Naslovna Blog Stranica 343

Vinarija Eden, selo Ranilović

0

Na samo šezdesetak kilometara južno od Beograda, nalazi se valovita visoravan na čijem se vrhu, među vinogradima uzdiže vinarija Eden. Već nakon prvog pogleda na ovaj izuzetno dizajniran objekat na obroncima Kosmaja, poreklo imena je sasvim jasno. Doduše, razlika je samo u tome što vinarija Eden, koja dominira ovim rajskim vrtom poput drveta života, ne čuva jabuke, već vino. I zaista, ova porodična butik vinarija je već sada jedna od najlepših u Srbiji, a verujem da će nakon doterivanja koje ne prestaje, kako kaže vlasnica Edena Ana Stojisavljević, biti još atraktivnija. Naravno, što je i važnije, vinarija je u stalnoj potrazi za najkvalitetnijim proizvodom – rajskom čašom vina, o čemu smo između ostalog razgovarali sa Anom

TU: Kako je nastala ideja o osnivanju i kada je vinarija Eden započela sa radom?
AS: Vinarija Eden je porodična vinarija. Iako sam sada ja direktno u poslu, čitavu priču je pokrenuo moj suprug, 2013. godine. Naravno, kako to obično biva sklopile su se i neke kockice. Naime, sve je počelo tako što smo želeli da kupimo imanje kako bi pokrenuli domaću proizvodnju organskog voća i povrća. Kada smo pronašli ovaj posed, a oboje volimo vino, rešili smo da posadimo vinograd. Tako smo upoznali našeg agronoma Zorana Bosiočića i eto nas sada u proizvodnji vina i vinariji Eden. Vinariju smo registrovali 2015. godine, a već 2017. smo imali prvu berbu i od tada ubrzano završavamo građevinske poslove, mada se u vinariji stalno nešto radi i gradi.

TU: Vinarija Eden koristi isključivo grožđe iz sopstvenih vinograda. Koje sorte imate i kolika je površina zasada vinarije?
AS: Posadili smo internacionalne sorte grožđa jer su one zahvalne za proizvodnju kvalitetnog vina na ovom potezu. Imamo oko sedam hektara vinograda, posađenih 2014. godine na pet različitih tipova tla, od gline, preko delova gde ima škriljaca i školjki, pa do tipične smonice. Postavka loze različitih vrhunskih klonova izvršena je laserski, na severu smo posadili nešto sovinjona i u manjoj meri semijon, a na jugu crvene sorte, kaberne sovinjon, kaberne fran i merlo, kao i sovinjon i šardone. Kaberne fran je sađen nešto kasnije u odnosu na ostale i produžili smo redove čokota. Imamo po dva klona od svake sorte jer je dobro kombinovati jedan koji ima manje kiselina i manje šećera sa drugim klonom. Vinogradi su posađeni oko objekta i težimo tome da tako i ostane. Trudićemo se da izvučemo maksimum od ovoga što imamo, tako da za sada nemamo u planu da sadimo autohtone sorte ili nešto drugo.

TU: Koliki je kapacitet vinarije i da li vam vina odležavaju u drvetu?
AS: Imamo 32.000 čokota sa kojih uzimamo do 1,5 kilograma grožđa. Godišnja proizvodnja nam zavisi od godine do godine. Na primer, 2018. je bila kišna godina i bez obzira na redukciju bilo je dosta, jer je bobica puna vode koliko god da skinete, a sa druge strane kada je suša u vinogradu imate prirodnu selekciju. Od samog početka je svaka godina bila različita, imali smo i poplave i sušu. Kapacitet vinarije je do 50.000 litara, a mi proizvedemo do 25.000 litara godišnje. Ceo proizvodni pogon kao i barik sala se nalaze pod zemljom i sve je automatizovano. Bela vina odležavaju u bačvama od 500 i 225 litara, a crvena odležavaju i više od godinu dana samo u francuskim barik buradima. Sva vina prati naš poznati tehnolog Mladen Dragojlović.

TU: Koje etikete imate trenutno u ponudi?
AS: Trenutno imamo dva bela sortna vina, to su Eden Sauvignon Blanc i Eden Chardonnay iz 2018. Pored toga imamo dve crvene bordo kupaže iz 2017. Eden III i Eden Genesis sa 50% merloa i nešto manje kaberne sovinjona i kaberne frana, ali je ono po čemu smo posebno prepoznatljivi u poslednje vreme, ledeno vino od semijona, Eden Semillon iz 2018. Pored ovih etiketa, za sada planiramo da ove godine počnemo i proizvodnju penušavog vina od šardonea.

TU: S obzirom da ste relativno na početku, gde plasirate vina?
AS: Za sada većinom ovde kod nas u vinariji, ali pokušavamo da raširimo prodajnu mrežu i na vinoteke, restorane i onlajn prodaju. Još uvek nismo dovoljno poznati na tržištu, pa je i ovo prilika da pozovemo ljubitelje vina da dođu kod nas i probaju vina, jer ljudi kupuju ono što znaju, odnosno teško se odlučuju za vino na polici za koje nisu čuli.

TU: Vinski turizam se stalno unapređuje u Srbiji. Kako vinarija Eden radi na tome?
AS: Mi smo baš skoro počeli sa vinskim degustacijama i hranom kod nas u objektu. Sarađujemo sa izuzetnim šefom kuhinje, to je Vanja Puškar, koji za nas priprema hranu za degustacije vikendom. Trudićemo se da ljudima ponudimo neki drugačiji, prirodan doživljaj. Nismo ni želeli da to promovišemo dok se malo ne uhodamo, jer nam je ovo prva sezona, ali mogu da kažem da već sada imamo neki koncept. Pre svega, znamo koji su nam kapaciteti i pored situacije sa ograničenjima, jer su ljudi opet željni da izlaze, jedu, piju vino i žive normalno. Situacija sa pandemijom je takođe promenila tržište i navike potrošača, koji će, mislim sa pravom, biti još zahtevniji, ali će to verovatno podići i kvalitet.

TU: Kakvi su planovi za budućnost vinarije Eden? AS: Planovi nam se menjaju u hodu. Na primer, degustacionu salu smo uradili na kraju jer nismo razmišljali o vinskom turizmu. Za vreme koronavirusa smo shvatili da je ona neophodna i da bi trebalo da uvedemo i hranu jer ljudi koji dođu ovde žele da se opuste i ručaju pošto je to realna potreba uz vino. Trenutno želimo da ova degustaciona sala bude centralna lokacija gde će posetioci degustirati jedan set vina, pa zato planiramo da imamo i penušavac u ponudi. Što se tiče stilova vina, verovatno ćemo se još malo tražiti, jer želimo da vidimo kako će ići priča sa degustacijama vina. Ako to bude dobro, trudićemo se da proizvodimo vina koja to mogu da prate, u suprotnom će stil vina biti vezan za prodaju na drugim mestima, vinotekama, restoranima ili za izvoz. Pošto smo na početku, trebaće nam sigurno pet godina da sagledamo najbolji put kojim bi trebalo da idemo. Dakle, verovatno ćemo napraviti još neke poslovne modele, a samim tim i nova vina sa drugačijim stilovima. Moj utisak je da se sada najviše traže sveža vina, jer mlađa populacija sve više pije vino i to oblikuje tržište.

Tekst: Petar Vušurović

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Brze trake na graničnim prelazima  

0
Granični-prelaz granica
Photo: iStock

Srbija, Albanija i Severna Makedonija uvode brze trake za brži prolazak putnika i brži transport robe, i prolaz će biti značajno efikasniji i bolji nego što je to trenutno u Evropskoj uniji

Srbija sa Albanijom i Severnom Makedonijom radi na brojnim projektima, i uskoro se očekuje potpisivanje važnih sporazuma. Kako ističu iz Predsedništva Srbije, uskoro će ove tri zemlje biti dobiti novo ime koje će obuhvatati taj region, ime „mini šengen“ više neće biti u upotrebi.

Jedan od projekata se odnosi na uvođenje dodatnih traka koje treba da obezbede bolju povezanost, ukoliko postoji šest ili osam traka za ljude koji dolaze iz Evropske unije i drugih zemalja, izgradiće se i specijalne trake za punike iz regiona, posebno za putnike koji dolaze iz ove tri zemlje, saopšteno je iz predsedništva.

Brze trake će biti kontrolisane i sa strane inspekcije kako bi se sve što brže odvijalo i kako bi privrednici mogli brže da prolaze, kako ne bi dužeg bilo zadržavanja.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Novo ruho hotela Grand

0

U godini kada slavi 40 godina, čuveni hotel Grand će na najbolji način obeležiti jubilej značajan za Kopaonik i srpski turizam. Oslanjajući se na sve što je Grand do sada predstavljao i vrednosti koje su stvarane tokom godina, novo izdanje hotela biće istaknuto u jednom novijem, vanvremenskom stilu koji ne podleže kratkoročnim trendovima

Velike investicije koje prate brojne inicijative i napore u cilju razvoja ove destinacije, posebno u domenu letnjeg i kongresnog turizma, sa idejom da ova planina živi tokom cele godine, imale su efekta. Na tom putu, hotel Grand je oduvek bio predvodnik i jedan od glavnih činilaca razvoja. Zbog toga je posebno značajno što će upravo u godini kada obeležava 40 godina postojanja, hotel Grand dobiti novi izgled, nove sadržaje i potvrditi svoje zasluženo mesto na najpoznatijoj srpskoj planini.

Tim projektanata i dizajnera na čelu sa Aleksandrom Šavikinom ispred sebe ima projekat za ponos cele turističke destinacije, a njihov rad već je zablistao krajem prošle godine, kada je otvoren fine dining restoran Bacco u najpoznatijem hotelu Grand. “Glavna težnja u projektovanju novog enterijera bila je da nađemo balans između luksuznog dizajna sa pet zvezdica i želje da posetiocima pružimo udoban i topao prostor. Oslanjali smo se na sve što je hotel Grand do sada predstavljao, na vrednosti koje smo stvarali tokom godina, a koje smo odlučili da istaknemo i obučemo u jedan noviji, vanvremenski stil koji ne podleže kratkoročnim trendovima”, rekao je poznati arhitekta povodom najave novog izgleda hotela Grand na Kopaoniku.

Kapitalna investicija vredna 20 miliona evra, obezbediće sasvim novi luksuzni ugođaj gostima ovog kultnog hotela. Radovi intenzivno traju od aprila i obuhvataju rekonstrukciju svih javnih prostora i sadržaja za goste. Prepoznatljivi prostor recepcije i autentičnost lobby bara koji je generacijama bio omiljeno mesto okupljanja dobiće potpuno novi izgled uz mnoštvo atraktivnih i inovativnih materijala i detalja kojih nemamo prilike da viđamo često kod nas. Novo ruho neće zaobići ni restorane, a kada je reč o gastronomiji, otvaranje prvog fine dining restorana na Kopaoniku prošle zime samo je uvertira u ono što gosti mogu da očekuju u novim restoranima i barovima. Najbolji lokalni ukusi kombinovaće se sa inovativnim pristupom i poslednjim kulinarskim trendovima koji slave zdrave, kvalitetne sastojke i hranu koja inspiriše.

Posebno se izdvaja spa segment, na koji je stavljen značajan akcenat i za čiju izgradnju je angažovana eminentna kompanija koja stoji iza najboljih alpskih spa centara. U okviru novog spa koncepta birani su najpoznatiji svetski brendovi u domenu spa kozmetike, koji su kombinovani sa prirodnim lokalnim sirovinama i manufakturama koje će u limitiranim serijama proizvoditi originalne proizvode za potrebe luksuznih spa tretmana. Sve ovo pozicioniraće hotel Grand kao jedinstvenu hotelsku destinaciju gde će gosti moći da iskuse unikatne spa rituale ispirisane i kreirane na osnovu lokalnih uticaja. Osim toga, u planu je proširenje spoljnjeg bazena što će gostima pružiti još kvalitetniji ugođaj.

Moderna podzemna garaža, koja je takođe deo velikog projekta rekonstrukcije, na najefikasniji način rešiće pitanje parkinga za sve goste, a na raspolaganju če biti i garažna mesta za električna vozila. Posebnim luksuzom odisaće novi „Residences“ deo koji će obuhvatati privatni spa centar, garažu, recepciju i sve druge sadržaje potrebne za apsolutni komfor i vip tretman gostiju.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Toskana postaje muzej

0
Ruralna Italija Firenca Toskana
Photo: iStock

Toskana će u narednim godinama biti pretvorena u ogromnu umetničku galeriju, a sadržaj iz galerije Ufici će biti raspoređen na više od 100 lokacija

Kako smo već naveli, masovni turizam u italijanskoj regiji Toskana, inače najposećenijem turističkom regionu na svetu, nanosi svakodnevno nenadoknadivu štetu. Upravo zbog toga, firentinska galerija Ufici je rešila da se “otarasi” turista na jedan interesantan način.

Čitava Toskana će postati muzej, slike i skulpture iz galerije će biti raspoređene u više od 100 mesta, jer je ona u potpunosti izgubila na svom značaju, i poseta galeriji nema više smisla, on je nestao u dugim redovima i višesatnom čekanju ispred ulaza.

Sva dela najpoznatijih renesansnih i ostalih umetnika biće raspoređena po celom regionu koji bi trebalo da “rastereti” Firencu i galeriju Ufici, a dela biti izložena u mestima koja su povezana sa njihovim nastankom.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Hrvatska među najboljim neotkrivenim gastro destinacijama

0
Plodovi-mora-mediteranska-hrana
Photo: iStock

Poznati australijski gastro portal Chef’s Pencil proglasio je Hrvatsku jednom od najboljih neotkrivenih gastro destinacija sveta

Istraživanje ovog portala je sprovelo 250 renomiranih kuvara i kulinarskih stručnjaka, a Hrvatska se našla u kategoriji „Most Underrated Foodie Destination in the World“.

Svi gastronomski stručnjaci su izdvojili nedovoljno eksponirane destinacije koje svojom gastronomskom ponudom i bogatstvom mogu biti u društvu najboljih, kao što su Francuska ili Italija. Na osnovu njihove ankete, Hrvatska se našla na na četvrtom mestu, na prva tri mesta se nalaze Filipini, Vijetnam i Meksiko.

Ovakva priznanja su odlična motivacija i podsticaj da se nastavi sa razvojem gastronomske kulture u Hrvatskoj, istakao je direktor HTZ Kristjan Staničić, i još naveo da će ta zemlja nastaviti sa promovisanjem Hrvatske kao atraktivne i kvalitetne gastronomske destinacije.

Više o samom istraživanju možete pronaći na zvaničnoj internet stranici Chef’s Pencil.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Srpske banje na Instagramu

0

U Srbiji postoji više od 47 banja. Jedan broj njih je uređen i već ima tradiciju u turizmu dok ima banja koje su samo prepoznate kao lečilište, odnosno gde postoji izvor tople, lekovite vode, ali se još uvek nije radilo na komercijalizaciji niti dodatnim uslugama eventualnim pacijentima i turistima

S obzirom na to da se bavimo digitalnim marketingom, a skoro svi u timu agencije „Neparno 10“ vole da povremeno posećuju banje, zanimalo nas je kakva je situacija sa našim banjama na Instagramu, koliko njih koristi prednost Instagrama i koliko ljudi koji posećuju naše banje slikaju i taguju ova lečilišta?

Korišćenje hashtagova

Hashtagove posetioci turističkih mesta često koriste spontano, samoinicijativno. Mada, dobro osmišljen marketing na Instagramu motiviše ljude da koriste hashtag sa nazivom brenda (u ovom slučaju banje). Ima tu i taktika osmišljavanja novih, originalnih hashtagova (pre par godina dobar primer za to je bio #sokobanjanje sa tim hashtagom postavljenim u glavnom banjskom parku). U ovom istraživanju, ispratili smo samo hashtagove sa nazivima banja. Uzimali smo u obzir samo pun, uobičajeni naziv banje, sabirajući varijante sa kvačicama (Č, Ć, …) i bez (C). Dakle, za Sokobanju smo računali samo #sokobanja. Nismo uzimali u obzir spomenuti #sokobanjanje.

Pominjanje svih banja u Srbiji kroz hashtagove je dostiglo oko 211.000 u trenutku kada smo obavili istraživanje. Možda to i nije mnogo, imajući u vidu da ima ljudi koji su postavljali po više slika na Instagram sa istim hashtagom.

Koja banja ima više hashtagova?

Vrnjačka Banja se ubedljivo našla na prvom mestu, sa oko 100.000 hashtagova. Na drugom mestu je Sokobanja sa 41.000, treća Banja Vrdnik sa nešto manje od 13.000.

Slede Banja Koviljača (10.700), Niška Banja (9.500), Prolom Banja (6.600), Ovčar Banja (4.700), Banja Vrujci (4.100), Lukovska (3.800), Bukovička (3.300), Ribarska (2.500), Stari Slankamen (1.700), Rusanda (1.500), Jošanička Banja (1.200), Vranjska Banja (1.170), Pribojska Banja (1.050).

Iza njih je još 10 banja koje imaju između 100 i 1000 hashtagova svaka. Slede još 4 banje koje se mogu nađi na Instagramu uz hashtag sa po 10 do 100 puta.

Na začelju liste je 7 banja sa po manje od 10 hashtagova, i još 10 sa niti jednim hashtagom. Verujemo da banje sa začelja imaju i mali broj posetilaca, ali bi bar neko iz turističkih organizacija tih opština, mogao ponekad da taguje svoju banju.

Treba napomenuti i da osim što naše banje mogu itekako dodatno iskoristiti Instagram kao mrežu za ozbiljan marketing, na mreži je još mnogo slika postavljenih u ovim turističkim mestima bez ikakvih hashtagova, jer ne koriste svi korisnici mreže ovu mogućnost.

Situacija u inostranstvu

Na prvi pogled, brojke kod naših banja izgledaju male, ali nije tako sjajno ni u poznatim inostranim banjama. Heviz je, recimo, banja u Mađarskoj sa najvećim brojem turista. Hashtag #heviz ima tek nešto više od 27.000. Dakle, manje i od Vrnjačke i od Sokobanje. Leukerbad, Švajcarska se pojavljuje sa 48.500 hashtagova.

Zvanični Instagram nalozi banja

Prilikom istraživanja, primetili smo i da je mali broj turističkih organizacija samih banja, ili opština u kojima se banje nalaze, a čije je zvanične naloge lako naći. Većina ih i nema, a dosta njih koji ih i imaju, nisu to vidno istakli ni na nalozima ni na sajtovima, linkom. Ima i svetlih primera, ali ih je malo…

Takođe, u većini slučajeva, zvanični nalozi nemaju mnogo objava, pa su ih na pretrazi na samom Instagramu pretekli nalozi apartmana, hotela i restorana iz tih mesta. Nadamo se da će ovo biti ideja više i podstrek ljudima koji su u banjskom turizmu, kao i da će prilikom sledećeg istraživanja, situacija biti mnogo bolja.

Izvor: Agencija za računarsko programiranje, Neparno 10

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Rezervište svoj let u svemir

0
Kad ne može na zemlji, može u svemiru
Photo: Pixabay/WikiImages

Ričard Brenson je, bar tako kažu, zaista odleteo u svemir, i tako započeo ili jedan istorijski dan za čovečanstvo ili jedan sjajan marketinški trik koji treba da popularizuje putovanja van zemlje

Za sada je više od 600 osoba kupilo kartu za let u svemir koji traje 90 minuta po ceni od 250.000 dolara, a među njima se nalaze najpoznatije ličnosti današnjice. Putovanja u svemir su nekad bila samo san, ali vredni i bogati ljudi su odlučili da taj san još bogatijim ljudima pretvore u realnost.

Let ukupno traje 90 minuta, od poletanja do sletanja, a samo neke od ličnosti koje su se odlučile na takav korak su Rijana, Leonardo di Kaprio, Džastin Biber, Tom Henks, Ešton Kučer i Bred Pit.

Početak putovanja, odnosno početak “svemirskog turizma” kako ga nazivaju još je zakazan za 2022. godinu.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najveći jedrenjak na svetu dolazi iz komšiluka

0

Brodosplit je jedno od retkih brodogradilišta na svetu koje može da projektuje i izgradi jedan ovakav kompleksan i luksuzan brod

Jedrenjak “Golden Horizon” je najveći brod sa jedrima na svetu, i radi se o replici čuvenog jedrenjaka France II koji je izgrađen 1913. godine. Brod je dugačak 162 i širok 18.5 metara, ima čak pet jarbola sa 36 jedara ukupne površine 6.347 kvadratnih metara. Najveći jarbol je visok 63 metra, što je prilično impesivno za jedan ovakav brod.

Kapacitet jedrenjaka je 272 putnika, a usluge krstarenja svetom nudi kompanija Tradewind Voyages iz Velike Britanije. Brod je dizajniran za putovanja koja zavise isključivo od vetra i vodenih struja, a jedriće svim morima sveta.

Osnovna ideja je da jedrenjak ne bude klasičan brod koji nudi krstarenja, već da bude konstantno u pokretu, i da plovi oko sveta.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Prašuma u blizini Sarajeva

0
Photo: iStock

Bosna i Hercegovina nalazi se među prvih pet zemalja u Evropi s visokim brojem endemskih vrsta biljaka, o čemu svedoči i prava pravcata prašuma u srcu zemlje nedaleko od glavnog grada

Ravna Vala se nalazi na severoistočnim obroncima planine Bjelašnica, i to je jedinstvena istinska prašuma, netaknuta priroda koju čovek još uvek nije menjao. Poznata je po velikom broju drveća, i dosta je veća od okolnih šuma, a pojedina stabla se uzdižu od tla i do 40 metara visine.

Ova prašuma se prostire između 1.280 i 1.440 metara nadmorske visine, i u njoj osim bogatog šumskog fonda neverovatne lepote i značaja živi i veliki broj životinja od kojih je najveća i možda najznačajnija mrki medved.

U šumi je zabranjena bilo koja aktivnost, nema seče stabala, jedino što se može povremeno videti je tim naučnika koji proučava biljni i životinjski svet. Ovakav primer šume je izuzetno redak na tlu starog kontinenta, pa se Bosna i Hercegovina može ponositi svojim prirodnim bogatstvom.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

U Tursku uskoro samo sa ličnom kartom

0
Photo: iStock

Ministar kulture i turizma Turske Mehmet Nuri Ersoj je izjavio u zvaničnoj poseti Srbiji da se razmatraju sve mogućnosti unapređenja saradnje obe zemlje kada je turizam u pitanju

Turska je tradicionalno zanimljiva našim građanima, a sve veće interesovanje za Srbiju pokazuju i turski državljani kojih je u prvih pet meseci bilo čak 49% više nego prošle godine u isto vreme. Upravo zbog toga, Vlade Srbije i Turske su odlučile da unaprede saradnju.

Jedno od unapređenja saradnje Srbije i Turske se odnosi na ulazak građana jedne i druge zemlje samo sa ličnom kartom, kako bi se olakšala procedura putovanja. Osim toga, dobar deo sporazuma će se odnositi i na povećanje broja letova između dve zemlje, i taj deo će vrlo brzo biti rešen.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Otkrijte Mardin kroz umetnost: Bijenale koje povezuje nebo, zemlju i ...

0
Turska je dugo bila domaćin značajnih nacionalnih i međunarodnih umetničkih i kulturnih događaja. Istanbul, jedan od najposećenijih gradova na svetu, prednjači u tome. Antalija...