10.1 C
Belgrade
nedelja, maj 11, 2025
Naslovna Blog Stranica 262

„Kulturizam“ je turistička budućnost Balkana

0

Boško Kozarski, autor putopisnog serijala „Kulturista“ na televiziji Balkan Trip, više od petnaest godina traga za kulturnim nasleđem Srbije i Balkana, da bi u poslednjih godinu dana ta svoja „skitanja“ kako ih zove, ekranizovao i snimio 50 putopisnih epizoda. Razgovarali smo sa njim o kulturnom turizmu, njegovim potencijalima, zastupljenosti u turističkoj ponudi, a otkrio nam je i neka skrivena i još neotkrivena mesta Srbije

TU: Kad ste počeli sa svojim emisijama i zbog čega?
BK: Odmah po ukidanju velikog broja avio-linija i sa zabranama ulazaka u pojedine države, lako se moglo zaključiti da će u narednom periodu ekspanziju doživeti domaći turizam. Tada sam došao na ideju da otkrijem neotkrivena mesta Srbije, oslanjajući se na kulturno i istorijsko nasleđe, kreirajući novi vid putešestvovanja koji sam i nazvao „kulturizam“. Ideja je brzo zaživela i priča se proširila na region. Posebno srećna okolnost je ta što je moj brat Sava, majstor televizijskog zanata, snimatelj, dron-operater i montažer, što bi se reklo „tri u jedan“, pa je produkcijski deo priče idealna simbioza sa idejom. U istom periodu pojavila se i nova turistička televizija „Balkan trip“ i sve se sklopilo u jednu lepu priču koja je već rezultirala sa pedeset putopisnih epizoda.

TU: Kako birate mesta koja posećujete?
BK: Prvih deset epizoda snimljeno je na mestima koja sam dobro poznavao i po pričama koje sam istraživao godinama, pre ideje o ovakvom serijalu. Danas se lokacije i priče same nude. Dobijam više desetina poruka svaki dan sa raznim predlozima.

TU: Šta je po vama, i kako vi opisujete kulturni turizam?
BK: Kulturni turizam svakako nije najpopularniji vid turizma, ali se veoma brzo penje na lestvici popularnosti. Hotelski kompleksi i plaže, kao i ski-centri polako postaju monotoni, jer se ponavljaju iz godine u godinu u manje-više istoj formi, pa turisti traže neki novi sadržaj, nešto što nije puki odmor, već nekakva nadogradnja. Upravo to nudi kulturni turizam, odmor i nadgradnju.

TU: Da li je kod nas dovoljno zastupljena kultura i kulturni sadržaji u turističkoj ponudi?
BK: U Srbiji, a generalno i na čitavom Balkanu u kontinentalnom delu, kulturni sadržaji i jesu osnova turizma. Bez obzira na Zlatibor ili metropolitski duh Beograda, Srbiju u svetu najbolje predstavlja Beli anđeo iz Mileševe, klica renesanse u Sopoćanima ili osećaj večnosti u Visokim Dečanima. Upravo kulturno-istorijsko nasleđe jeste najbolji turistički potencijal, pa samim tim ne postoji šansa da ne bude zastupljeno u ponudi turističkih agencija.

TU: Koji su to skriveni biseri kod nas, za koje ljudi ne znaju, a trebalo bi? BK: Istakao bih malo poznata mesta, na primer selo Vrmdža podno mistične planine Rtanj, sa svim svojim misterijama poput Latingrada. Napomenuo bih i retkosti poput jedinstvenog gejzira u Medveđi, pa malo poznatu Mojsinjsku svetu goru i jedinstveni grad-muzej Cetinje. Upravo ove i ovakve lokacije, u bliskoj budućnosti jesu novi spektar turističke ponude i kroz svaku od ovih destinacija nude se prirodne retkosti, kulturne atrakcije, a neretko i mala doza adrenalinske avanture. O svakoj već snimismo po jedan putopis, pa neka se priča zakotrlja.

TU: Osim kulturnih spomenika, kakvo je vaše viđenje po pitanju pozorišta, koncertnih nastupa, kao vida kulturnog turizma?
BK: Moskva ima Boljšoj teatar, Beč svetski poznatu Filharmoniju, London se diči Glob teatrom, a Brodvej privlači turiste na putovanje „preko bare“. Trebalo bi da sledimo njihov primer na regionalnom nivou. Verujem da bi mnogo Zagrepčana želelo da uživo vidi Voju Brajovića, Seku Sablić ili Milana Gutovića na daskama koje život znače. Mnoge bi privukli i brodvejski spektakli Pozorišta na Terazijama, ali taj vid kulturnog turizma još uvek nije oživeo. Vremena se ipak menjaju i potrebno je da neko „povuče nogu“ i kulturni turizam u Srbiji doživeo bi ekspresni procvat. Možda neku iskru u kamenu izazove i „Kulturista“, ko zna.

TU: Mnogi od najvrednijih kulturnih spomenika Srbije nisu naročito pristupačni i nije lako snaći se za smeštaj. Gde vi odsedate kad, na primer, obilazite manastire Raške?
BK: Na putu ka Sopoćanima nalazi se etno kompleks „Pazarište“, u prelepom ambijentu, pokraj starog grada Rasa, međutim za turizam tu postoji jedan nedostatak, ako tako mogu da kažem. U objektu se ne služi alkohol. Iako je stanovništvo u ovom kraju većinski islamske veroispoesti, u turističkoj ponudi, po mom mišljenju, mora se naći i neko kvalitetno vino, koje će dopuniti već dobru gastronomsku ponudu. Novi Pazar je najznačajniji grad u toj oblasti i bez obzira na neke infrastrukturne razlike u odnosu na evropske standarde, po mom mišljenju je zaista egzotična destinacija za kulturni turizam, jer upravo u ovom delu Srbije se nalaze najvredniji srednjovekovni srpski spomenici, ali i građevine osmanskog nasleđa. U samom centru je izuzetni hotel „Vrbak“, a svega 5 km dalje, u Novopazarskoj banji, tri potpuno nova hotela. Novi Pazar poslednje dve godine razvija svoju turističku ponudu i u tandemu sa Pešterskom visoravni sa Sjenicom, može postati veoma popularna destinacija. Nedostaci poput uskih trotoara i slično, samo su tekovina urbanističkog nasleđa ovog kraja i to treba posmatrati kao nešto autentično, a ne kao problem.

TU: Kakvo je vaše mišljenje o smeštaju u Srbiji?
BK: Ono što toplo preporučujem turistima kada obilaze bilo koji kraj Srbije jeste da prvo probaju da nađu smeštaj u etno domaćinstvima poput „Boškovih voda“ u Ljubišu (kod Zlatibora) ili kućica na vodi na Perućcu, pa tek ako tu nema slobodnih mesta, rezervišu hotelski smeštaj. Razlike su velike, a i sam doživljaj Srbije lepši je iz ambijenta koji ga istinski oslikava.

TU: Koje vi destinacije najviše volite da posećujete tokom cele godine?
BK: Destinacija koju ja volim u svako doba godine, upravo iz razloga jer živi 365 dana jeste Subotica, a čini mi se da to postaje i Inđija. Mali industrijski grad, kako ga većina vidi, izrasta u zanimljivu turističku destinaciju, punu kulturno-istorijskog nasleđa. Malo se zna da Inđija obuhvata i Stari Slankamen, Krčedin, Bešku, deo Fruške Gore, a ponuda manifestacija i kulturnih dešavanja u ovom gradu značajno je obogaćena u poslednjih godinu dana. Što se ponude smeštaja tiče i ona je bogatija iz dana u dan, a od kućica na obali Dunava do hotela na obodu centra, protežu se i varijante i cene.

Tekst: Bojana Ilić

Najbolja vinarija na svetu

0
Vino ublažava posledice koronavirusa
Photo: Pixabay/congerdesign

Vinski stručnjaci su i ove godine ocenjivali svetske vinarije i kvalitet vina koje proizvode kako bi napravili rang listu 100 najboljih na svetu

Najbolja vinarija za 2021. godinu je Zukardi Vale de Uko, i to je treća nagrada zaredom koju je ova vinarija osvojila prema izboru međunarodnih vinskih stručnjaka.

Ovo vinsko takmičenje ocenjuje svake godine oko 600 vrhunskih somelijera, vinskih stručnjaka i turističkih novinara, kako bi zajedno napravili listu 100 najboljih vinskih destinacija na svetu.

Lista 10 najboljih vinarija na svetu izgleda ovako:

Zukardi Vale de Uko, Argentina

Markes de Riskal, Španija

Šato Margo, Francuska

Bodega Garson, Urugvaj

Montes, Čile

Antinori nel Kjanti Klasiko, Italija

Katena Zapata, Argentina

Vinja VIK, Čile

Gonzalez Bjas-Bodegas Tio Pepe, Španija

Kreasion, Južna Afrika

Najbolji jedriličari sveta ponovo na Barkolani

0

Trst, drevna italijanska luka koja nudi jedinstven spoj mora i kraških brda, osim što je, kao grad multikulturalnosti, čuven po divnim crkvama različitih konfesija,  zamku Miramare i plaži Pedočin, pre više od pedeset godina postao je domaćin poznate regate „Barkolana“ koja je dobila ime po dugačkoj promenadi pored mora, prelepoj Barkoli. Na 50. izdanju 2018. godine Barkolana je zvanično uvrštena u Ginisovu knjigu rekorda kao „najveća jedriličarska trka na svetu“ zahvaljujući impozantim brojkama učesnika, 2689 brodova sa 25 hiljada ljudi na vodi i 300 hiljada gledalaca na obali

Za ljubitelje mora i jedrenja, Barkolana u Tršćanskom zalivu se održava svakog oktobra i važi za nezvanično prvenstvo sveta za brodove sa višečlanim posadama.

Međunarodna regata je 1. oktobra ove godine započela svoje 53. izdanje i još uvek predstavlja magičnu mešavinu takmičenja i zabave i omiljeni festival jedrenja za veliki broj posetilaca iz čitavog sveta. Početak trke je spektakularan, sa naizgled beskrajnom linijom jedrilica, u kojoj svaki pravi pomorac bar jednom, mora učestvovati. Ruta je trougao od 13 nautičkih milja, koji počinje između Barkole i Miramarea i stiže ispred Piazza Unita d’Italia. Nekome proradi adrenalin i takmičarski duh, no većini je važno učestvovati, družiti i zabaviti se. Obavezan lajtmotiv uz jedriličare i goste su vrhunski morski specijaliteti, dobro vino i divne kancone koje se razležu sunčanim ulicama.

U ovoj komplikovanoj godini, u kojoj su mnoge trke otkazane, Barkolana želi da bude himna ljubavi prema jedrenju i sportu i da podrži najdublje vrednosti poštovanja ljudi, životne sredine i mora.

Za vreme regate održava se i festival sa 300 različitih događaja i inicijativa, uključujući sportove na vodi, umetnost, kulturu, radionice i društvene događaje koji su zanimljivi ne samo profesionalcima, već i širokoj publici. Na taj način, svake godine regata privlači sve više učesnika i nautičara.

Ugostitelji u Italiji plaćaju porez na bakšiš

0
Restoran
Photo: iStock

Vrhovni sud Italije doneo je odluku da zaposleni u ugostiteljstvu moraju da plaćaju porez na bakšiš

Bakšiš se u Italiji od sada smatra delom prihoda radnika, zbog čega je podložan oporezivanju. Prema pisnju portal italy24news.com, bakšiš se zarađuje na osnovu efikasnosti na poslu, pa država taj deo računa kao prihod „na osnovu utiska koji ostavi zaposleni“.

Ovakva nepovoljna odluka Vrhovnog suda za ugostitelje usledila je nakon žalbe Agencije za prihode protiv zaposlene u luksuznom hotelu na ostrvu Sardiniji, koja je optužena za neplaćanje poreza pošto je za godinu dana zaradila 83.650 evra od bakšiša.

Dante u pećinama grada Kastelana

0

Turisti koji dolaze u jugoistočnu italijansku regiju Pulja, imaju zaista pegršt mogućnosti da uživaju u njenim čarima. Bilo da se opuštaju na peskovitim plažama bistrog Jadranskog mora, šetaju brojnim gradovima poput Matere, Alberobela, Barlete, Otranta ili Ostunija, dive se baroknoj arhitekturi Leća, posećuju grob Svetog Nikole u katedrali u Bariju ili se raduju pristupačnim cenama južnjačke kuhinje koja je poznata po plodovima mora i mediteranskim začinima, sa sobom odnose mnogo nezaboravnih trenutaka. Sve ovo još zaliveno izvanrednim vinima, čini Pulju izuzetno zavodljivom destinacijom. Ipak to nije sve, jer nikako ne treba zaboraviti posebnu atrakciju ove regije, a to su njene podvodne i podzemne pećine

U neposrednoj blizini grada Kastelana, nedaleko od Alberobela i Polinjana a Mare, nalazi se jedan od najvećih svetskih pećinskih sistema – Grotte di Castellana. Njegova starost se procenjuje na više od 90 miliona godina i samo je u svom manjem delu pristupačan za posetioce. Ukupno je dubok oko 2,5 kilometara, ali se turističke grupe spuštaju samo do 70 podzemnih metara. U organizaciji iskusnih vodiča, mogu se izabrati dve ture – kraća koja traje oko sat vremena i košta 12 evra, i duža, koja traje 100 minuta, vijuga putanjom od preko 3 kilometra, a košta 15 evra po osobi, za minimum 20 ljudi u grupi.

Pećine Kastelana su jedno od najneverovatnijih prirodnih čuda u čiji se svet do sada spustilo više od 15 miliona turista. Obilazak počinje strmim stepenicama koje uvode u prvu i najveću pećinu koja se zove Grobnica, duboku 60 metara, dugu 100 i široku 50 metara. To je ujedno i jedina pozicija do koje stižu sunčevi zraci kroz uski kameni procep. Ostali deo rute čine nestvarne scene stalaktita i stalagmita osvetljenih veštačkim svetlom. Milionima godina, priroda je sedimentacijom i kalcifikacijom formirala raznobojne speleoforme, kombinujući ih sa fosilnim ostacima. Dramatična smena prirodnih skulptura sa bogatim reljefom pećinskih zidova, budi maštu posetilaca i naučnika koji su im nadenuli imena: Sova, Lupa, Madona, Oltar, Kupola, Pustinjski hodnik, Crveni hodnik…

Na kraju puta nalazi se najlepša od svih – Bela pećina, sva u belom alabasteru, najsjajnijem na svetu. U njenim uskim nišama turistima je dozvoljeno da se na kratko osame i uživaju u lepoti prirodne raznolikosti, stvarajući sopstvene impresije od skulptura koje ih okružuju.

Za manje grupe posetilaca nakon završetka redovnih tura, organizuju se posebne „noćne speleo grupe“ koje vode profesionalni speleolozi. Sva svetla se gase, a vodiči i turisti su opremljeni kacigama sa acetilenskim svetiljkama kojima sebi osvetljavaju put. Spontanim kretnjama pri razgledanju, stvaraju se zanimljivi svetlosni efekti na alabasterskim scenografijama. Pećine ožive diskretnim zvucima kapljica vode, sva čula se izoštre i svako se prepusti sopstvenoj mašti i emocijama. Iz potpuno mračne Vučije pećine, ulazi se u Pećinu spomenika, obasjanu veštačkim svetlom, u kojoj posetioci prema sopstvenoj imaginaciji, otkrivaju njima bliske forme. Odatle se turisti dele u dve grupe i usmeravaju u dva paralelna hodnika, dužine 500 metara.  Kako bi se osamili, kreću se na velikom međusobnom rastojanju, sa željom da ostvare lični kontakt sa „Majkom Zemljom“ i sjedine se sa prirodom. Obe staze ulaze u Pećinu tornja u Pizi, odakle se ide ka Pećini kupole i stiže u Belu pećinu. Nesporno je da susret sa belinom alabasterskih zidova, u kombinaciji sa snopovima acetilenskih svetiljki, ostavlja najsnažniji utisak na ovoj putanji. Krug se završava u pećini Grobnica, odakle se posetioci liftom penju u „Speleološki muzej Franko Anjeli“ u kojem se mogu dobiti brojne informacije koje značajno pomažu da se shvati istorija, antropologija, speleologija, geologija, ekologija i biologija ovog podzemnog sveta.

Već pet godina, svake subote, pećina Kastelano postaje „Danteov pakao“. U režiji Enrika Romite, 50 metara pod zemljom, odigrava se predstava „Pakao u pećini“. Glumci, plesači i publika silaze u mračni podzemni svet i pećinske niše koje postaju Danteovi krugovi pakla. Raznolike figure predstavljaju demone, a oštri zidni i plafonski ukrasi stvaraju zastrašujuću scenografiju, tako neophodnu dramaturgiji sukobljenih stanovnika Pakla. Predstava je kombinacija plesa, akrobatike, kratkih izgovorenih rečenica i zvučno – svetlosnih efekata. Publika postaje deo scene i upoznaje se sa likovima predstave, Uliksom, Beatriče, Minosom i drugima, dok oko svih prisutnih Lucifer povlači svoje snažne, a odrpane konce. Glumci su odeveni u dronjave kostime, raščupanih frizura, smrtno belih lica i tela. Uz malo reči i neartikulisanih zvukova, pričaju Danteovu priču telima i pokretom. Publika duboko doživljava složenu dramu sa „onoga sveta“, te izlazak iz „groba“ nakon predstave i povratak na površinu zemlje, donosi pravo olakšanje.

Antr.

Dante Aligijeri je umro 14. septembra 1321. godine, pa će se uskoro u pećini Kastelano, odigrati specijalna predstava „Danteovog pakla“ kojom će se obeležiti 700 godina od njegove smrti.

Tekst i foto: Branka Bošnjak

Najbolji poslovni hotel u Crnoj Gori, CUE Podgorica

0
Hotel CUE Podgorica
Autor: Vladimir Popović

CUE Podgorica je dobio prestižno priznanje od strane Haute Grandeur Global Awards, nagrađen je u čak četiri kategorije

Hotel CUE Podgorica hotel je proglašen za najbolji Bed and Breakfast hotel, najbolji ekološki i urbani hotel u Evropi, kao i najbolji poslovni hotel u Crnoj Gori za 2021. godinu.

Iako je ova godina bila najzahtevnija i najizazovnija do sada, priznanja koja su stigla od međunarodne javnosti samo potvrđuju da je veliki trud i rad uticao da hotel bude najinspirativnije mesto za boravak u prestonici Crne Gore, istakla je generalna direktorka hotela Jelena Ognjenović.

Priznanja Haute Grandeur Global Excellence Awards prepoznaju i potvrđuju izvanredna dostignuća u pružanju doslednih, izuzetnih iskustava u svetskoj industriji luksuznog ugostiteljstva i hotelijerstva.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Nenad Simić, direktor prodaje Nissan-a za teritoriju Srbije

0

Nakon više od dvadeset pet godina rada u automobilskoj industriji u kojoj je prošao sve i „obrnuo igricu“ , Nenad Simić i dalje oseća strast prema vožnji i automobilima. Naravno, priznaje da je to dobrim delom tako, zato što je automobil najbolje sredstvo da na putovanju upoznate nova mesta i nove ljude. Sa druge strane, to je znak da je direktor Nissan-a, inače Dorćolac po vokaciji, idealan sagovornik za ovu našu rubriku

TU: Koji savet možete dati mladim poslovnim ljudima?
NS: Izazov koji se postavlja uvek je prvo usmeren samom sebi. Životni put treba posmatrati kao obrazovanje na fakultetu gde se svakodnevno uči. Direktno pitatajte i pažljivo slušajte šta imaju da vam kažu. Jedan od načina da budete zadovoljni sopstvenim životom je to da se bavite onim u šta istinski verujete. Verujte u svoju ideju, viziju, uspeh i uvek ćete pronaći način da prevaziđete različite prepreke.

TU: Šta za vas predstavlja idealni odmor?
NS: Idealan odmor kao pojam je onaj posle kojeg je čovek toliko odmoran i zadovoljan da se zaželi povratka poslu i svojim redovnim aktivnostima.
Odabirom destinacije već je napravljen prvi korak, a onda ostaje da u okviru realnosti sve prilagodite sebi i saputnicima kako bi što više toga upoznali i proživeli. Kao rezultat idelanog odmora je osmeh na vašem licu, unutrašnje zadovoljstvo i sreća kod saputnika.

TU: Koja je vaša omiljena hrana?
NS: Hrana kao potreba, ali i uživanje čine kompleksnost kod čoveka. Svakako sam zastupnik toga da sve treba probati kao bi se naša čula oplemenila. Ipak, moj izbor bih sveo na tri kategorije. Domaća nacionalna kuhinja mesa, mediteranske morske đakonije i azijske umerene varijacije. Sve ove kategorije hrane sa sobom uvek nose sećanja na neke lokalitete i predele na kojima smo bili ili bi želeli tamo budemo.

TU: Šta obično nosite sa sobom na putovanja?
NS: Uz standardne i konvecionalne stvari (pasoš, kartice i garderoba), sa sobom uvek nosim mini rasklopivu stolicu, mali kišobran, power bank i kablove. U zavisnosti od destinacije i tipa odmora tu je i mini zvučnik, odabrana muzika i jedna knjiga.

TU: Gde biste voleli da otputujete u nepoznato?
NS: Moj izbor bi bile dve suprotnosti. Afrika uz izazovni safari i Finska kao ledeni bedem civilizacije. Obe destinacije poseduju svoju specifičnost, a opet, zajedničko im je to da su veoma izazovne i interesentne.

Tekst: Petar Vušurović

Travel Partner, Beograd

0
Egipat Otkriven izgubljeni “Zlatni grad”
Photo: iStock

Agencija Travel Partner iz Beograda bavi se organizacijom grupnih i individualnih putovanja – porodična putovanja, sportske pripreme, razne manifestacije, poslovna putovanja, tim bildinzi, medicinski turizam, krstarenja, avio karte, izleti, transferi

Mala agencija koja broji petoro zaposlenih osnovana je u Beogradu 2014. godine. Od početka nastanka rade kao organizatori putovanja oslanjajući se na sopstveno, dugogodišnje iskustvo u turizmu. Pažljivo vode brigu o svojim klijentima za koje organizuju kako individualna, tako i grupna putovanja. Bez obzira da li se opredeljuju za neki aranžman iz agencijske ponude, ili žele jedinstveno putovanje, Travel Partner je tu da kreira putovanje po meri svojih klijenata.

Na raspolaganju klijentima 24/7

Iako je godina bila specifična, način rada u agenciji se nije promenio i na raspolaganju su klijentima 24/7. Polako su počele da se otvaraju sve destinacije i za domaće turiste, a agencija je na raspolaganju svojim klijentima i kad su u pitanju formulari i prijave u vezi sa zahtevima pojedinačnih zemalja.

Leto 2021 – Egipat, Turska, Grčka

Destinacije koje su trenutno u ponudi su Egipat, Turska, Grčka, Crna Gora i Albanija, koju su relativno skoro počeli da rade.

Hurgada i Šarm el Šeik u Egiptu su veoma popularana odredišta jer su cene aranžmana avionom, uključujući sve transfere i all inclusive uslugu veoma prihvatljive za naše tržište i predstavljaju glavnu prednost te destinacije. Za Egipat je sada potreban jedino sertifikat o vakcinaciji, odnosno potvrda o primljenim vakcinama, pa na ovu destinaciju odleti nekoliko aviona u toku dana jer je potražnja velika.

Turska i Grčka su takođe ublažila mere, uslovi za ulazak u te zemlje su olakšani, a naročito je za Grčku važno što deca mlađa od dvanaest godina ne moraju da se testiraju.

U ponudi je veliki broja destinacija u Turskoj kao što su Bodrum, Antalija, Kemer, Kušadasi, Alanja, Belek, Side, Marmaris…

U Grčkoj su takođe na raspolaganju kako kopnene, tako i ostrvske destinacije – Olimpska regija, Halkidiki, Kefalonija, Krf, Tasos, Krit, Rodos, Skiatos…

Crna Gora i Albanija

Crna Gora i Albanija kao destinacije za letovanje imaju prednost što su relativno blizu i nisu potrebni nikakvi testovi, te nema prepreka za letovanje. Crna Gora se kao destinacija polako vraća na naše tržište, iako su u poslednjih nekoliko godina hoteli sve luksuzniji i manje pristupačni našem tržištu. U ponudi agencije su letovališta duž cele obale, od Ulcinja do Herceg Novog.

Albanija nudi povoljne hotele, odličnu uslugu i reakcije klijenata po povratku su veoma pozitivne. Najprepoznatljivija letovališta u ovoj zemlji su Drač, Ksamil, Saranda i Valona.

Timbilding

Poslednjih nekoliko godina Travel Partner radi planiranje  i organizaciju tim bildinga za kompanije. To im ujedno predstavlja i izazov i zadovoljstvo. Od samog početka osnivanja, u Travel Partneru su težili da budu jedinstveni i prepoznatljivi, a upravo organizacija tim bilding aktivnosti predstavlja nešto što žele da usavrše i budu poznati po tome. Tim bilding nisu samo putovanje i smeštaj u hotel, već i svakodnevna organizacija slobodnog vremena klijenata, što u vidu izleta, krstarenja, kao i samih igara u kojima se oni takmiče i učvršćuju svoje prijateljstvo na jedan veoma aktivan i dinamičan način, što je upravo i cilj ovakvih putovanja. Destinacije održavanja tim bildinga nisu samo u Srbiji, već i u Italiji, Turskoj, Portugalu, na Siciliji, Malti, Kipru… Zadovoljni klijenti se iz godine u godinu vraćaju, što agenciji govori da posao rade dobro i daje im podsticaj za usavršavanje.

Za više informacija o ponudama posetiti sajt www.travelpartner.rs

Piše: Bojana Ilić

Kako izgleda novi karantin u Kini?

0

Svi koji putnici koji putuju u Kinu imaće obavezan karantin od dve nedelje i to u kompleksu koji ima preko 5.000 soba

Sve više država širom sveta ponovo otvara granice za međunarodne putnike, i ublažava ograničenja vezana za koronavirus. Takav slučaj nije sa Kinom, zemljom koja je i započela ovu globalnu krizu. Na jugu zemlje u gradu Guangdžouu izgrađen je  karantinski kompleks sa 5.000 soba za putnike koji dolaze u Kinu, a zvanično otvaranje se očekuje narednih dana.

Karantinski kompleks “Međunarodna zdravstvena stanica Guangdžou” se sastoji od niza zgrada i u njima će biti smešteni novi putnici, kao što je to do sada bio slučaj sa hotelima širom zemlje. Cilj ovog karantina je maksimalno smanjenje izloženosti lokalnog stanovništva uvoznim slučajevima infekcije koronavirusom.

Putnici će autobusima sa aerodroma odmah biti prevezeni u novi kompleks, gde će imati obavezan karantin od najmanje dve nedelje. Svaka soba opremljena je kompjuterom ili kamerom za video razgovor, a hranu će dostavljati roboti.

Od prvih tragova skija do elitnog turizma

0

Prošlo je 40 godina od početka razvoja savremenog turizma na Kopaoniku i otvaranja hotela Karavan, današnjeg Grand Kopaonik. Malo ko se danas seća skromnih početaka turizma na našoj najpoznatijoj planini, prvih staza i žičara. Planinarske domove zamenili su luksuzni hoteli, donoseći potpuno novi doživljaj odmora. Kakvi su bili počeci belog sporta na ovim prostorima, kako su izgledali prvi entuzijasti u osvajanju Kopaonika i još mnogo zanimljivih činjenica, inspirisale su čuveni hotel Grand da u ime jubileja značajnog za srpski turizam, priredi jedinstvenu izložbu u Beogradu. Posetioci izložbe, simbolično nazvane „Stazama uspomena“, imaće priliku da od 1. do 22. oktobra na Sava promenadi vide arhivske fotografije iz svih razdoblja koja su obeležila put Kopaonika kao turističke destinacije

Tridesetih godina prošlog veka grupa entuzijasta, inspirisana razvojem skijanja u Alpima, prepoznala je Kopaonik kao destinaciju na kojoj će stvarati svoje zimske uspomene i osnovala Srpsko planinarsko društvo u Beogradu. Prvi planinarski dom sagrađen je 1953. godine, a služio je kao baza za sve zaljubljenike u skijanje i planinarenje. U septembru 1980. godine završeno je infrastrukturno opremanje Kopaonika. Opština Raška, Brus i firma ‘Generaleksport’ iz Beograda osnovali su „Geneks Kopaonik“ kao nosioca turističke izgradnje na ovoj planini, a Genexove žičare u decembru 1981. prevezle su prve skijaše na Sunčanu Dolinu i Suvo Rudište. Razvojem infrastrukture stekli su se uslovi za gradnju hotela visoke kategorije. Otvaranje hotela Karavan, današnjeg hotela Grand 1981. godine smatra se simboličnim početkom modernog turizma na Kopaoniku. Projekat takve veličine i grandioznosti nije bio karakterističan za tadašnje prilike. Kreiran i osmišljen kao mondensko skijalište koje je nalikovalo evropskim ski centrima, Kopaonik je uz Karavan obeležio novu eru jugoslovenskog turizma. Iste godine, Skupština Srbije je deo Kopaonika proglasila za Nacionalni park, a Međunarodna skijaška federacija je ovoj planini dodelila status Međunarodnog skijaškog centra. Od tog trenutka nezaustavljivo je krenuo uspon Kopaonika, koji danas predstavlja jednu od najznačajnijih destinacija za srpski turizam.

Poslednji segmenti izložbe predstaviće novu eru hotela Grand Kopaonik, njegovo luksuzno izdanje i sadržaje u kojima će gosti imati priliku da uživaju već od ove zime. Uz novi izgled, hotel Grand dobio je i novi vizuelni identitet koji će takođe premijerno biti predstavljen na otvaranju izložbe u Beogradu.

Foto: Arhiv Jugoslavije

Izložbu „Stazama uspomena“ Grand Kopaonik realizovao je uz podršku Arhiva Jugoslavije, Turističke organizacije Srbije, TO Raška i Skijaškog Kluba Raška sa željom da široj javnosti prikaže najznačajnije trenutke iz bogatog nasleđa ove destinacije.

Poslednje objave

Pivo vino

Hoće li belgijsko vino postati popularno i kvalitetno kao belgijsko pivo?

0
Belgija je već decenijama prepoznata na globalnoj sceni kao zemlja sa izuzetno bogatom pivskom tradicijom. Međutim, poslednjih godina sve više pažnje privlači njen tihi,...