35.1 C
Belgrade
četvrtak, jul 3, 2025
Naslovna Blog Stranica 5

Otvoreni novi objekti na Slovenskoj plaži

0
Slovenska plaža

Svečano otvaranje četiri nova bloka Slovenske plaže, koji su poboljšanjem svojih kapaciteta prešli sa nivoa 3* na nivo 4*, upriličeno je uz prisustvo predstavnika Vlade Crne Gore i značajnog broja zvanica. Time su u ponudu Slovenske plaže stavljene 334 adaptirane smeštajne jedinice

„Reč je o investiciji od blizu 14 miliona eura, te verujem da je ovo jedna od najvećih ovogodišnjih investicija u Budvi. Verujem da će svi ovako poboljšani i unapređeni objekti doprineti novom kvalitetu, novim sadržajima i da će odgovoriti onim potrebama savremenih, kako domaćih, tako i inostranih gostiju,“ ispričao je predsednik Odbora direktora HG Budvanska rivijera, Mijomir Pejović.

Slovenska plaža

Pejović je posebnu zahvalnost uputio predstavnicima Vlade koji su pružili veliku pomoć u realizaciji ovog projekta, te koji su i sami prisustvovali svečanosti.

Delegacija Vlade predvođena Aleksom Bečićem, potpredsednikom Vlade za bezbednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku je tom prilikom obišla adaptirane sobe i apartmane u vili Limuna.

Slovenska plaža

„Vlada Crne Gore će uvek biti tu kada treba podržati sve ono što su zdrave investicije, ponekada i uz potrebu kreditnog zaduženja. Kada je kreditno zaduženje usmereno investiciji i ka stvaranju nove vrednosti ono će uvek imati našu podršku. S druge strane, podršku pružamo kao izraz poštovanja prema rezultatima koje postiže aktuelni menadžment i rukovodstvo Budvanske rivijere gde vidite da konkretne brojke koje se iz godine u godinu značajno poboljšavaju svedoče da kada radite svoj posao profesionalno, ozbiljno, časno i pošteno, i sa državnim rukovođenjem možemo doći do impozantnih rezultata. Ovi ljudi su timskim radom sa rukovodiocima i zaposlenima Budvanske rivijere pokazali da se može pozitivno poslovati, a kada se pozitivno posluje svaki ostvareni neto profit treba iskoristiti za unapređenje kapaciteta,“ poručio je Bečić.

Slovenska plaža

Predsednik Odbora direktora HG Budvanska rivijera, Mijomir Pejović ističe da su doneli nove odgovarajuće odluke koje će ići Vladi Crne Gore, a koje se tiču kreditnog zaduženja vezano za hotel Mogren.

„Nakon pribavljanja svih saglasnosti i tenderske procedure, ako sve bude išlo po planu očekujemo da ćemo već od 1. oktobra imati radove na rekonstrukciji hotela Mogren kako bi i on u budućnosti zasijao sa pet zvezdica i bio jedan pravi turistički centar Budve i Crne Gore,“ poručio je Pejović.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Mirisi jagoda i slatkog detinjstva

0
Nemi italija selo
Photo: Pixabay/krystianwin

Smešteno svega 30 kilometara od užurbanog Rima, malo selo Nemi izgleda kao da je izašlo iz bajke. Ovo šarmantno naselje, koje se prostire iznad vulkanskog Jezera Nemi, poznato je širom Italije i Evrope kao „selo jagoda“ – i to s razlogom. Njegove minijaturne divlje jagode, specifične zbog ukusa i mirisa, svake godine privuku hiljade posetilaca, naročito tokom tradicionalnog Festivala jagoda (Sagra delle Fragole) koji se održava krajem maja i početkom juna

Nemi je više od običnog sela. Njegove kamene ulice, ukrašene cvećem i starim kućama, pružaju autentičan doživljaj italijanskog sela kakav je sve ređe moguće doživeti. Na svakom koraku oseti se spoj istorije, prirode i lokalne kulture – od veličanstvenih pogleda na jezero, do muzeja koji čuva rekonstruisane brodove rimskog cara Kaligule, pronađene upravo u ovom jezeru.

Posebno romantičan je vidikovac Terrazza degli Innamorati (Terasa zaljubljenih), s koga se pruža panoramski pogled na krajolik Kasteli Romani. Savršen je za uživanje u lokalnim specijalitetima – tiramisuu sa jagodama, likeru Fragolino ili čak rižotu s jagodama, jedinstvenim delikatesima po kojima je Nemi poznat.

Idealna destinacija za dnevni izlet iz Rima

Zahvaljujući dobroj povezanosti s Rimom, Nemi je česta opcija za jednodnevni izlet. Do njega se lako stiže automobilom ili lokalnim prevozom (voz do Albano Laziale, pa autobus do Nemi sela). U toplijim mesecima, mnogi Rimljani dolaze ovde da „pobegnu“ iz gradske vreve i udahnu mirise prirode i zrelih jagoda.

Selo sa dušom i nagradama

Nemi ponosno nosi priznanje „Bandiera Arancione“ (Narandžasta zastava) koje dodeljuje Italijanski turistički klub mestima s izuzetnom turističkom ponudom i očuvanom baštinom. Takođe je član udruženja „I Borghi più belli d’Italia“ – najlepših sela Italije. To dodatno potvrđuje njegovu vrednost kao autentične, ali dostupne destinacije.

Sličnost sa Srbijom

Sličan koncept „mirisnog sela“ mogao bi se razviti i u Srbiji. Sela u okolini Arilja i Ivanjice, poznata po jagodama i malinama, mogla bi ponuditi sličan doživljaj lokalnim i stranim gostima: spoj prirode, gastronomije i seoskog turizma. Inspiracija iz Nemija pokazuje kako autentičnost i kvalitet mogu postati turistički brend i ekonomski resurs.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Turistička burleska – nova knjiga Maje Rogan

0
Turistička burleska – nova knjiga Maje Rogan

Nedavno je iz štampe izašla nova knjiga „Turistička burleska“ , turističke vodičkinje i spisateljice Maje Rogan

Knjiga „Turistička burleska“ autorke Maje Rogan jedinstvena je zbirka kratkih priča u kojoj se humor, ironija i lucidna zapažanja stapaju u autentičan mozaik savremenog turističkog, kulturnog i društvenog iskustva. Nastala iz pera turizmologa i spisateljice koja je godinama imala priliku da vodi posetioce iz celog sveta kroz slojevite predele naše svakodnevice, ova knjiga donosi ono što nećete pronaći ni u jednom vodiču – nefiltriranu stvarnost, iznenađenja iza kulisa i ljudske reakcije u susretima različitih kultura, mentaliteta i običaja.

Turistička burleska – nova knjiga Maje Rogan

„Turistička burleska“ nije samo zbirka anegdota, već inteligentan i duhovit osvrt na susret „domaćih“ i „stranih“, na često urnebesne situacije koje nastaju kad se stereotipi sruše, pogledi promene i kada se svakodnevica pretvori u scenu burleske – i to one istinski ljudske, spontane i duboko iskrene. Roganova nas vodi kroz 114 priča – od kojih su mnoge nove, a deo čine i najzapaženiji tekstovi iz prethodne tri zbirke – otkrivajući raskošne nijanse srpskog gostoprimstva, apsurda, šarma, ali i izazova komunikacije sa svetom koji nas posmatra s mapom u ruci, ali bez pravog pojma gde je stigao.

Turistička burleska – nova knjiga Maje Rogan

Njen stil odiše neodoljivom duhovitošću i toplinom, sa izrazom koji neodoljivo podseća na Momu Kapora – pun britkih opaski, nežne ironije, ali i saosećanja za ljude koje opisuje. Autorka uspeva da kroz naizgled lagane crteže karaktera i situacija, postavi ozbiljna pitanja o identitetu, kulturološkim predrasudama, načinu na koji vidimo sebe i druge, kao i ulozi pripovedača koji posreduje između svetova.

Ova knjiga nije samo štivo za ljubitelje putovanja i turizma – ona je pravi mali dragulj savremene književnosti koji se može čitati iznova i iznova, jer iza svakog osmeha ostavlja i trag promišljanja. „Turistička burleska“ je i vodič i ogledalo, i anegdota i esej, i beležnica svakodnevnih susreta i šifrovana zbirka lekcija o životu, kulturi i međuljudskim odnosima. Bez sumnje, pravo osveženje na književnoj sceni.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Feđa Đurišić, asistent direktora prodaje u rizortu Anantara Mina Ras Al Khaimah

0

I pored toga što su mladi ljudi kao nosioci promena uvek u centru pažnje, mlade lavice i lavovi nakon što ih upoznam, svaki put učine da se upitam: Pa dobro, gde si ti do sad? Feđa Đurišić, nije izuzetak. Naprotiv, ovaj bivši talentovani košarkaš i student prestižnog Kornel Univerziteta – „svakim danom u svakom pogledu sve više napreduje“ i jedini razlog što ga ranije nismo primetili je to što je „leteo“ ispod radara. Naime, Feđa već dugo svoje znanje i neverovatnu energiju ugrađuje u projekte daleko van ovih prostora. Danas je to luksuzni rizort u UAE, a sutra? Pa, u Feđinom slučaju – nebo je granica

TU: Svi mladi lavovi imaju idole. Koju ličnost bi okarakterisali kao vaš poslovni uzor?
FĐ: S obzirom na to da dolazim iz hotelske industrije, moj izbor ostaje u istoj. Kao uzore bih istakao vizionare poput Conrad Hilton, JW Marriott, William Heinecke i Isadore Sharpe, koji su od lokalnih ugostiteljskih preduzeća stvorili hotelske imperije, prepoznate i priznate u celom svetu. Na tome im svakako zavidim, a ujedno u meni bude i inspiraciju. Takođe, napomenuo bih i generalne menadžere hotela sa kojima sam imao priliku da radim. Važno je naglasiti da su to lideri od kojih sam učio, pomno prateći njihove poteze, a sama interakcija sa njima je uvek donosila usavršavanje. Verujem da će u skorijoj budućnosti moje mlađe kolege moći te stečene osobine da prepoznaju i u meni.

TU: Kako izgleda vaš radni dan?
FĐ: Svaki radni dan je različit, što je i lepota ovog posla. Međutim, ono što boji moju trenutnu, dnevnu ulogu je upoznavanje novih poslovnih partnera i negovanje dobrih odnosa sa već postojećim. Ovo sprovodim kroz sastanke sa kompanijama zaduženim za destinacijski turizam, gde ugovaram ponude u zavisnosti od sezone. Takođe, u dnevnoj agendi se nalazi i dočekivanje turističkih operatera i agencija koji dolaze iz različitih zemalja, kako bi se iz prve ruke upoznali sa hotelom. Službena putovanja su sastavni deo mog posla, pa se često nađem kao gost na brojnim sajmovima, ali i u ličnim posetama kancelarija tamošnjih partnera, gde im predstavljam našu destinaciju, hotel i način rada. Ono što bih istakao kao najvažniji deo posla je otvoren i iskren kontakt koji gradim, jer poverenje je ključ svakog uspeha. Moram da napomenem da svaki dan karakteriše i vreme provedeno u lobiju  hotela, koje je mesto sklapanja dogovora, a ispostavilo se i kao omiljeni prostor u kom se susrećem sa kolegama i gostima, čije zadovoljstvo je srž svega što radimo. 

TU: A šta je za vas pravi odmor?
FĐ: Budući da sam rođen između mora i planine, za odmor biram ipak nešto drugačije. Stoga, uglavnom posećujem prijatelje koje sam imao priliku da upoznam kroz posao i školovanje, a čiji su domovi na drugim kontinentima. Zbližavanje sa njihovom kulturom i načinom života hrani moju znatiželju, a ujedno predstavlja predah od svakodnevnice.  

TU: Šta je po vama ono što vas izdvaja od drugih?
FĐ: Rekao bih da je to način na koji uspostavljam odnose sa ljudima. Živeći na više svetskih adresa tokom dužeg perioda, spoznao sam različite karaktere i usvojio brzo adaptiranje na isto. Pomenuo bih i režim svog života koji sam stekao u internatu i obaveze i odgovornost koje su danas duboko urezane u meni. Na kraju, posebno bih istakao i kućno vaspitanje, kao podlogu i sigurnost sve ovo vreme.      

TU: Koja je vaša formula uspeha?
FĐ: Mislim da čovek treba da se osloni na sebe. Trenirajući košarku dugi niz godina i radeći u hotelima, naučio sam značaj timskog rada, međutim osnova svakog uspeha je želja, koja pulsira u nama samima.

TU: Šta biste poručili kao savet mladim lavovima koji tek dolaze?
FĐ: Vozovi koji vode u životne i poslovne pobede ne dolaze često, a i kada dođu vrlo kratko se zadrže na stanici. Stoga, pratite svoj osećaj kod donošenja odluke za ukrcavanje i budite hrabri. U komunikaciji, vodite se jednostavnošću i autentičnošću. Upoznajte dobro svoju publiku, kako biste bili sigurni u način njihovog razmišljanja i tome prilagodili svoje poslovne poteze. Takođe, poznavanje stranih jezika i te kako može biti prednost u stvaranju bržeg poverenja. Posebno obratite pažnju na svoj izgled, nekad vaš stil govori više nego vi sami.

Tekst: Petar Vušurović

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najneobičnije mere protiv ponašanja turista u 2025.

0
Turistički sindrom selfiji masovni turizam
Photo: Pixabay/meineresterampe

Kako masovni turizam i u 2025. godini ne pokazuje znake usporavanja, popularne evropske destinacije uvode sve neobičnije mere kako bi zaštitile lokalne zajednice i očuvale svakodnevni život. Od specijalnih zona za selfije do kazni za nepropisnu obuću, evo najčudnijih i najzanimljivijih načina na koje se evropski gradovi bore protiv prekomernog turizma

Noting Hil: Crne fasade protiv turista sa kamerama

Noting Hil u Londonu je u svetu poznat po filmu iz 90-ih sa Džulijom Roberts i Hjuom Grantom. Danas se suočava sa sasvim drugačijom vrstom popularnosti, opsednutošću društvenih mreža njegovim šarenim kućama. Stanovnici su sve više frustrirani zbog gužvi, buke i nedostatka privatnosti, a najviše zbog influensera koji ulaze u privatne prostore, organizuju piknike ispred ulaza ili čak traže od domaćina da se sklone kako im ne bi „kvarili kadar“.

U pokušaju da obeshrabre foto-turiste, neki stanovnici su počeli da farbaju kuće u crnu ili sivu boju, a dodatno su postavljeni natpisi „zona tišine“ i lanci ispred ulaznih stepenica, navodi Euronews.

Činkve Tere: Policija proverava obuću planinara

U italijanskom nacionalnom parku Činkve Tere, pešačke staze povezuju slikovita sela na liticama. Vlasti su još 2019. godine zabranile obuću sa klizavim ili otvorenim đonovima, poput japanki, zbog bezbednosti. U 2025. godini ova pravila se dodatno pooštravaju – park sada najavljuje da će policija proveravati obuću posetilaca na licu mesta. Kazne za one koji ne poštuju pravila kreću se od 50 do čak 2.500 evra.

Barselona: Zona za selfije kod Sagrade Familije

U Barseloni, gradske vlasti su morale da reaguju na TikTok trend koji je izazivao haos. Turisti su postavljali telefone na pokretne stepenice metroa da bi snimili sebe sa čuvenom crkvom Sagrada Familija u pozadini. Rezultat – zakrčeni izlazi i opšta pometnja.

Kao odgovor, grad je odlučio da izgradi posebnu „predsobu“ za turiste. To je zona površine 6.200 metara kvadratnih između fasade Rođenja bazilike i trga Plaça de Gaudí, gde posetioci mogu napraviti pauzu i bezbedno fotografisati pre nego što uđu u crkvu.

Benidorm: Kazne za neprimereno korišćenje skutera

U španskom letovalištu Benidorm, gradske vlasti su odlučile da stanu na put zloupotrebi skutera za osobe sa invaliditetom. Turisti su ih često iznajmljivali iz zabave, bez dozvole i osiguranja, vozeći ih velikim brzinama i ugrožavajući bezbednost. Sada je jasno istaknuto da su skuteri dozvoljeni isključivo onima kojima su stvarno potrebni, a prekršioci mogu biti kažnjeni sa čak 500 evra.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Dok se evropski gradovi bore sa prekomernim turizmom, 2025. godina donosi sve maštovitije – i strože – pristupe. Bilo da je reč o farbanju fasada u crno, policijskim proverama obuće ili specijalnim zonama za fotografisanje, zajednička poruka je jasna! Turizam mora biti održiv i u skladu s lokalnim životom. Masovni turizam mora biti ukroćen!

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Rabac – Mesto gde Istra ljubi more

0
Rabac Hrvatska
Photo: Pexels/Vladimir Srajber

Smešten na istočnoj obali istarskog poluostrva, Rabac je nekadašnje ribarsko selo koje se danas ponosno predstavlja kao jedno od najlepših letovališta u Hrvatskoj. Sa kristalno čistim morem, belim šljunkovitim plažama i bogatim sadržajem za sve uzraste, Rabac je idealna destinacija za porodični odmor, romantični beg ili aktivan vikend u prirodi. U nastavku saznajte zašto Rabac zaslužuje mesto na vašoj listi destinacija koje treba posetiti

Prirodne lepote koje oduzimaju dah

Rabac se nalazi u slikovitom zalivu okruženom bujnim zelenilom, sa pogledom na Jadransko more koje menja boje u nijansama tirkizne i plave. Njegove šljunkovite plaže, kao što su Girandella, Lanterna i Maslinica, poznate su po izuzetnoj čistoći i uređenosti, te nose Plavu zastavicu – međunarodni simbol ekološki očuvanih kupališta.

Šetalište uz obalu pruža fantastičan pogled i priliku za lagane šetnje u suton, dok je zaleđe bogato stazama za planinarenje i biciklizam koje vode ka starom gradu Labinu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Valamar Camping (@valamarcamping)

Spoj tradicije i modernog turizma

Iako se razvio u savremeno turističko mesto sa brojnim hotelima, apartmanima i restoranima, Rabac i dalje čuva autentičnu atmosferu ribarskog naselja. Tradicionalna istarska kuhinja dostupna je u konobama koje nude sveže morske plodove, domaću pastu i vina iz lokalnih vinarija.

Za one koji žele više od sunca i mora, Rabac nudi kulturne i muzičke manifestacije tokom cele sezone, uključujući Rabac Open Air Festival, kao i brojne izlete brodom, ronjenje, kajaking i panoramske vožnje do okolnih ostrva.

Idealna baza za istraživanje Istre

Jedna od najvećih prednosti Rapca je njegova lokacija. Udaljen je svega nekoliko minuta vožnje od starog grada Labina, koji impresionira svojom srednjovekovnom arhitekturom, umetničkim galerijama i panoramama sa brda. Takođe, iz Rapca se lako stiže do drugih istarskih atrakcija – Rovinja, Pule, Motovuna i Nacionalnog parka Brioni.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Rabac je više od klasičnog letovališta. To je mesto gde priroda, kultura i gostoprimstvo stvaraju nezaboravno iskustvo. Bez obzira da li tražite odmor u miru, avanturu na otvorenom ili ukus pravog Mediterana, Rabac će vas osvojiti već pri prvom susretu.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Šta je menu engineering i kako da jelovnik postane vaš najjači prodajni alat

0
Šta je menu engineering i kako da jelovnik postane vaš najjači prodajni alat

Koliko puta ste naručili neko jelo iz restorana ne zato što vam je bilo omiljeno, već zato što vam je privuklo paznju na jelovniku? To nije slučajnost. Iza dobro kreiranog menija stoji posebna nauka – poznata kao menu engineering. Ova tehnika pomaže ugostiteljima da oblikuju jelovnik tako da istovremeno privuče gosta, ali i uveća profit. Kako to funkcioniše i zašto bi svaki restoran trebalo da primenjuje ovu strategiju – tema je ovog teksta

U praksi, sprovođenje menu engineering-a počinje jednostavnom analizom prodaje. Softver restorana pruža nam uvid u statistiku za poslednjih 30-60 dana i jednostavno je uočiti koja jela imaju visoku maržu, ali nisku potražnju i obrnuto.

Kroz kombinaciju podataka o prometu svakog pojedinačnog jela i zaradi, ovaj metod pomaže vlasnicima ugostiteljskih objekata da prepoznaju koja jela treba promovisati, a koja možda ukloniti ili prilagoditi.

Šta je menu engineering i kako da jelovnik postane vaš najjači prodajni alat

Ključne su dve metrike i tu čitav proces započinje. To su popularnost određenog jela, odnosno koliko se puta jelo proda u određenom periodu i profit po jelu – koliko restoran zaista zaradi nakon odbijanja troškova. Na osnovu analize svako jelo svrstavamo u jednu od četiri kategorije.

„Zvezde” su jela na meniju koje donose prilično visoku zaradu i koje gosti često naručuju. Najčešći primeru su pizze, pasta ili popularna pića. Ove stavke treba jasno istaći na meniju i idealno bi bilo promovisati ih.

„Zagonetke” su stavke na meniju koje imaju visoku zaradu, ali ne baš tako sjajnu prodaju. Ova jela treba redefinisati da li kroz recepturu ili kroz dodatnu vidljivost na meniju kako bi postala privlačnija gostima. Osoblje bi takođe trebalo da aktivno preporučuje ova jela.

“Radni konji” su stavke na meniju koje nisu visoko profitabilne, ali su veoma popularne među gostima, što ih čini neophodnim na meniju. Kod ovih jela treba razmotiti optimizaciju recepture kako bi se profitabilnost poboljšala. Ukoliko to nije moguće, preporuka je da se ne ističu dodatno na meniju.

„Psi” predstavljaju jela iz menija koje se retko naručuju i donose malu zaradu. Idealan su kandidat da se uklone sa menija i ustupe mesto nekom jelu sa većim potencijalom. Postoje situacije kada je neophodno zadržati ih, najčešće ako su to jela prilagođena deci, odnosno ne prodaju se toliko često, ali su važne za porodicu. Preporuka je ne isticati ih kroz meni.

Kada smo ovo završili i mapirali jela iz menija, fokus prebacujemo na dizajn. Kod vizuelnog identineta menija ne radi se samo o sadržaju, bitan je način prikaza. Psihološke taktike dizajna utiču na to šta gost naručuje i zato je važno da ih razumemo.

Ograničite izbor

Kada imamo previše izbora, često nam je teže da odlučimo — to je takozvani „paradoks izbora”. Zato je idealno da u svakoj kategoriji na meniju bude do sedam različitih jela.

Dizajnirajte meni u obliku slova Z

Ljudi čitaju meni u obrascu slova „Z“, što znači da počinju od gornjeg levog ugla, prelaze u gornji desni, zatim dijagonalno prelaze do donjeg levog ugla, i na kraju pređu na donji desni ugao. To znači da su gornji desni ugao, gornji levi ugao i centar menija naše najvrednije „pozicije“. Ono što treba da uradimo jeste da najprodavanija jela, odnosno ove naše “zvezde” postavljamo na ta mesta.

Šta je menu engineering i kako da jelovnik postane vaš najjači prodajni alat (4)

Pozicioniranje, isticanje i opis jela

Prva i poslednja jela na meniju se najlakše i najbolje pamte. Jela koja su u kategoriji zvezda ili zagonetki potrebno je dodatno istaći kroz okvir, boje, fotografiju. Najskuplja jela se često stavljaju na početak da bi ostala delovala pristupačnij. I ne zaboravite na emociju. Kratak opis kao što je „hrskava panada” ili „domaći hleb” budi prijatne asocijacije i čini da jelo izgleda još ukusnije.

Boje koje podstiču apetit

Boje mogu imati snažan uticaj na apetit. Topli tonovi poput crvene, narandžaste i žute privlače pažnju i podstiču glad — zato ih mnogi restorani koriste za isticanje važnih delova menija. Setite se samo boja McDonald’s-a! Boje mogu stvarati i asocijacije: svetloplava se često povezuje s ribom i morem, dok su zelena i bež savršen izbor za jelovnike u stilu „od farme do stola”.

Šta je menu engineering i kako da jelovnik postane vaš najjači prodajni alat (4)

Za kraj, menu engineering je spoj podataka, psihologije i strategije. Kao što dobar kuvar zna kako da napravi ukusno jelo, dobar menadžer zna kako da ga proda.

Tekst: Sonja Jeremić, marketar sa višegodišnjim iskustvom

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Opadanje interesa za Evropu na dalekim tržištima, samo Kina beleži porast

0
Kina putovanja turisti
Photo: Freepik

Letnja sezona 2025. godine donosi zabrinjavajuće trendove za evropski turizam. Interesovanje za putovanja u Evropu među dalekim tržištima opada, pokazuje najnoviji izveštaj Evropske turističke komisije (ETC). Međutim, u moru negativnih pokazatelja, jedno tržište koje beleži izuzetan rast je Kina

Visoki troškovi kao glavni uzrok pada interesovanja

Prema ETC izveštaju, ključni razlog za pad interesovanja turista iz udaljenih regiona poput Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Brazila, Japana i Australije jesu visoki troškovi putovanja i boravka u Evropi. Inflacija, poskupljenje avionskih karata, ali i povećani troškovi života u destinacijama poput Pariza, Rima i Barselone, dodatno odbijaju potencijalne putnike. Takođe, pooštrene vizne procedure i globalna geopolitička nestabilnost doprinose nesigurnosti i smanjenju rezervacija sa dalekih tržišta.

Kina jedini izuzetak

Za razliku od ostalih zemalja, broj turista iz Kine koji planiraju letovanje u Evropi u 2025. godini beleži konstantan rast. Ovaj porast objašnjava se postepenim otvaranjem kineskih granica, sve većom kupovnom moći srednje klase i snažnim interesovanjem za evropsku kulturu i istoriju. Kineski turisti sve češće biraju manje poznate evropske destinacije, čime pomažu u ravnomernijem turističkom razvoju kontinenta.

Šta mogu da urade evropske destinacije?

Evropske destinacije imaju ogroman potencijal da privuku globalne posetioce, ali moraju brzo reagovati na promene u turističkoj industriji. Ključne mere za unapređenje uključuju razvoj pristupačnijih turističkih paketa prilagođenih udaljenim tržištima, poput Azije i Amerike, kako bi se privukli novi posetioci. Povećanje promotivnih aktivnosti na ovim tržištima ključno je za podizanje svesti o evropskim atrakcijama.

Takođe, ulaganje u digitalne alate za personalizaciju putničkih iskustava omogućava bolju prilagodbu individualnim potrebama turista. Konačno, olakšavanje viznih procedura i poboljšanje avio-konekcija učiniće Evropu dostupnijom, podstičući veći priliv posetilaca i jačajući njenu poziciju na globalnom turističkom tržištu.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Iako je pad interesovanja turista sa dalekih tržišta izazov za evropski turizam, rast kineskog tržišta predstavlja važnu priliku za oporavak. Turističke destinacije moraju se prilagoditi novim okolnostima i ponuditi sadržaje koji su konkurentni u globalnom kontekstu. U vremenu ekonomskih turbulencija, fleksibilnost, inovacija i strateško planiranje postaju ključ uspeha.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Pankisi dolina – Od stigme do ekoturističkog bisera

0
Pankisi dolina gruzija
Photo: Freepik

Smeštena u severoistočnoj Gruziji, Pankisi dolina je vekovima bila dom etničke grupe Kista, poreklom iz Čečenije . Tokom 90‑ih i ranih 2000‑ih, privukla je neželjenu pažnju zbog dolaska čečenskih izbeglica i boraca, te pogrešne percepcije povezane sa ekstremizmom. Danas, međutim, dolina se povratila – zahvaljujući pionirskom radu lokalnih žena i ekoturističkim inicijativama – gradeći reputaciju kao bezbedna i kulturološki bogata turistička destinacija

Na severoistoku Gruzije, skrivena između planina Kavkaza i okružena šumama, nalazi se Pankisi dolina, mesto koje je donedavno bilo poznato po pogrešnim razlozima. Međutim, istina o Pankisiju bila je daleko složenija, a poslednjih godina ona se menja – zahvaljujući upornosti lokalne zajednice, posebno žena, koje su odlučile da ispričaju svoju priču i ponude svetu drugačiju sliku ovog kraja, navodi BBC.

Žene kao pokretači promena – Kulturna i ekološka transformacija

Jedna od žena je Nazy Dakishashvili, vizionarka koja je osnovala prvu turističku agenciju u dolini i otvorila svoju kuću za posetioce iz celog sveta. Nazy nije samo domaćin – ona je kulturni ambasador Pankisija, učiteljica i mirotvorka. Kroz svoj rad, zajedno sa drugim ženama iz zajednice, stvorila je mrežu gostoljubivih domaćinstava, radionica i pešačkih tura koje nude autentično i dostojanstveno iskustvo regiona.

Od 2012. žene poput Nazy Dakishashvili otvaraju gostinske kuće, promovišu domaću proizvodnju i čuvaju tradiciju – skromnim turizmom koji gradi most među narodima.  Danas više od 8 domaćina, čije su priče došla u srce globalne javnosti, dočekuje posetioce iz sveta, iz SAD‑a, Jugoistočne Azije, Evrope.

Pankisi dolina je dom naroda Kist – muslimanske etničke grupe čiji su preci došli iz Čečenije pre nekoliko vekova. Njihova kultura je jedinstvena mešavina kavkaske tradicije, gruzinskog uticaja i islamske duhovnosti. Do skoro, o toj kulturi se malo znalo – a ono što se znalo bilo je često obojeno strahom i predrasudama. Danas, kroz ekoturizam i kulturnu razmenu, Pankisi nudi priliku da se ova priča prepiše.

Šta posetioci mogu da iskuse?

Posetioci mogu da uživaju u autentičnoj kulinarskoj ponudi, pripremljenoj prema tradicionalnim receptima i od lokalnih sastojaka, koji oslikavaju bogatstvo regionalne gastronomije. Jedinstvena prilika da prisustvuju zikru, duhovnoj molitvenoj ceremoniji, pruža dublji uvid u duhovne običaje i mistično nasleđe zajednice. Osim toga, prirodni pejzaži oduzimaju dah, dok lokalno umrežavanje sa stanovnicima i drugim posetiocima omogućava razmenu iskustava i povezivanje kroz kulturu, običaje i zajedničke vrednosti.

Turisti koji dolaze u Pankisi dolinu ne dolaze zbog luksuza. Oni dolaze zbog tišine, prirode, autentičnih ukusa i iskrenih razgovora. Kist kuhinja je bogata i zasnovana na lokalnim sastojcima, od začinjenog supe sa koprivom do ručno pravljenih knedli i tradicionalnog pšeničnog napitka koji podseća na pivo, ali ne sadrži alkohol.

Održivi turizam kao put ka budućnosti

Za razliku od masovnog turizma, koji često donosi više štete nego koristi, Pankisi dolina svesno neguje održivi model. Nema velikih hotela ni organizovanih tura sa vodičima koji viču u megafone. Umesto toga, posetioci se povezuju direktno sa domaćinima, često boraveći u porodičnim kućama, učestvujući u kuvanju, učenju zanata i deljenju svakodnevice.

Ovaj model ne samo da čuva lokalnu kulturu i prirodu, već i pruža ekonomske prilike u zajednici koja je dugo bila marginalizovana. Mnoge žene koje su ranije bile finansijski zavisne, danas zarađuju kroz turizam i stiču samopouzdanje. Mladi koji su nekada razmišljali o odlasku, sada vide budućnost u svom kraju.

Nova slika Pankisija

Iako put transformacije nije bio lak, Pankisi dolina je danas primer kako se stigmatizovana zajednica može uzdići, ne poricanjem svoje prošlosti, već njenim nadograđivanjem. Pankisi ne krije svoje rane, ali ih pretvara u temelje novog identiteta – autentičnog, otvorenog i ponosnog.

Za putnike koji traže nešto više od razglednica i suvenira, Pankisi nudi priču. Priču o ljudima koji su odlučili da uzmu sudbinu u svoje ruke, o ženama koje grade mostove tamo gde su nekada bili zidovi, i o jednoj dolini koja više ne traži da bude shvaćena – već da bude doživljena.

Za turiste koji planiraju da posete Pankisi dolinu, najbolje vreme za putovanje je tokom proleća i jeseni – u mesecima poput maja, juna, septembra i oktobra, kada je vreme prijatno, a priroda u punom sjaju. Do doline se najlakše stiže minibusom iz glavnog grada Tbilisija, dok je iz obližnjeg Telavija vožnja još bliža.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Za autentičan smeštaj preporučuju se domaćinstva koja nude toplotu tradicionalnog gostoprimstva, domaće obroke i mogućnost učešća u lokalnim radionicama. Posetioci bi trebalo da ponesu pristojnu odeću, naročito ako planiraju da prisustvuju verskim obredima, kao i fotoaparat za beleženje zadivljujućih pejzaža i kulturnih trenutaka, ali i otvorenost prema domaćinskoj kuhinji i životu u skladu sa prirodom.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najsrećniji gradovi 2025: Ljubljana, Maribor, Pula i Podgorica na listi

0
Ljubljana-Slovenija
Photo: iStock

Prema istraživanju Londonskog instituta za kvalitet života, nekoliko balkanskih gradova našlo se na listi najsrećnijih gradova sveta u 2025. godini. Analizirano je više desetina kategorija koje obuhvataju zaštitu životne sredine, ekonomsku stabilnost, saobraćaj, upravljanje gradom i prisustvo zelenih površina

Na listi su se, osim svetskih metropola poput Kopenhagena, Ciriha i Singapura, našli i gradovi sa prostora našeg regiona – Ljubljana, Maribor, Pula i Podgorica, kao i Sofija, glavni grad Bugarske.

Maribor Slovenija
Photo: Pixabay/Leonhard_Niederwimmer

Slovenija – dve pozicije među najsrećnijima

Ljubljana, poznata kao najzelenija evropska prestonica, zauzela je 41. mesto na svetskoj listi. Grad se ističe svojom predanošću održivom razvoju – bio je prvi u Evropi koji je sebi postavio cilj da postane grad bez otpada.

Maribor, drugi slovenački grad na listi, nalazi se na 104. mestu. Okružen planinama i rekom Dravom, opisan je kao oaza mira i prirode. Građani navode nisku stopu nezaposlenosti i osećaj sigurnosti kao ključne faktore zadovoljstva.

Hrvatska među 10 destinacija koje treba posetiti
Photo: iStock

Pula – istorija, more i filmska scena

Iako je Pula zauzela poslednje, 200. mesto, to nije umanjilo ponos lokalnog stanovništva. Ovaj primorski grad u Hrvatskoj poznat je po rimskom amfiteatru, festivalima i kulturnom životu, kao i po lepoti jadranske obale. Građani Pule posebno su istakli kombinaciju istorije i prirode kao izvor lokalnog zadovoljstva.

Istorija glamura: turizam u Opatiji kroz vekove, saznajte više.

Najpovoljnije evropske destinacije za odmor za dvoje
Photo: iStock

Podgorica – mirna, opuštena i sve dostupna

Glavni grad Crne Gore, Podgorica, zauzela je 191. mesto na svetskoj listi. Iako mnogi stanovnici i urbanisti ukazuju na probleme s prekomernom izgradnjom i nedostatkom zajedničkog urbanog identiteta, Podgorica je visoko ocenjena po bezbednosti, funkcionalnosti javnog prevoza i mirnom načinu života.

Stanovici za grad kažu da je dovoljno razvijen, da je sve blizu, da se sve može brzo obaviti i da život tamo može biti kvalitetan. Najvišu ocenu grad je dobio za način upravljanja, što ukazuje na stabilnu administraciju i usmerenje ka potrebama građana.

Top 5 najsrećnijih gradova sveta u 2025. godini:

1. Kopenhagen, Danska

2. Cirih, Švajcarska

3. Singapur

4. Orhus, Danska

5. Antverpen, Belgija

Pored globalnih metropola, gradovi sa Balkana se sve više prepoznaju kao mesta sa kvalitetnim i stabilnim uslovima za život. Bez obzira na izazove u urbanizmu, Podgorica, Ljubljana, Maribor i Pula dokazuju da sreća u gradovima ne zavisi samo od veličine ili bogatstva, već i od osećaja zajedništva, bezbednosti i funkcionalnosti svakodnevnog života.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Fërgesë urnebes salata

Novi sjaj tradicionalnog albanskog delikatesa

0
Ako postoji jelo koje savršeno spaja domaću kuhinju i duh ulične hrane u Albaniji, to je Fërgesë. Ova rustična poslastica nije samo obrok, to...