20.1 C
Belgrade
ponedeljak, maj 5, 2025
Naslovna Blog Stranica 268

Koje destinacije turisti u Srbiji najviše posećuju?

0
Beograd je druga najbolja turistička destinacija u svetu
Photo: iStock

Od domaćih turista, najviše njih je biralo Sokobanju i Kopaonik, i oni su ostvarili rast od 22,5% u odnosu na prošlu godinu. Strani turisti su najviše boravili u Beogradu, gde su ostvarili povećanje od 434,4% u odnosi na isti period prošle godine

Republički zavod za statistiku navodi da je u periodu od januara do jula 2021. godine u Srbiji boravilo je ukupno 1.333.900 turista, što je za 37% više u odnosu na prvih 7 meseci 2020. godine.

Od ukupnog broja turista, domaćih je bilo 940.127, a stranih 393.773. Od stranih turista, najveći broj noćenja su ostvarili gosti iz Bosne i Hercegovine, zatim slede turisti iz Turske, Rusije, Crne Gore i Indije.

Konobari više nisu na tacni

0
Restoran
Photo: iStock

Protekla godina je zbog pandemije koronavirusa bila veoma nepovoljna za ugostitelje ne samo u Srbiji, već u čitavom svetu. Otkako su ublažena ograničenja, gosti se oduševljeno vraćaju u restorane i barove, međutim sa osobljem je sasvim druga priča. Nedostatak konobara i kuvara već dugo stvara glavobolje ugostiteljima, a izvesno je da će se one i intenzivirati otvaranjem granica zemalja EU

Grozničava potraga za (ne)kvalifikovanom radnom snagom je trenutno opšta slika čitave evropske ugostiteljske scene. Da bi shvatili zašto je tako, najbolje bi bilo da zavirimo u sopstveno dvorište, gde imamo brojke koje opet, kako kažu, otkrivaju mnogo, ali ne pokazuju previše. Sve u svemu, u ugostiteljskom sektoru koji podrazumeva pripremu i isporuku hrane, u Srbiji je radilo pre epidemije COVID-19 oko 70.000 prijavljenih i nešto između 30.000 i 40.000 neprijavljenih radnika. Sa druge strane, od početka 2020. pa do danas, više od 6.000 ljudi je ostalo bez posla u sektoru ugostiteljstva, a kada su države počele da se zatvaraju zbog pandemije, u Srbiju se vratilo još oko 36.000 ljudi iz inostranih ugostiteljskih objekata kao i sa kruzera i brodova. Naizgled, deluje da je to armija ljudi i da je dovoljno da se pokrije široka lepeza poslova u ugostiteljskim objektima. Ipak, natpis: “Traže se radnici” na vratima istih, toliko je učestao da verovatno više i nema posebnog efekta. Region, takođe već duže vreme tavori sa manjkom osoblja, a slična situacija je i u razvijenim zemljama poput Engleske, Italije, Francuske i Nemačke. Osim krize sa koronavirusom, koja je primorala radnike da krenu na prekvalifikaciju i u potragu za novim delatnostima, najveće posledice na ovaj sektor ostavlja to što sezona još uvek traje, pa se veliki broj radnika opet vraća na kruzere ili odlazi na letnje destinacije. U suštini, pored ove dve aktuelne poteškoće, situaciju dodatno komplikuju i hronično male plate ugostiteljskih radnika, uz standardno teške uslove i predugo radno vreme.

Posle svega, ostaje pitanje šta preostaje ugostiteljima u ovakvoj situaciji, odnosno da li je moguće složiti ovakvu slagalicu, kada njeni delići neprestano nestaju?! Neizvesnost koja je stigla sa pandemijom primorala ih je da preispitaju i digitalizuju svoje poslovanje kako bi nastavili da rade, odnosno zadržali zaposlene i platili ih u skladu sa mogućnostima. Pored toga, da bi zaposlenima obezbedili atraktivne uslove za rad, pored pristojne plate, važna su i dodatna ulaganja, kao i novi oblici poslovanja.

Jedno od rešenja manjka zaposlenih u ugostiteljstvu je svakako povećanje broja žena na menadžerskim i drugim važnim pozicijama u ugostiteljskoj industriji. Srbija tu, čini se, ima dosta prostora za napredak, tako da bi trebalo raditi na tome i, kako kažu stručnjaci, kreirati radnu atmosferu koja pogoduje većem uključivanju žena u ugostiteljske poslove.

Takođe bi trebalo preispitati pomoć viših instanci, odnosno države, pa su neka udruženja ugostitelja već poslala nadležnima konkretne zahteve. Kao najvažniji, navodi se antikrizna mera da se za ugostitelje smanji stopa pdv-a za hranu i piće, sa aktuelnih 20% na 10% što bi u svakom slučaju pomoglo poslovanje i otvorilo mogućnost da se deo finansijskih sredstava usmeri i prema zaposlenima u ovoj oblasti.

I za kraj, vratimo se opet na širu sliku. Radnici u ugostiteljstvu su gorući problem na svetskom nivou već godinama, a situacija sa pandemijom je sve to samo intenzivirala i učinila naročito vidljivim i teško rešivim. Međutim, ovo nije prvi put da ova industrija zapada u krizu nakon globalnih nepogoda i negativnih procesa, pa je savim izvesno da će se ugostiteljstvo vratiti na stari kolosek. Kako? Ostaje nam da vidimo…

 

Kongresni turizam na putu oporavka

0

Sajam kongresne industrije od 24 do 27. avgusta u Ljubljani okupio je predstavnike ove industrije iz brojnih svetskih država. Tradicionalno, među izlagačima se našao i Kongresni biro Turističke organizacije Srbije koji je predstavio kongresnu ponudu i kapacitete naše zemlje

Svoju ponudu na sajmu „Convent Experience“ predstavilo je 20 kongresnih biroa, 10 turističkih organizacija, 17 kongresnih dvorana, 40 hotela i više od 10 različitih organizatora i pružalaca usluga.

Broj sastanaka koje su realizovali predstavnici Kongresnog biroa Srbije pokazao je da je sajam za Turističku organizaciju Srbije bio uspešan i nagovestio bolje dane u kongresnom turizmu. Utisak učesnika je da Srbija ima kapacitete da ponovo podigne kongresnu industriju nakon perioda krize izazvane pandemijom.

Osim predstavnika Kongresnog biroa, na Sajmu u Ljubljani potencijale srpske kongresne industrije predstavili su TO Novi Sad i hotel Radisson Collection.

 

Nova pravila za ulazak u Severnu Makedoniju

0
Građani Srbije ne plaćaju putarinu kroz Severnu Makedoniju

Svi putnici će od 1. septembra, računajući i državljane Severne Makedonije, u ovu zemlju moći da uđu jedino ako poseduju potvrdu o vakcinaciji, negativan PCR test ili uz dokaz da su nedavno preležali bolest

Severna Makedonija uvodi nove mere protiv suzbijanja širenja koronavorusa, i odnosiće se na sve putnike koji ulaze u zemlju, bez izuzetka. Ukoliko putnici ne budu posedovali nijedan od navedenih dokumenata, biće stavljeni u obavezni sedmodnevni karantin u kućnu izolaciju.

Putnici koji budu izuzeti od ovog pravila moraće da prođu kroz zemlju u roku od pet sati, sa prethodno potpisanom izjavom na ulazu, koju treba da predaju graničnoj kontroli na izlazu iz države.

Nova pravila i mere se odnose i na tržne centre u zemlji, za ulazak će svako morati da pokaže potvrdu o vakcinaciji ili potvrdu o nedavno preležanom koronavirusu. Takva pravila će važiti i za boravak u ugostiteljskim objektima.

Na Durmitoru više od sto hiljada turista

0

Trend odlične posete turista u julu nastavljen je i u avgustu, turistički radnici očekuju da budu oboreni rekordi iz odlične 2019. godine koja je po broju noćenja na Žabljaku bila rekordna

Prema podacima lokalne turističke organizacije, u prvoj polovini avgusta bilo je čak 27% više turista nego u istom periodu 2019. godine. Ovaj nacionalni park je do sada posetilo više od 100.000 ljudi, što je za nekih 10% manje nego u 2019. godini.

Na Durmitoru ima i domaćih i stranih turista, zadovoljni su i  hotelijeri, popunjenost je dobra, a takv slučaj je i sa privatnim smeštajem. Na Žabljaku je primetno da ove godine ima manje Izraelaca, Nemaca i Rusa u poređenju s prethodnim sezonama. Uobičajeno, česti gosti su Francuzi i Belgijanci, Estonci i Česi, ove godine dosta turista ima i iz Indije.

Zlatibor izuzetno posećena destinacija

0
Sirogojno zlatibor
Photo: iStock

Kako ističu u Turistickoj organizaciji Zlatibor, na ovoj planini i dalje boravi i do 25.000 turista dnevno, a takav trend će se zadržati do kraja letnje sezone

Zlatibor je tokom letnjih meseci bio pun turista, a sudeći prema već rezervisanim kapacitetima u hotelskom i privatnom smeštaju, septembar će biti takođe u znaku dobre turističke sezone.

Za naredni period najavljen je nastavak uređenja centra Zlatibora, a planirano je i da se uredi promenada od Kraljevog trga i zlatiborske pijace. Novom pešačkom zonom će biti povezan veliki deo Zlatibora,  svi ljubitelji Zlatibora moći će da se šetaju promenadom od malog kružnog toga na početku šetališta, preko trga do hotela Tornik, do spomenika na Šumatnom brdu, što je jedna od najatraktivnijih lokacija na Zlatiboru

Najstarije takmičenje u mokrim majicama

0

U Mađarskoj postoji drevna uskršnja tradicija koja se zove Húsvéti Locsolás. Doslovno se ovo prevodi kao „Uskršnje zalivanje”, ukoliko pogledate video biće vam jasno zašto

Húsvéti Locsolás u prevodu znači „zalivanje devojaka“, i to je običaj koji se održava i poštuje svake godine oko Uskrsa. Tada meštani izlaze na ulice kako bi proslavili praznik, i kako bi učestvovali u ritualu plodnosti koji datira iz 2. veka, u kom mladići polivaju vodom devojke koje prolaze pored njih na ulicama.

Tradicionalno, muškarci i mladići odlazili su kod devojaka kući, obično na Uskrsni ponedeljak i polivali ih vodom, a zauzvrat bi dobijali ofarbana jaja, čokoladu, slatkiše, mađarske specijalitete, ponekad i poljubac.

Ublažene mere u Hrvatskoj

0
Francuska Otvara se restoran u kom nema zaraze, bar tako kažu

Stožer za obranu od koronavirusa je na održanoj konferenciju za medije izvestio javnost o dodatnoj relaksaciji epidemioloških mera, odnosno o otvaranju unutrašnjih delova kafića i restorana

Svi zatvoreni, odnosno unutrašnji delovi restorana i kafića koji su do sada bili zabranjeni za goste otvaraju se od 1. septembra, što je dobra vest za ugostitelje.

Radno vreme kafića ostaće do ponoći kao što je bilo i do sada, odnosno kako je to utvrđeno zakonom. U tom smislu se neće ništa promeniti, osim tih zatvorenih delova ugostiteljskih objekata koji će uz preporuke nadležnih službi dobiti mogućnost da rade.

Vlasti Hrvatske apeluju na stanovništvo da se vakciniše, jer ukoliko se ne stekne kolektivni imunitet što pre, ponovo može doći do zatvaranja zemlje i uvođenjao oštrih mera, što u slučaju ugostitelja može biti pogubno.

Vidikovci na ruti “Slano i slatko”

0
Dobar početak turističke sezone u Herceg Novom
Photo: iStock

Turistička organizacija Herceg Novi je u cilju poboljšanja svoje turističke ponude i podizanja atraktivnosti i prepoznavanja kulturne i prirodne baštine ugovorila izgradnju dva vidikovca na delu makadamske rute “Slano i slatko”

Ruta “Slano i slatko” se nalazi u srcu Orjena, planirani vidikovci će se nalaziti na nadmorskim visinama između 1.400 i 1.500 metara, i biće izgrađeni u skladu sa visokim ekološkim standardima.

Lokacije koje su predviđene za vidikovce omogućiće pogled na padine masiva Orjen, serpentine starog austrijskog puta i Boke. Ovi vidikovci će takođe pružati odmorište namenjeno planinarima, biciklistima kao i svim ljubiteljima prirode.

Za izgradnju odmorišta i formiranje staza koristiće se samo prirodni materijali, kakvi se inače koriste u nacionalnim parkovima i parkovima prirode.

Srednjovekovni gradić čije kuće motre na turiste

0

Sibinj (Sibiu) je srednjovekovni grad u rumunskoj regiji Transilvanija. Njega pre svega odlikuje izvanredna arhitektura koja jasno demonstrira nemački kulturni uticaj, prepoznatljiv po stilu koji je izuzetno dopadljiv turistima

Posebno su interesantne kuće koje imaju „oči“ na krovovima, odnosno prozorima pa izgledaju kao da vas kuće pažljivo posmatraju dok šetate gradom. Upravo zbog toga, ovaj gradić ima nadimak “Grad s očima”, njegove oči su postale prepoznatljiv simbol i najpoznatija turistička atrakcija.

Magazin Forbs je Sibinj uvrstio na listu 10 najidiličnijih mesta za život u Evropi, u njemu živi oko 150.000 stanovnika i sastoji se od gornjeg i donjeg dela grada koje povezuju vijugave i romantične uličice.

Zgrade u tipičnom arhitektonskom stilu reflektuju mađarsko-nemački uticaj, a mnoge imaju zajedničku karakteristiku na krovu, male prozore u potkrovlju koji se pojavljuju kao kapci koji gledaju prema ulici.

Prema predanju, Nemci su prilikom osvajanja ovog regijona namerno izgradili oči na kućama kako bi ulivali strah ljudima, a takav utisak je posebno naglašen u večernjim i noćnim časovima, jer ove kuće nikad ne spavaju.

Poslednje objave