6.1 C
Belgrade
Creda, novembar 19, 2025
Naslovna Blog Stranica 334

Šta će se desiti sa vinom nakon 2023. godine?

0
Vinarija predstavila vino koje je odležalo u svemiru
Photo: iStock

Nova kategorija podrazumeva vina koja sadrže i manje od 0.5% alkohola, ali će još uvek moći da se zovu vinom, bez obzira na negodovanje vinske javnosti širom sveta

Reforma Zajedničke poljoprivredne politike EU (CAP) koja stupa na snagu 1. januara 2023. godine između ostalog dozvoljava da vinarije širom Evrope proizvode vina sa sadržajem alkohola manjim od 8.5%.

Nova kategorija „dealkoholizovanih vina“ izazvala je negodovanje širom sveta, a najogorčeniji su Italijani, koji žele da vino proizvode tradicionalnim metodama bez smanjivanja procenata alkohola.

Evropska unija je započela u suštini proces koji omogućava da vina sa smanjenim udelom alkohola budu standardizovana, što može biti loše jer se na veštački način dodavanjem vode u vino praktično utiče na sam kvalitet vina, vino se “razvodnjava”. Osim toga, iz Evropske federacije vina sa geografskim poreklom (EFOW) najavljeno je da će biti omogućeno da se vinom nazivaju i pića sa minimalnim procentom alkohola.

Novo pravilo je usvojeno u skladu sa potrebama, ističu zvaničnici, tržište želi kvalitetna pića sa niskim sadržajem alkohola, dok vinski stručnjaci ističu da je to menjanje enološke prakse, na taj način se menja i sama priroda vina, koje se kroz čitavu istoriju pravi samo od grožđa.

Istarski hotel Meneghetti gradi novi kompleks

0

U istarskim Balama Meneghetti Wine Hotel & Winery je ove zime započeo izgradnju novog kompleksa vinarije, koji bi do kraja ove godine trebalo da primi i prve ljubitelje vina. Kompleks će se prostirati na 15.000 m² u nastavku imanja na kome se nalazi hotel, a sastojaće se od vinskog podruma sa privatnom VIP degustacionom salom, prostora za arhivska vina i maslinova ulja Meneghetti, probaonice i zgrade za proizvodnju vina

Kao i ostatak imanja Meneghetti, novi vinski kompleks predstavljaće vrhunski spoj modernog i tradicionalnog u saradnji sa prirodom. Tokom dve decenije, imanje Meneghetti postalo je prepoznatljivo kao mesto na kojem priroda susreće luksuz, pa će ovim projektom i vinarija Meneghetti u potpunosti nastaviti u istom tonu – na najvišem nivou usluge i ponude.

U Meneghetti timu kažu da Meneghetti Wine Hotel & Winery neprestano traži nove izazove i da su decembra 2013. prvi u Hrvatskoj postali deo svetske prestižne grupacije Relais & Chateaux, iako je u tom trenutku Meneghetti bio hotel sa samo četiri smeštajne jedinice, restoranom i malom vinarijom.

Od prve berbe 2003, Meneghetti vina predstavljaju sinonim za vrhunski spoj prirode i rada ljudskih ruku. U vinogradima se krije prava duša njihovih vina, teroar koji svedoči o vezi između lokacije, mikroklime, sastava tla i drugih ključnih elemenata koji su u Istri prisutni od davnina. U želji da posetiocima dodatno približe blagodati istarskog podneblja, 2014. su otvorili novu vinariju i degustacionu salu, koju su tokom godina posećivali brojni novi, ali i stalni gosti.

Istarsko poluostrvo dom je malvazije, autohtone sorte belog grožđa. Iako je istarska malvazija deo velike porodice mediteranskih malvazija, najnovija istraživanja su potvrdila posebnost, jedinstvenu DNK i autentičnost upravo tog istarskog varijeteta. Zbog svega toga u vinariji Meneghetti je Malvaziji posvećena posebna stranica prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, pa se proizvodi ni manje ni više nego četiri etikete vina od te sorte, od čega je jedna dubrovačka, a tri istarske. Dubrovačka, originalno Malvasia delle Lipari (prema ostrvu u Eolskom arhipelagu – Le Isole Eolie, poznatom još i po vulkanu Stromboli), koju su dubrovački pomorci u 15. veku doneli i posadili u dubrovačkom zaleđu (Konavle) i od koje se vekovima proizvode uglavnom slatka vina, u “radionici Meneghetti” pronašla je svoj potpuno drugi smisao, kao suvo vino. Ostale tri etikete Malvazije – istarske, pokazuju njenu stvarnu moć, a poslednja među njima izlazi upravo ove godine.

Proteklo je dvadeset uspešnih godina od revitalizacije nekada napuštenog imanja i od samo dve etikete vina i 6.000 boca u početku, danas Meneghetti ima devet različitih vina i 100.000 boca godišnje.

Svakako treba istaći i Meneghetti sortna maslinova ulja od bjelice, buže, rosulje i sorte leccino koja su iskrčila novi put za monokultivare u Istri, pošto je dotadašnja praksa proizvođača bilo njihovo mešanje. Sa maslinovim uljem su ostali na četiri etikete, kao i na samom početku, ali se proizvode značajno veće količine.

Još 2006. godine u Rimu, na najprestižnijem ocenjivanju maslinovih ulja koje se tada zvalo L’Extravergine, a danas Flos olei, buža je pod komercijalnim imenom “Izbor”, proglašena za najbolje maslinovo ulje na svetu u kategoriji intenzivno voćnih ukusa i u konkurenciji 6000 maslinovih ulja iz celoga sveta. To je predstavljalo prekretnicu koja je Istru stavila pod svetla reflektora, pa su takve nagrade počele redovno da pristižu u ovu regiju. Flos olei je tako ove godine Istru, šesti uzastopni put, proglasio najboljom maslinarskom regijom na svetu.

Booking.com: Očekuje se porast cena letnjih odmora

0
Koji su uslovi za putovanja ove godine
Photo: iStock

Cene letovanja i međunarodnih putovanja će ove godine biti značajno povećane, najviše zbog smanjenog broja letova i zbog zaostale potražnje

Veliki broj avio-kompanija značajno je smanjio broj letova zbog restrikcija koje se odnose na putovanja, i uprkos sve većoj potražnji, nesigurna situacija i mogućnost ponovnog širenja pandemije ne dozvoljava da se uvedu nove avio-linije.

Iako sve više turista želi da ponovo putuje, za sada je nemoguće obezbediti sigurno letenje i putovanje, pa su preostale avio-kompanije upozorile da će takva situacija uticati na povećanje cena karata, posebno jer su postojeći letovi gotovo unapred rasprodati.

Osim toga, nejasnoća o tome kako će vlade pristupiti priznavanju vakcina i tretiranju statusa putnika iz drugih zemalja ozbiljno zabrinjava putničku industriju koja je izuzetno teško pogođena pandemijom.

Titula Evropske prestonice kulture predata Novom Sadu

0

Titula Evropske prestonice kulture je predata gradovima koji će biti njeni nosioci 2022. godine – Novom Sadu (Srbija), Ešu (Luksembrug) i Kaunasu (Litvanija). Titulu su predali hrvatska Rijeka i irski Golvej, a svečana ceremonija je, usled pandemije koronavirusa, bila organizovana onlajn, odnosno emitovana na irskoj televizijskoj mreži „TG4”

Svečanu ceremoniju možete pogledati na platformi „TG4”, kao i na sajtu Fondacije „Novi Sad – Evropska prestonica kulture.

„Naša krilatica Za nove mostove proizlazi iz identiteta Novog Sada, u čijoj su burnoj istoriji upravo njegovi mostovi imali ključnu ulogu. Na tome počiva i program projekta Evropske prestonice kulture, na stvaranju novih mostova, onih neuništivih, kojima ljudi i procesi stvaraju prostore i programe, trajne legate. Te mostove gradimo i između gradova – bivših, sadašnjih i budućih Evropskih prestonica kulture, čije temelje čine ovi dugotrajni procesi i jačanje kapaciteta različitih aktera. Mostovi koji nas povezuju kao gradove – prestonice kulture, stavljaju naše lokalno kulturno nasleđe u okvire evropskih vrednosti i evropske kulturne baštine i tako radimo na onome što je naša zajednička budućnost, ne zaboravljajući ono što je naša prošlost”, rekao je direktor Fondacije „Novi Sad – Evropska prestonica kulture”, Nemanja Milenković.

 Solidarnost i podrška između gradova – prestonica kulture istakla se i tokom protekle godine, koja je bila naročito izazovna zbog novonastale pandemije, a posebno za gradove koji su u tom trenutku bili nosioci titule – Rijeku i Golvej. Njihova godina titule je, usled nepovoljnih uslova, produžena do 30. aprila 2021. godine, dok je za Novi Sad pomerena na 2022. godinu. Kako kaže direktorka „Golvej 2020 – Evropska prestonica kulture”, Patriša Filbin, ovaj 12-minutni program svečane ceremonije slavi samo neke od najzanimljivijih pozorišnih, muzičkih, plesnih, cirkuskih i vizuelnih umetnosti koje su predstavljane u onlajn formatu, ali i uživo sa publikom. Prikazan je rad 600 umetnika i organizacija koji su učestvovali u programu od 2020. godine.

„Pomoći da se ovi projekti ožive, uprkos pandemiji i izazovima sa kojima smo se suočavali, bila je čast za Golvej 2020. To je zaista prikazalo širinu kreativnosti i otpornosti u našoj zajednici. Oduševljeni smo što smo predstavili neke od tih događaja tokom svečane ceremonije i želeli bismo da se zahvalimo svima koji su pomogli da se to dogodi – našim partnerima, kreativcima, gradonačelniku, predsedavajućem i naravno, TG4 mreži”, rekla je Filbin.

Svečana ceremonija otvaranja godine titule u Novom Sadu planirana je za 13. januar 2022. godine, na Dočeku 7530. godine, dok će zatvaranje biti 31. decembra 2022. godine, takođe u okviru Dočeka.

Podsećamo, Novi Sad je prvi grad ispred zemalja kandidata za EU koji je postao Evropska prestonica kulture i tako se našao među više od 60 gradova nosioca ove prestižne titule.

Vina Vinarije Testament od sada i u Srbiji

0

Vina koja su dalmatinske autohtone sorte ponovo predstavila svetu

Prirodna, organski proizvedena vina, vinarijeTestament, od lokalnih dalmatinskih sorti grožđa Babić i pošip, dostupna su od prvog decembra 2020. i u Srbiji.

Kao istinski proizvod dalmatinske prirode, vina vinarije Testament predstavljaju posebnu ponudu. Nastala su jedinstvenom kombinacijom suvog tla i lokalne mikro-klime, kao „testament“ tradicije proizvodnje koja datira na prostoru Dalmacije još od drevnih rimskih vremena. Mahom su proizvedena od autohtone sorte grožđa babić, vrste koja uspeva na kratkom potezu dalmatinske obale oko ostataka srednjovekovnog grada Šibenika.

Naziv vinarije „Testament“ priziva bogato antičko nasleđe čija ostavština je danas oživljena u vinarijama koje se organskim postupkom i tradicionalnim fermentacijama, vraćaju suštini vina.

I pored toga što je reč o relativno mladoj vinariji, Testament je brend koji se može pohvaliti značajnim uspesima, od kojih je najznačajniji taj, da su vina nastala od autohtonih dalmatinskih sorti ponovo našla svoje mesto na svetskom tržištu!

Dugo vremena sorta babić nije prihvatana kao grožđe od kojeg može nastati reprezetativan vinski brend. Juraj Sladić, tridesetpetogodišnji enolog i uzgajivač, direktor vinarije Testament i potomak duge loze vinogradara, postavio je za cilj da svetu dokaže istinsku vrednost ove jedinstvene dalmatinske loze.

Svoju misiju je ispunio već nakon par godina rada u vinariji Testament, čija vina su osvojila prestižnog Decantera, i to dva zlatna odličja – jedno vino Dalmatian Dog Babić, berba 2016, i drugo Testament Pošip iz 2019.

Zahvaljući vinariji Testament, vina ove autohtone vrste danas su izuzetno cenjena: U celom svetu godišnje se proizvede samo stotinak hiljada boca vrhunskog vina od sorte babić, a najveći udeo u ograničenoj proizvodnji imaju upravo vina vinarije Testament. Samo deset posto vina proizvedenog u svetu, pripada kategoriji u kojoj se ova vinarija nalazi, odnosno napravljeno je potpuno biološkim metodama od grožđa koje nije tretirano hemijskom zaštitom.

Vinarija Testament u Jadrtovcu ima 50 hektara vinograda posađenog između 2007. i 2012. godine. Vinograd je živa riznica loza lokalnih sorti: babić čini 85 posto zasada, a pored plavca i pošipa, a u vinogradu ima i nešto debita i maraštine.

Sladić koji je na čelo vinarije došao na poziv vlasnika –  švedskih investitora, ističe da su originalnost i posebnost negovani kao principi u izgradnji njihovog brenda Testament.

Svaki element primorske prirode prožima vina vinarije Testament dajući im neponovljiv karakter podneblja: dubinu boje, plemenitu oporost i neočekivanu snagu.

Nijedan od tri elementa – sunce, tlo i more, nije zapostavljen u  jednačini. Na primer, vino Testament Koral sazreva u moru pod pritiskom od tri bara u voskom zalivenim bocama koje se na dno spuštaju u kavezu. Ovaj postupak ubrzava omekšavanje tanina, pa tako za šest meseci „odmora“ u moru vino dobije zrelost ravnu vinu koje je ležalo u buretu godinu i po dana.

Srpskom tržištu, vinarija Testament se premijerno predstavlja vinima: Babić T i Babić mali t , uz vina Pošip Smokvica Merga Victa i Pošip Dalmatinac.

Kućni potrošači mogu ih dobiti i putem mobilne aplikacije: WineDrop www.winedropclub.com, preko koje je moguća kupovina jednim klikom, pouzećem ili putem kartice uz isporuku paketa na kućnu adresu u roku između 24 i 48 sati.

Ova vina su dostupna restoranima i preduzećima za naručivanje preko distributera ADS WINE doo, poručivanjem preko e maila: info@adswine.rs, ili telefonom: 0646117565.

Svemirsko vino od milion dolara i vadičep od meteorita

0
Vino posvećeno koronavirusu
Photo: Pexels

Boca Petrus vina koja je bila deo svemirskog eksperimenta našla se na prodaji u aukcijskoj kući Christie’s, cena je takođe svemirska

Boca vina koja je 14 meseci bila u svemiru mogla bi biti prodata i za milion dolara. Aukcijska kuća Christie’s ponudila je vino Petrus iz berbe 2000. koje je učestvovalo u svemirskom eksperimentu, a kupac će uz tu bocu dobiti i bocu običnog Petrus vina, kako bi mogao da testira razliku između njih.

Kupac ovog “svemirskog” vina dobiće i specijalno dizajniranu ambalažu koju je napravila kuća Les Ateliers Victor, sa dekanterom, čašama i vadičepom napravljenim od meteorita.

Vakcinisani putnici mogu u Italiju već od sredine maja

0
Italija Novi način borbe protiv prekomernog turizma
Photo: iStock

Vlada Italije planira da otvori svoje granice za vakcinisane putnike pre uvođenja evropskog digitalnog zelenog sertifikata, odnosno kovid pasoša

Odluka Italije da otvori svoje granice je pozitivan znak ne samo za ovu zemlju, već i za Evropu, i ova odluka mogla bi da bude na snazi od sredine maja meseca. Odluka o otvaranju granica bi takođe podrazumevala i oslobađanje od karantina.

Vakcinisani turisti i putnici neće imati ograničenja putovanja unutar Italije sve dok imaju negativan test star najduže 48 sati pre ulaska u zemlju. Implementirani su svi zdravstveni protokoli kako svi bili potpuno zaštitićeni, a za sada je oko 11% Italijana potpuno vakcinisano.

Crna Gora: Zdravstveni protokoli za turističku sezonu

0
Crna Gora među 10 najboljih svetskih destinacija iz snova
Photo: iStock

Vlada Crne Gore usvojila je zdravstvene protokole za letnju sezonu, osnovni cilj je zadržavanje dobre epidemiološke situacije

Zdravstveni protokol će biti dostupan na engleskom i ruskom jeziku, a već sledeće nedelje će biti dostavljen svim turističkim subjektima i ambasadama. Protokol predviđa između ostalog i obavezu hotelijera da 10% smeštajnih kapaciteta ostave za smeštaj eventualnih kovid pozitivnih osoba.

Vlada Crne Gore je takođe donela odluku da turisti koji obole od koronavirusa za vreme boravka u Crnoj Gori budu i zbrinuti o trošku države. Osim toga, ukoliko PCR test bude potreban za povratak turista u njihovu zemlju, oni će moći besplatno da se testiraju u Institutu za javno zdravlje ili u privatnim u laboratorijama Crnoj Gori.

Na snazi ostaje mera koja dozvoljava ulazak u Crnu Goru bez testa državljanima Srbije, Hrvatske, BiH, Rusije, Belorusije, Ukrajine i Albanije.

Austrija: Uvođenje kovid pasoša i za Zapadni Balkan

0
EK Predlažemo kovid sertifikate, ne pasoše

Austrijske vlasti predlažu da se “zeleni sertifikati, pasoši ili propusnice” za vreme trajanja pandemije odnose i na stanovnike Zapadnog Balkana

U Austriji vlada mišljenje da je neophodno uvođenje zelenih sertifikata za stanovništvo Zapadnog Balkana. Sertifikat bi sadržao informacije o tome da li osoba ima negativan test na koronavirus, da li je preležala bolest ili je vakcinisana protiv koronavirusa. U praksi bi to značilo da se prilikom posete nekoj instituciji ili ugostiteljskom objektu telefonom skenira QR kod osobe koji bi obezbedio potrebne podatke.

Osnovni plan je da se ovakav dokument koristi u celoj Evropi, posebno prilikom prekograničnog putovanja, a neophodno je kako ističu i da se upotreba ovih propusnica proširi na zemlje van Evropske unije, što to se najviše odnosi na Zapadni Balkan.

Ovaj dokument bi trebalo da bude obaveza, zemlje Zapadnog Balkana su bliske Austriji, zbog čega i moraju biti pokrivene zelenom propusnicom, ističe austrijska ministarka za evropska pitanja Karoline Edtstadler.

Nemački RTL: Objavljen spisak zemalja za turističke odmore

0
Koji su uslovi za putovanja ove godine
Photo: iStock

Nemački mediji su objavili listu zemalja Evrope i Evropske unije u kojima je moguće iskoristiti turistički odmor, na listi nepravedno nema ni jedne zemlje iz našeg regiona

Na listi zemalja koje preporučuje nemački RTL nalaze se Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Španija, Holandija, Austrija, Slovačka, Portugal, Švajcarska, Poljska i Grčka. Na listi nema Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge zemlje iz regiona koje su nepravedno izostavljene, a koje tradicionalno posećuje veliki broj turista iz svih krajeva Evrope.

Ovakav stav nije zvanični stav nemačkih vlasti, očekuje se da do početka leta bude objavljena i zvanična službena lista zemalja za godišnje odmore i putovanja van Nemačke.

Poslednje objave

Durmitorski prsten

Via Dinarica – putovanje Balkanskim planinama koje spaja prirodu i kulturu

0
Via Dinarica je jedinstvena planinarska i pešačka ruta koja pruža jedinstveno iskustvo kroz zapadni Balkan. Proteže se od Slovenije, preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine...