16.1 C
Belgrade
utorak, avgust 19, 2025
Naslovna Blog Stranica 263

Beogradski restoran među najboljim tradicionalnim restoranima sveta

0
Skadarlija Beograd
Photo: iStock

Čuveni gastronomsko-turistički vodič TasteAtlas je napravio listu 100 najboljih tradicionalnih jela, restorana i kuhinja na svetu za 2021. godinu. Na listi najboljih restorana se nalazi i jedan iz Beograda

Taste Atlas je napravio listu najboljih tradicionalnih restorana na osnovu broja godina postojanja, statusa, ocena koje su dali kritičari i turistički vodiči, ocena posetilaca i popularnosti hrane. Restoran u čuvenoj Skadarliji, Tri šešira, našao se na listi najboljih tradicionalnih restorana.

Ovaj restoran je opisan kao autentičan, tradicionalan i prepoznatljiv, a od hrane TasteAtlas preporučuje Karađorđevu šniclu, pljeskavicu, sarmu, ajvar, prebranac i ćevape.

Šetnja sa Titom zagrebačkim ulicama

0

Walk With Tito je ime turističke atrakcije u Zagrebu koja pretenduje da bude jedna od najzanimljivijih i najinteresantnijih u poslednjih nekoliko godina

„Šetnja sa Titom“ je ime turističke atrakcije u glavnom gradu Hrvatske. Za 15 evra turisti dva sata mogu da obilaze lokacije u Zagrebu koje su vezane za Josipa Broza Tita dok im vodiči objašnjavaju istoriju Jugoslavije.

Obilazak je organizovan na engleskom jeziku a najveće zanimanje za „Šetnju sa Titom“ pokazuju turisti iz Nemačke. Obilasci se organizuju tri puta nedeljno sa najavom „To je jedina tura koja će vas vratiti u Jugoslaviju, državu koje nema“.

Obilazak se održava u zagrebačkom Donjem gradu, počinje na Trgu žrtava fašizma i obilazi brojna značajna mesta vezana za antifašistički pokret u Zagrebu i ima daje informacije o tome kako su taj državnik i njegov pokret povezani sa ovim gradom.

Viseći most Geierlay

0

Geierlay privlači veliku pažnju i poseti ga više od 300.000 turista godišnje. To je dovoljan pokazatelj da su ljudi iz čitavog sveta fascinirani ovim tehničkim remek-delom koje je praktično “ugrađeno” u jedan od najlepših prirodnih krajolika Nemačke

Jedan od sadržaja koji se posebno izdvaja u ovom krajoliku jeste i Geierlay, najlepši viseći most u Nemačkoj. Svojom dužinom od 360 metara smatrao se najdužim visećim mostom u Nemačkoj do izgradnje Titan RT-a na brani Rappbode 2017. godine.

Ideja o izgradnji mosta je nastala je 2006. u Mörsdorfu prilikom planiranja obnove sela, ali je u početku odbačena kao nerealna. Inicijativa je ponovo isplivala na površinu 2010. kada je i prihvaćena, pa je most izgrađen 2015. godine po uzoru na nepalske viseće mostove. Predstavlja pravu atrakciju za sve one kojima nije poznat strah od visine jer se nalazi se na 100 metara od tla.

Foto: GNTB/ Günter Standl

Više informacija pronađite na https://www.germany.travel/en/nature-outdoor-activities/saar-hunsrueck-trail.html

#EnjoyGermanNature #visitgermany #germanytourism

Odličan početak zimske sezone u Republici Srpskoj

0
Trebinje
Photo: iStock

Republika Srpska je još jednom pokazala da je izuzetno atraktivna turistima, svi smeštajni kapaciteti za novogodišnje praznike su u značajnoj meri popunjeni

Sve destinacije u Republici Srpskoj nude različite sadržaje u vreme praznika, pripremljeni su i bogati praznični programi koji privlače veliki broj posetilaca. U prilog tome govore i podaci da su smeštajni kapaciteti u velikoj meri popunjeni, destinacije poput Jahorine, Trebinja, Banjaluke beleže popunjenost kapaciteta od 80 do 90%.

Najviše ima domaćih turista i turista iz regiona, a uz dobre vremenske uslove to garantuje uspešan prvi deo zimske turističke sezone koja će sasvim sigurno biti uspešnija od prethodne, istakao je Miodrag Lončarević, direktor Turističke organizacije RS.

U Sloveniji nove restrikcije za praznike

0
Slovenija Bled
Photo: iStock

Iako se blagi trend smirivanja epidemije i dalje nastavlja, Vlada Slovenije priprema nove restrikcije za božićne i novogodišnje praznike

Vodeći epidemiolog u nacionalnom Institutu za javno zdravlje Mario Fafangel je potvrdio da postoji opasnost od širenja nove varijante koronavirusa u Sloveniji, i očekuje da vlada uredbom propiše nove epidemiološke mere.

Nova ograničenja se odnose pre svega na javna okupljanja, najverovatnije će se zabraniti doček Nove godine na otvorenom, biće ograničen broj ljudi u tržnim centrima i prodavnicama, a biće pooštrene i kontrole rada ugostiteljskih objekata.

Proslave dočeka uz kovid potvrde bile bi moguće u restoranima i lokalima, ugostiteljski objekti bi radili do dva sata ujutru, i ostaje da se vidi koje će mere biti propisane za ulazak putnika u zemlju.

Najtraženija pretpraznična destinacija u Italiji

0

Italija je sigurno jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u svetu, a veliki broj turista dolazi u ovu zemlju isključivo zbog Venecije

Iako ne postoji period u godini kad u Veneciji nema turista, ona je prema pisanju mnogih svetskih medija najposećenija u periodu koji dolazi. Vreme koje je rezervisano za božićne i novogodišnje praznike je nekako najbolje provesti u ovom romantičnom i živopisnom gradu.

Venecija je poznata po svojim kanalima i nalazi se na Uneskovoj listi svetske materijalne i kulturne baštine, i u pretprazničnom periodu tradicionalno dočekuje turiste. Gradski trgovi su tada puni turista koji u posebnom raspoloženju uživaju u svim sadržajima koje Venecija nudi.

Grad je posebno dekorisan u zimskom periodu godine, brojne tezge na ulicama nude posetiocima najrazličitija osveženja i poslastice, i svuda se oseća taj praznični duh koji se jednostavno mora doživeti.

Aerodromi i avio-prevoznici apeluju da se ukinu ograničenja putovanja

0
Putovanja aerodrom putnik
Photo: Pexels

Aerodromi i avio-prevoznici pozvali su vlade svih evropskih država da prate najnovije smernice ECDC-a i preduzmu mere koje su neophodne kako bi se ukinula sva ograničenja putovanja vezana za novi soj koronavirusa omikron

Sve više zemlja Evrope uvodi ograničenja putovanja za vakcinisane putnike kao odgovor na sve veći rizik koji donosi varijanta omikron. Kako iz Međunarodnog veća aerodroma (Airports Council International) ističu, neophodno je da sve vlade evropskih država prate uputstva stručnjaka iz ECDC-a (Evropski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti) kako bi se ukinula ograničenja.

Nova uputstva ECDC-a pozivaju na hitno i snažno delovanje kako bi se usporilo širenje varijante Omicron i tako ublažio pritisak na zdravstvene sisteme i kako bi se zaštitili životi. Međutim, imajući u vidu da je varijanta omikron već sada prisutna širom Evrope, mere strogog ograničavanja putovanja više nisu ni neophodne ni delotvorne, ističe Međunarodno veće aerodroma.

Vlade bi sada trebalo da se usredsrede na pojačavanje niza mera usmerenih na ograničavanje lokalnog prenosa, uključujući izbegavanje velikih javnih ili privatnih okupljanja, upotrebu maski za lice, smanjenje društvenih kontakata uz prošireno testiranje, snažno praćenje kontakata i povećanu vakcinaciju stanovništva.

Ograničenja više nisu delotvorna i ne služe nikome. Insistiranje na testiranju i karantinu za vakcinisane putnike samo će doneti poteškoće turističkoj industriji i onima koji se oslanjaju na nju, ističu iz ECDC-a. Odluke o obaveznom karantinu ili skupim testovima samo povećavaju teret koji putnici već nose, ističe se u saopštenju.

Istorijat hotela, od karavansaraja do softvera

0

Iako je od otvaranja prvog hotela na svetu u Japanu 705. godine do nastanka hotelskih lanaca i modernog hotela, oličenog u maksimi: “gost je uvek u pravu”, prošlo skoro 1200 godina, razvoj hotelijerstva se ne može posmatrati odvojeno od razvoja turizma i ugostiteljstva

Istorija hotela je takođe tesno povezana sa istorijom civilizacije i ranim biblijskim vremenima. Još su Stari Grci gradili termalne banje namenjene za odmor i oporavak, dok su Rimljani počeli da dižu palate kako bi obezbedili smeštaj za putnike. Oni su prvi razvili termalna kupališta u Engleskoj, Švajcarskoj i na Srednjem Istoku, da bi se kasnije pojavili karavansaraji koji su nudili smeštaj i odmorište za karavane duž puteva Bliskog istoka.

Ipak, prvi pravi hotel nazvan (danas ne baš popularno) „Corona“ sagrađen je 1345. godine u Ruanu u Francuskoj, ali je imao simboličan uticaj, jer je ekspanzija hotela počela tek u 18. veku. Prvi hotelski objekti za duži boravak posetilaca izgrađeni su u Badenu u Švajcarskoj i to u vidu tzv. banjskih paviljona. Nakon toga počeli su da se grade hoteli u Parizu, Londonu i drugim velikim gradovima Evrope i Amerike, pa je 1829. u Bostonu izgrađen grandiozni hotel „Trenom“, koji je imao 170 smeštajnih jedinica, osvetljenje na gas i čak 200 sedišta u restoranu sa francuskom kuhinjom, dok su na vratima svih soba bile brave.

Hotelijerstvo doživljava u 19. veku svoj istinski procvat, pa organizaciju hotela kakva je danas, vezujemo za taj period. Zanimljivo je da su se do tada turistička putovanja odvijala samo tokom leta, tako da u zimskom periodu posećenosti destinacija, a samim tim i hotela, nije bilo. Promena se desila 1864. godine, kada su u švajcarskom gradiću Sent Moricu, na Alpima, udareni temelji zimskog turizma.

U periodu između dva svetska rata uvedeni su standardi poslovanja u uslužni sektor i obučavanje zaposlenih. Zahvaljujući vazdušnom saobraćaju, ubrzano su se razvijali hotelski i restoranski lanci čiji je začetnik bio čuveni svetski hotelijer Sezar Ric. Iz tog perioda vredi pomenuti da je Ric, kako Englezi uglavnom ćute tokom obroka, prvi uveo orkestar za vreme ručka. Takođe je prvi servirao žablje batake kao obrok princu od Velsa. Ric je bio opsednut higijenom, ali i komunikacijom sa gostima da bi saznao njihove potrebe. Oslanjao se na sopstveno iskustvo i intuiciju, pa je hrabro uvodio novine u hotelsko poslovanje.

Danas se hotelijerstvo menja brže nego ikada ranije i sve je teže ispratiti nove trendove u rezervisanju, pružanju usluga, kao i funkcionisanju hotelskog menadžmenta. Te promene u poslovanju na turističkom tržištu događaju se zahvaljujući pojavi savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija. Nove startap kompanije poput ota sync donose inovativna rešenja i softvere koje uz jednostavan i automatizovan sistem značajno olakšavaju poslovanje i upravljanje rezervacijama, a hotelima obezebeđuju veću prodaju i popunjenost.

Gde živi Deda Mraz?

0
Deda Mraz
Photo: Pixabay/__ drz __

Ovo selo je smešteno na samom rubu Arktičkog kruga, u blizini grada Rovaniemi, glavnog grada provincije Laponije koja tradicionalno važi za Deda Mrazov kraj

Selo je podignuto na samom “kraju sveta”, izgrađeno je u laponskom etno stilu sa brvnarama, raznobojnim lampionima i zvončićima, i tu praznična atmosfera traje cele godine, nema pauze.

Ovde, verovali ili ne, Deda Mraz ima svoju kancelariju u kojoj prima posetioce i zapisuje njihove želje, čita poštu koja stiže sa svih krajeva sveta i trudi se da usreći svu decu sveta.

Interesantno je reći da on ima i pomoćnicu, to je  Baba Mrazica, koja mu pomaže u svakodnevnim rutinama u gradu.  U selu se nalaze i crkva, fabrika igračaka, istorijski muzej i Božićna kuća. Deda Mrazovo selo svake godine poseti više od 500.000 turista, uglavnom su to porodična okupljanja.

Kad se priroda igra impresionizma

0

Ovo jezero u Japanu postaje sve popularnije, i svaka sličnost sa slavnim umetnikom je namerna

Moneovo jezero se nalazi u Japanu, u gradu Seki. Svoje ime je dobilo sasvim namerno, jer je njegova neobična lepota upravo to što ga odvaja od drugih.

Jezero je potpuno prozirno, i svoju boju menja u zavisnosti od dnevne svetlosti i doba dana. U njemu ima puno biljnog sveta i šarenih riba koje pojačavaju taj utisak žive slike čuvenog Kloda Monea.

Svetsku slavu jezero duguje nikom drugom nego internetu, jer je samo posle nekoliko fotografija ono postalo izuzetno tražen pojam, pored činjenice da su meštani ga ljubomorno čuvali skrivenog.

Poslednje objave