektivni smeštaji koji nude luksuz od 5 zvezdica su gotovo popunjeni do poslednjeg mesta, što potvrđuje da je kvalitet izuzetno tražena roba na Jadranskoj obali.

Trenutno je popunjeno skoro 96% smeštajnih kapaciteta, tačnije 530 luksuznih objekata duž obale, a takav trend će ostati na snazi i tokom avgusta, navodi Josip Stulić iz domaće agencije za najam luksuznog smještaja Croatia Luxury Rent.

Veliki broj građana EU je vakcinisan, što je stvorilo određenu sigurnost i pokrenulo interes za putovanjima, čemu može i Hrvatska da zahvali. Osim toga, Hrvatska je promišljenim promovisanjem na određenim tržištima i pravovremenim reagovanjem nadležnih institucija obezbedila izvesnu i uspešnu turističku sezonu.

Hrvatska je od strane Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) i dalje postavljena u narandžastoj zoni, i nije na sreću prešla u opasnu crvenu, dok je ostatak države epidemiološki miran i označen je zelenom bojom.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Dejan Ljevnaić, direktor OC Jahorina

0

Olimpijski centar Jahorina nakon najuspješnije zimske sezone u istoriji centra, i u ovoj godini ostvaruje izuzetne rezultate. Uprkos krizi u turizmu koja je prouzrokovana pandemijom, na Jahorini su uspeli da predanim radom i velikim entuzijazmom dođu do jedinstvenog uspeha. O svemu tome, kao i o budućim planovima razgovarali smo sa Dejanom Ljevnaićem, direktorom ovog skijaškog centra

TU: Poznato je da je Jahorina ne samo održala nego i poboljašala svoju turističku ponudu za vreme pandemije koronavirusa. O čemu se konkretno radi?
DLj: U ovoj sezoni smo očekivali da će biti situacija sa koronavirusom pa smo pooštrili mere u ski centru, davali smo kovid garancije svim skijašima u momentu kada su bukirali i napravili smo istorijski rezultat. Za 125 dana skijanja na našim stazama je skijalo 265.000 skijaša i napravljeno je 2.375.000 prolaza, a naš poslovni rezultat u odnosu na prethodnu zimu koja je bila najuspješnija po svim parametrima, poboljšan je za 26 odsto. Tokom ove sezone na Jahorini je za besplatno skijanje dece sa teritorije grada Istočno Sarajevo izdato 20.000 ski karata što je povećanje za 16 odsto.

TU: Da li postoji nešto u ovom kriznom periodu što biste izdvojili kao pozitivno iskustvo?
DLj: U celom svom dosadašnjem radu najviše sam ponosan na činjenicu da smo u vreme velike krize obezbedili ljudima sigurnost. U odnosu na baznu 2016. nakon koje smo preuzeli upravljanje Olimpijskim centrom Jahorina sa 48 radnika na određeno i 3 na neodređeno, broj radnika smo povećali na 88 na određeno i 180 na neodređeno. Mislim da je to naš najveći uspeh. Sačuvali smo sva radna mesta i zapošljavali novu radnu snagu u vreme kada su mnogi vršili otpuštanja. Direktno od Jahorine zavisi 3.000 radnika a mi smo uspeli da sačuvamo svako radno mesto i povećali broj ljudi koje smo zaposlili. Verujem da ćemo za 3 godine na Jahorini zaposliti sve ljude iz regiona i da ćemo tražiti radnike u širem okruženju.

TU: Jahorina će u oktobru biti domaćin Svetskog šampionata Gran Fondo u biciklizmu. Kako teku pripreme za taj događaj?
DLj: Svetsko prvenstvo Gran Fondo 2021 je izuzetno značajno za Olimpijski centar Jahorina kao i za celi region. Sama činjenica da se takmičari, biciklisti iz celog svijeta okupljaju na našoj planini je od velikog značaja za promociju destinacije. Povezanost planine i biciklizma koji je zadnjih godina u ekspanziji je značajna za promociju onoga na čemu intenzivo radimo prethodnih godina a to je aktivan odmor, priroda i rekreacija. Radi se o ozbiljnom takmičenju na kojem se očekuje više hiljada takmičara i koje zahteva uključivanje šire društvene zajednice. Siguran sam da ćemo dobrom međusobnom saradnjom pokazati da možemo uspešno odgovoriti i organizaciji jednog ovako ozbiljnog i prestižnog takmičenja.

TU: Šta očekujete od zimske sezone koja dolazi?
DLj: Očekujemo mnogo jer radimo najviše do sada i Jahorina novu zimsku sezonu dočekuje najspremnija do sada. Trenutno, radimo na nizu investicija vrednosti 99 miliona KM. Konkretno radi se o izgradni 5 instalacija vertikalnog transporta (gondola Poljice, dva šestoseda i dva ski lifta) koji ća povećati kapacitet skijališta za duplo odnosno za 9.500 skijaša na sat. Zatim, radimo na izgradnji i uvezivanju novog sistema osnežavanja koji će da prekriva 7 km ski staza ali i na izgradnji rasvete na ski stazi Novak Đoković koja će ponudu u večernjem terminu proširiti na ukupno 5 km ski staza za noćno skijanje. Vrh planine će ulepšati zip line, adrenalinski sadržaj koji će biti dostupan i zimi i leti, radimo i na proširenju našeg Olimpijskog bara za dodatnih 100 mesta.

TU: Kako sada vidite turizam u celini i koliko ste zadovoljni vašim rezultatima?
DLj: Moram da kažem da sam jako zadovoljan svim učinjenim do sada. Ponosan sam na činjenicu da na Jahorini gradimo više nego ikada, ali znam da uvek može još bolje. Planiranje, dobro predviđanje situacije dovodi do rezultata. Mi kao Olimpijski centar Jahorina smo upravo zato i postigli dobar rezultat. Na Jahorini je ove godine bilo 265.000 skijaša, čija je prosečna potrošnja oko 1.000 KM, dolazimo do iznosa od 265.000.000 KM. Znači ključ je u pravom odabiru investicija i njihovoj brzoj realizaciji, što je jako bitno. Pravi parametar, na koji niko ne može da utiče je cena real estate, a na Jahorini se za 4 godine povećala 12 puta.

TU: Kakvi su vaši planovi za dalju budućnost?
DLj: Uvek kažem da je najvažnije da zaista volite to što radite, ja živim skijanje i planinu 24 časa dnevno i ne bih mogao da zamislim da se bavim nekim poslom koji ne volim. U budućnosti planiram da ostanem u skijaškom biznisu i nadam se da zajedno sa svojim timom podstaknem razvoj još planina na Balkanu. Jahorina je divna planina i pruža mi inspiraciju, pored razvojnog projekta ovog ski centra, krećemo u izgradnju jednog novog – starog ski centra, Igrišta.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Uhvati momente, podeli osmehe, letuj u Srpskoj!

0

Ovoga leta uživajte u turističkoj ponudi najatraktivnijih destinacija Republike Srpske. Uživajte u raznolikosti prirode, kulture, tradicije, mirisa i ukusa. Republika Srpska nudi sadržaje za ljubitelje mirnog i opuštenog odmora, kao i za one koje pokreće snaga adrenalina. Uhvatite najlepše momente, podelite sa nama osmehe, letujte u Srpskoj 

Ljubitelji avanture mogu da uživaju u ponudi raftinga, planinarenja, biciklizma, kanjoninga, hajkinga… Za uživanje u ovim aktivnostima spremno će ih dočekati naši nacionalni parkovi Kozara i Sutjeska, planine Maglić, Jahorina, Zelengora, Ravna planina…, kao i područja oko reka Vrbasa i Tare.

Uvek je aktuelna i ponuda verskog turizma u RS, a posebnu pažnju privlače naše duhovne svetinje, srednjovekovni manastiri, bogomolje, ali i značajni spomenici. Već je sada veliki broj onih koji posećuju ture verskog turizma u Hercegovini, a posebno su interesantne posete manastirima Tvrdoš, Duži, Petropavlov, ali i Hercegovačkoj Gračanici u Trebinju, izgrađenoj po želji velikog pesnika Jovana Dučića.

Iako zbog bogatih izvora mineralnih, termalnih i termomineralnih voda banjski centri Republike Srpske prvenstveno imaju lečilišni karakter, vremenom su proširivanjem svoje ponude postali pravi rekreativni i wellnes centri koji u svojoj ponudi imaju sve sadržaje za preko potreban odmor savremenog čoveka. Svakako lider banjskog turizma u Republici Srpskoj je zdravstveno-turistički centar Banja Vrućica, koji je danas sigurno jedan od vodećih zdravstvenih, wellness i kongresnih centara u celom regionu, ali na turističkoj mapi banjskih centara regiona ne zaostaju ni banje: Kulaši, Laktaši, Slatina, Vilina Vlas, te Terme Ozren.

Ponuda seoskog i uopšte eko-etno turizma Republike Srpske je bogatija iz godine u godinu. Najatraktivnije destinacije ovog tipa svakako su Etno-selo „Stanišići“ kod Bijeljine i sve poznatije područje Šipova i njegove okoline, koje zahvaljujući brojnim seoskim domaćinstvima i njihovim ljubaznim domaćinima, te sadržajima koji se ovde nude postaje sve interesantnija lokacija na turističkoj mapi Republike Srpske.

Turisti i ovoga leta mogu uživati u turističkoj ponudi i programima city break tura naših gradskih centara. Svakako ne treba propustiti kafu pod platanima u Trebinju, vožnju banjalučkim dajakom na vodama Vrbasa i šetnju čuvenom višegradskom ćuprijom, opisanom u delima našeg nobelovca Ive Andrića.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Značajan rast turizma u Srbiji

0

Republički zavod za statistiku je objavio da je u Srbiji u junu ove godine broj dolazaka turista bio veći za 48,4% nego pre godinu dana, a broj noćenja je bio veći za 39,3%

U odnosu na jun 2020. godine, broj noćenja domaćih turista bio je veći za 12,5%, a broj noćenja stranih turista veći za 270%. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u Srbiji je u junu ove godine boravilo 252.927 turista, 171.407 domaćih i 81.520 stranih. Domaći turisti su u junu 2020. godine ostvarili 780.380 noćenja, a strani 215.595.

U prvih šest meseci 2021. godine u Srbiji je boravilo ukupno 988.976 turista, dok je ostvareno 3.106.974 noćenja.

Najviše turista u junu je boravilo u banjama Srbije, njih 76.160, u Beogradu 53.238 i planiskim mestima 43.839. Najposećenija mesta u junu 2021. godine bila su Vrnjačka banja, Sokobanja, Zlatibor, Tara i Kopaonik. Najveći broj turista dolazio je iz zemalja regiona, potom Nemačke, Rusije i Sjedinjenih Država.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Pržno postaje zaštićeno prirodno područje

0

Jedna od najlepših uvala na crnogorskoj obali, Pržno, biće proglašena za zaštićeno područje prirode i biće stavljena pod strogi režim zaštite države

Kompleks uvale i plaže Pržna, jedan je od najbitnijih i najočuvanijih kupališta na Crnogorskom primorju, a ekonomski je izuzetno značajan za meštane tog kraja, posebno za sve one koji se bave turizmom.

Površina zaštićenog prirodnog dobra spomenika prirode iznosi 73.234,07 metara kvadratnih sa utvrđenom III zonom zaštite, na kojoj će važiti režim održivog korišćenja. Granica tog zaštičenog prirodnog dobra u obuhvata samu plažu u uvali Pržna i stenovitu obalu, a ovim spomenikom upravljaće JP Morsko Dobro iz Budve.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Hidra, pešačko ostrvo u zalivu snova

0

Ostrvo Hidra i pored toga što se nalazi na samo sat vremena vožnje brodom od Atine, predstavlja priličnu nepoznanicu za turiste iz našeg regiona. S druge strane, za mnoge je to i prednost, jer na ovom idiličnom mestu nema gužve na koju smo navikli u Grčkoj. Takođe, ovo je jedno od retkih ostrva u Sredozemnom moru na kojem, osim kamiona za smeće i ambulatnih kola, nema motornih vozila. Zato su tu konji i magarci, pa ove divne životinje predstavljaju jedino prevozno sredstvo

Do ostrva se prvenstveno dolazi trajektom, a kako je Hidra od najveće grčke luke, udaljena samo sedamdesetak kilometara, oni saobraćaju prilično redovno. S obzirom da na ovom neobičnom ostrvu nije dozvoljen nijedan automobil, ono je ostalo zaustavljeno u vremenu i prilično je netaknuto otrovnom rukom civilizacije. To, međutim, ne znači da na Hidri nema života. U špicu sezone, u luci sve vrvi od aktivnosti. Putnici, željni da se povuku iz svakodnevne rutine, hrle na ostrvo u nadi da će na Hidri pronaći mir. Magarci i njihovi vodiči s nestrpljenjem čekaju umorne turiste kojima je potrebna pomoć u prevozu prtljaga i njih samih do hotela.

Prilikom planiranja ovakvog putovanja poželjno je zaključiti polisu putnog osiguranja koje štiti osiguranike od nepredviđenih neprijatnosti, nezgoda ili bolesti. Mi vam predlažemo Triglav putno osiguranje o kome više možete saznati ovde.

Pre samo jednog veka sva grčka ostrva su bila slična, međutim danas je malo ovakvih dragulja. Hidra je uspela da sačuva taj stari šarm u koji su se zaljubili mnogi svetski poznati umetnici poput Henrija Milera, Sofije Loren ili Mika Džegera, ali je verovatno najjaču povezanost i ljubav prema ovom mestu iskazao muzičar, Leonard Koen. Hidra je bila njegov mali raj, a kamena kuća iz 19. veka koju je kupio za 1.500 dolara, postala je neiscrpni izvor inspiracije i mesto gde je najradije živeo i stvarao.

Iako je naizgled tipično turističko grčko ostrvo koje čine plaže, odlična hrana i noćni život, postoji nekoliko jedinstvenih znamenitosti koje možete videti samo na Hidri. Tradicionalno je Hidra bila mesto na koje su se svojim brodovima iskrcavali veleposednici silno se trudeći da pokažu svoje bogatstvo. Arhitektura na ostrvu je direktna posledica toga, pa je pedesetih godina prošlog veka, nagnala bogatu elitu  da bukvalno okupira ostrvo. Danas posetioce na ostrvu dočekuju mnogobrojne mačke i pelikani, ali i jedinstvene taverne, prodavnice sa brendiranom robom i dovoljno noćnog života za sve ljubitelje ovakvog provoda.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Prašuma Janj na Uneskovoj listi

0
Photo: Unsplash/Irina Iriser

Odbor za svetsku baštinu Uneska je doneo odluku kojom je prašuma Јanj u Bosni i Hercegovini proglašena prirodnim dobrom od svetskog značaja, ovaj strogi rezervat prirode je jedan od najočuvanijih dilvljih delova prirode u Evropi

Prašuma Janj se nalazi kod Šipova, i obuhvata površinu od skoro 300 hektara od kojih je oko 60 hektara izdvojeno kao poseban deo neverovatne prirodne lepote i važnosti, ne samo za ovu zemlju, već i za čitav region.

Šumski rezervat Janj je definisan kao predeo sa posebnom namenom, s ciljem da služi kao teren za naučna istraživanja, a da pritom kao posebna prirodna retkost izuzetne lepote bude privlačan i za posetioce i turiste.

Bukove šume su senovite i leti izgledaju dosta mračno, i pružaju idealno stanište mnogim vrstama biljaka i životinja. Prema procenama stručnjaka, ovde živi čak oko 10.000 vrsta životinja, pa je šuma s razlogom uvrštena na listu Uneska kao prirodno remek-delo koje ima osiguranu budućnost.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Otkrijte Mardin kroz umetnost: Bijenale koje povezuje nebo, zemlju i ...

0
Turska je dugo bila domaćin značajnih nacionalnih i međunarodnih umetničkih i kulturnih događaja. Istanbul, jedan od najposećenijih gradova na svetu, prednjači u tome. Antalija...