14.8 C
Belgrade
sreda, jul 9, 2025
Naslovna Blog Stranica 93

Pani câ Mèusa – sicilijanska praktičnost u sendviču

0
Pani câ Mèusa
Photo: iStock

U Palermu ulični prodavci hrane redovno koriste tradicionalni recepte starih baka kako bi iskoristili sve namirnice i napravili najbolje delikatese. Nekada nužda i sirotinja, danas praktičnost i samosvesnost, donose nam najukusnije sendviče kakav je i Pani câ Mèusa

Pane con la milza, ili pani câ mèusa na lokalnom sicilijanskom jeziku, doslovno se prevodi kao „hleb sa slezinom“, što je upravo ono što ovaj sendvič i jeste. On simolilizuje nekada tešku istoriju naroda koji se borio, uglavnom sa nemaštinom, na šta su Sicilijanci danas naročito ponosni.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Monreale (@monrealepa)

Pani câ mèusa je u osnovi neuredan i veliki sendvič. Pravi se od kravljih iznutrica, namirnica koje se ređe koriste. Iznutrice se dugo kuvaju, nakon čega se njihov ukus drastično “popravlja” prženjem na svinjskoj masti. Rezultat je neverovatan, sve je meko iznutra a prženo spolja, sočno i ukusno, pre svega utešno jelo.

Kada je spremno za posluživanje, vlažno, bogato meso-iznutrice stavljaju se na domaći hleb poznat kao vastedda. Iako sendvič ima sličnosti sa američkim klasikom poznatim kao „italijanska govedina“, za originalni se kaže da ima „više prolećan i osvežavajuć zalogaj“ nego njegov mlađi brat preko bare.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Najinteresantnije je to kako ga naručujete, kao „single“, što znači dodatak soka od limuna, ili „married“, što uključuje dodavanje lokalnih sireva. Ukoliko ga naručite, morate ga pojesti dok je još vruć, jer se kasnije bogat nadev stegne i zgusne.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Voyager Station, luksuz u orbiti zemlje

0
Voyager Station
Photo: Pixabay/NASA-Imagery

U revolucionarnom koraku prema budućnosti istraživanja svemira i hotelijerstva, startap Orbital Assembly Corporation sa sedištem u Kaliforniji lansiraće „Voyager Station“. To će biti prvi pravi svemirski hotel u niskoj zemljinoj orbiti, a izgradnja kreće već sledeće godine

Korporacija Orbital Asembli planira otvaranje prvog luksuznog svemirskog hotela pod imenom „Voyager Station“. Njihovo viđenje turizma se širi van granica planete Zemlje, i kako ističu, zlatno doba svemirskih putovanja je već izvesno.

Izgradnja bi trebalo da počne 2025. godine, a hotel je predviđen za 280 gostiju i 112 članova posade. Hotel bi simulirao gravitaciju, pa bi svi gosti imali sasvim normalno iskustvo, bez obzira na činjenicu da se nalaze u orbiti planete. To se odnosi pre svega na upotrebu toaleta, tuševa i kreveta.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by AI | TECH | WEB3 (@aimillions)

 Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Hotel „Voyager Station“ bi trebalo da bude dizajniran kao i svi standardni hoteli na Zemlji, a sama estetika bi podećala na nešto što smo do sada viđali u naučnofantastičnim filmovima. Prekomerni turizam bi trebalo da bude prošlost, otvaraju se neki novi svemirski horizonti.

Hotel je osmišljen kao kolosalna kružna struktura sa prečnikom od čak 488 metara, što obećava redefinisanje dosadašnjeg shvatanja koncepta svemirskog turizma. Osim svojih zadivljujućih dimenzija, hotel će imati dosta sadržaja, uključujući restorane, biskop, spa centar, biblioteku, koncertnu dvoranu, barove, pa čak i sportsku halu.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Crkva lobanja – bizarna turistička atrakcija Češke

0
Crkva lobanja – bizarna turistička atrakcija Češke
Photo: Pixabay/Olga1205

Možda spolja crkva Sedlec Ossuary deluje kao i svaka druga bogomolja, što u stvari i jeste, ona ipak krije jednu bizarnu tajnu koja već decenijama privlači veliki broj turista

Mala kontraverzna kapela podignuta pored lepe rimokatoličke crkve Svih svetih na groblju u gradu Kutna Hora u Češkoj poznata je kao “Crkva lobanja”. Ova čudna i jeziva građevina ukrašena je posmrtnim ostacima između 40.000 i 70.000 ljudi preminulih u srednjem veku.

Posmrtni ostaci ljudi uzeti su lokalnog groblja kako bi postali deo bizarne dekoracija crkve. Kosti su izbeljene, a onda složene tako da formiraju razne predmete u objektu, grbove, svećnjake, ogromne lustere i ostale predmete.

Prema legendi, izvesni monah Henri je 1278. godine poslat u Svetu zemlju. Iz Jerusalima je sa sobom doneo i malo zemlje sa Golgote, mesta gdje je Isus Hrist razapet, koju je rasuo svuda po groblju. Upravo zbog toga su ljudi iz cele Evrope želeli da se sahrane baš tu.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Tokom velike epidemije kuge 1318. godine i nakon ratova u 15. veku groblje je postalo pretrpano. Rešenje je pronađeno u izgradnji crkve i kapele koja bi služila kao masovna grobnica za preminule čije su kosti počele da se izmeštaju kako bi se stvorila nova grobna mesta. Zbog svih kostiju, i zbog poštovanja prema preminulim ljudima, 1870. godine majstor František Rinto je od kostiju napravio piramide, svećnjake, veliki grb i brojne druge oblike unutar kapele.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Pakistan je destinacija u usponu

0
Astola ostrvo pakistan
Photo: Unsplash/Faraz Hassan Khan

Na oko 25 kilometara od obale Balokistana u Arapskom moru, nalazi se veliko nenaseljeno ostrvo dugačko oko 7 i široko 2.5 kilometara, s belim liticama okruženim toplom tirkiznom vodom. Ovaj sadržaj postaje sve popularniji kod turista, posebno zbog njegove izolovanosti

Uska bela plaža prostire se po periferiji ostrva, a  na mestima se litice smanjuju i otkrivaju skrivenu unutrašnjost. Skoro je kao na Sredozemlju, a nalazite se verovali ili ne, u Pakistanu, na ostrvu koje se zove Astola.

Astola je već dugo vremena skrivena tajna ove zemlje. Ovo uglavnom nekatnuto i nenaseljeno ostrvo ima sve turističke potencijale, ali zahvaljujući svojoj udaljenoj lokaciji, njegova izuzetna lepota ostala je skrivena. Da biste stigli do njega, potrebno je voziti sedam sati od Karačija do Pasnija, morske luke u Arapskom moru, oko 40 kilometara od ostrva Astola, a onda još tri sata brodom.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Wasif Farooqui (@wasiffarooqui)

Na ostrvu nema objekata, osim starog svetionika i male džamije. Ljudi koji posećuju ostrvo obično kampuju na plaži i odlaze na ronjenje u dubokom moru. Između septembra i maja, Astola postaje privremena baza za ribare koji love jastoge, rakove i ostrige. To je idealno vreme za posetu, preko dana pirka lagani povetarac, a boja vode i forma plaže neprestano se menjaju sa plimom. Voda je toliko bistra da se morsko dno može videti do dubine od oko 20 metara. U ostalim mesecima, tokom sezone monsuna, ostrva Astola postaje nepristupačno jer more postaje previše nemirno.

Astola je uglavnom bez vegetacije. Zbog nedostatka slatke vode tamo nema drveća, osim nekoliko biljaka u vidu žbunja. Međutim, vode koje okružuju ostrvo bogate su morskim životom, a peščane plaže pružaju mesto za mnoge vrste ptica i kornjača. U 2017. godini, ostrvo Astola proglašeno je prvim pakistanskim zaštićenim morskim područjem.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

U poslednjih nekoliko godina ostrvo izlazi iz anonimnosti, i postalo je popularno kod turista koji vole avanturu i netaknutu prirodu. Njegova udaljenost i nepristupačnost su postali njegovi glavni aduti, i očekuje ga svetla turistička budućnost.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Tiramol – šarmantna mediteranska tradicija

0
Tiramol
Photo: Pexels/mali maeder

Na hrvatskoj dalmatinskoj obali postoji jedna tradicija duboko ukorenjena u tkivo svakodnevnog života. U pitanju nije samo potreba, tiramol je medij koji spaja komšije i prijatelje, okuplja ih kako bi se pretresle aktuelne teme

Tiramol, reč koja opisuje kanap koji se koristi za sušenje opranog veša, predstavlja toplinu, život i daje jarke boje gradovima na obali u Hrvatskoj. To je više od samog sredstva za sušenje odeće.

U Dalmaciji i celom Mediteranu, posebno u mestima koje definišu uske uličice i spojene kuće, Tiramol ne služi samo kao sredstvo za sušenje veša, već i kao društveni medij. U pitanju je verovatno jedna od najstarijih društvenih mreža, linija koja spaja ljude i zbližava ih. To je jednostavna forma komunikacije, poseban i diskretan jezik koji se manifestuje kroz raspored odeće koja se suši.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by slaven_trc2.0 (@slaven_trc2.0)

Tiramol je ritual koji je nastao iz nužde. Za razliku od ostalih gradova sa prostranim terasama ili dvorištima, u malim mestima na obalama nema dovoljno prostora. Tako se vezivao kanap van prozora iznad ulica, na kome se sušio veš, kao jedino moguće rešenje. Preko odeće, kažu stari, mogao se steći uvid u domaćinstvo i njegove ukućane, pružajući neku vrstu uvida u njihove živote.

Ova tradicija je prilično dirljiva kod meštana, i dosta ljudi, posebno turista, ne može da pronađe tu lepotu i šarm. Pre nekoliko godina lokalne vlasti su u obalnim gradovima pokušale da zabrane tiramol, što je naišlo na oštru osudu javnosti stanovništva.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Tiramol prevazilazi tu osnovnu funkciju praktičnosti i postaje simbol zajedništva, tradicije i jednostavnih radosti života u primorskim gradićima u Hrvatskoj. To je podsetnik na neka jednostavna i važna vremena, svakodnevni riutual koji već vekovima spaja praktičnost i potrebu za toplim ljudskim dodirom.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Da li znate šta je champing?

0
Champing crkva
Photo: Pixabay/ ddzphoto

U Velikoj Britaniji su stare i napuštene crkve dobile novu potpuno neočekivanu namenu, postale su turističke atrakcije. Od sada možete provesti svoj odmor u nekom od verskih objekata, bez obzira da li ste vernik

Nova turistička atrakcija u Velikoj Britaniji je pomalo čudna i prilično nekonvencijalna. Champing podrazumeva kampovanje u crkvama koje se ne koriste, u njima turisti mogu da prenoće i istovremeno da pomognu da se one očuvaju i spasu jer sav prihod ide za njihovu obnovu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Champing (@churchcamping)

Samo ime champing je izvedeno od Church – crkva i Camping – kampovanje.  Kampovanje u crkvi podrazumeva rezervaciju noćenja u građevini staroj nekoliko stotina godina od kojih neke datiraju još iz 12. veka. U nekim crkvama postoje normalni kreveti, u drugim možete postaviti šator i vreće za spavanje.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Ideja o champing-u se javila u Škotskoj, oni su prvi organizovali noćenje za kajakaše u crkvi All Saints u selu Aldvinkl, koja je izgrađena oko 1400. godine i ima 12 spavaćih soba. Osnovni cilj je pružanje tople dobrodošlice ljudima koji možda inače i ne idu u crkvu, dok se istovremeno podržavaju i ruralne zajednice. Obroke nije moguće organizovati u crkvi, iz razumljivih razloga, tu na scenu stupaju lokalni barovi i restorani.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Rogaška Slatina, stari biser slovenačkog turizma

0
Rogaška Slatina

Priču o nekom mestu je uvek lepo započeti legendom jer ona, kao najlepša uvertira, na najbolji način priprema slušaoca za naredne scene i očekivani vrhunac. Međutim, legenda o Rogaškoj Slatini nije obična lokalna fantazija, to je narativ koji je umnogome odredio sudbinu čitave oblasti

U doba kad su bogovi hodali zemljom, Apolon je Pegazu, krilatom konju kog je jahao dok je nosio Sunce preko neba, naredio da se zaustavi i odustane od leta na goru Parnas: „Nikad ne leti na grešni Parnas! Tamo je sve sama izmišljotina i lažni sjaj nadmenih ljudi. Tu, gde stojiš, je izvor zdravlja i istinska Božija snaga. Umesto Hippocrene pij Roitschocrene, koji je pred tobom“. Mitski konj je poslušao, lupio kopitom i učinio da poteknu rogaški izvori.

Rogaška Slatina

Pegaz je tako postao simbol mesta koje se već četiri veka nalazi na mapama zdravstvenog turizma. Zapravo, Rogaška Slatina je neka vrsta preteče u ovoj industriji jer su u ovo lečilište ljudi dolazili i pre nego što je turizam kao koncept prihvaćen! Ova mondenska varoš smeštena u savinjskoj dolini ispod planine Boč, ugostila je tokom svoje bogate istorije mnoga slavna imena vladarskih dinastija Habsburg, Bonaparta, ali i Karađorđević i Obrenović, a iskopine pokazuju da su Rogašku Slatinu poznavali još Kelti i Rimljani.

Rogaška Slatina

Glavni razlog za to je lekovita mineralna voda koja izvire iz dubine od 280 do čak 600 metara. Njeno komercijalno ime je Donat Mg i zbog svog sastava se svrstava u sam vrh mineralnih voda u svetu. Preporučuje se osobama koje imaju problema sa gastrointestinalnim bolestima, jetrom, pankreasom, kao i ljudima sa srčanim, vaskularnim i nervnim obolenjima. Takođe, ova voda reguliše nivo šećera i holesterola u krvi i kontroliše visok krvni pritisak, a zbog visoke koncentracije magnezijuma (litar Donat Mg vode sadrži čak 1040 mg magnezijuma) pogodna je za sprečavanje osteoporoze. Pored magnezijuma, bogata je kalcijumom, sulfatom, sodijumom i hidrogen karbonatom, a njena temperatura se kreće između 27 ºC i 36 ºC.

Rogaška Slatina

U Rogaškoj Slatini možete u svakom marketu da kupite flaširanu mineralnu vodu, ali je najbolje posetiti Medicinski Centar i tamo popiti čašu sveže vode iz prirodnog izvora. Samo ispijanje vode u ovoj ustanovi je takođe poseban ritual. U zavisnosti od potrebe na posebnim mestima, postavljenim u okviru kompleksa, možete popiti toplu ili hladnu izvorsku vodu i onda izaći u živopisni Spa Park Rogaška Slatina i uživati u šetnji.

Rogaška Slatina je s pravom jedna od najpoznatijih termalnih banja u Sloveniji, uređena za savršen odmor i posećena tokom čitave godine. Daleko od gradske buke i vreve, možete naći izvrsne velnes centre u Grand Hotelu Sava, Grand Hotelu Rogaška i Hotelu Atlantida. Pored toga, Rogaškoj Slatini ne nedostaju izvrsni restorani sa jedinstvenom ponudom hrane i vina, kao i pregršt mesta sa interesantnim sadržajem poput orguljarnice Škrabl, čuvenog Aninog dvora, Staklare Rogaška, Paviljona kaktusa, a tu je i sedište kozmetičkog brenda Afrodita Cosmetics.

Ali da krenemo redom… Počećemo od restorana Kaiser koji se nalazi u sklopu Grand Hotela Sava i važi za jedan od najboljih hotelskih restorana u Sloveniji. Vrhunsko kulinarsko umeće, neiscrpna mašta i posvećenost izvrsnoj hrani spojeni su u restoranu Kaiser sa gostoprimstvom, šarmom prostora i stručnošću osoblja. Na meniju restorana su i interesantni paketi kao „Tradicionalna steklarska južna“, kulinarski doživljaj idealan za upoznavanje sa tradicionalnim slovenačkim jelima. Pored toga, tu je i bogata vinska karta koja doprinosi kompletnom ugođaju.

Rogaška Slatina ima nešto i za one koji vole lokalnu hranu u prirodnom okruženju. To je gazdinstvo Pomona  koje je dobilo naziv po istoimenoj rimskoj boginji, čuvarki voćnjaka i predstavlja životni projekat Janka Zupaneca, čoveka bogatog duha i neiscrpne energije. U saradnji sa prirodom, Janko je napravio mali raj i rešio je da ga podeli sa gostima. Osim neizbežnog voćnjaka, tu je i bašta, plastenik, farma svinja koje žive maltene slobodno, ali i ribnjak čija voda navodnjava salatu. Takođe, podigao je i pansion za smeštaj gostiju u okviru koga se nalazi spa centar. Hrana i piće u Pomoni su od svežih namirnica iz lokala ili Jankovih ruku delo, što dodatno podiže kvalitet usluge.

Još jedan restoran u Rogaškoj svakako zaslužuje pažnju ljubitelja gastronomije. To je Gostionica Jurg koja predstavlja pravo mesto za uživanje u domaćim specijalitetima, prezentovanim na moderan način. Pored sjajne kuhinje, odličnih slovenačkih vina i prijatnog, svedenog ambijenta, treba istaći i veoma kvalitetan servis koji ovaj restoran čini izuzetnim.

I ljubitelji slovenačkog vina imaju u Rogaškoj Slatini zaista bogat izbor pa je obilazak vinskog podruma i degustacija domaćih vrhunskih vina u Calskoj gorci – Vinograd, nezaobilazna aktivnost. Ovo zdanje predstavlja i spomenik kulture kojim upravlja Udruženje vinogradara Rogaška Slatina.

Ipak, središte mesta svakako je staklara Rogaška koja proizvodi kristal i staklene ukrase za svetski poznate brendove i predstavlja pravu riznicu umetnosti proizvodnje predmeta od stakla. Iako postoji više od 350 godina, staklara je zvanično osnovana 1927. godine i od tada iskusni majstori sa izuzetnom preciznošću oblikuju svaki komad stakla. Od duvanja stakla i drevnog oblikovanja u drvenim kalupima, do graviranja i poliranja proizvodi se izrađuju ručno, uz neophodne tehnološke intervencije.

Veoma interesantno mesto koje zaista vredi posetiti u Rogaškoj Slatini je Paviljon kaktusa. Sakupljanje kaktusa postalo je popularno u Sloveniji između dva svetska rata, a posebno je okupiralo Zvonka Čoha, koji je kaktuse prikupljao i negovao više od 40 godina i tako postao vlasnik jedne od najbogatijih kolekcija u Evropi. Na sreću ljubitelja ovih biljaka, opština Rogaška Slatina je imala sluha za njegovu strast, pa je predstavila javnosti „Paviljon kaktusa“. Kolekcija sadrži različite vrste kaktusa, ali i sukulente, među kojima se izdvajaju neke posebno retke vrste. Prema mišljenju stručnjaka iz „Društva prijatelja kaktusa Slovenije”, procenjeno je da zbirka ima više od 7.000 kaktusa.

Još jedan autentičan sadržaj u Rogaškoj predstavlja Orguljaška kuća Škrabl, gde se proizvode i restauriraju orgulje koje se nalaze u crkvama i katedralama postavljenim u 26 zemalja širom sveta! Orguljaška radionica Škrabl počela je sa radom 1990. godine i vrlo brzo postala jedna od najboljih orguljaških radionica u Evropi sa proizvodnjom i do dvadeset orgulja godišnje. Tokom posete, ljubazni domaćini će vam pokazati čitav proces proizvodnje, od obrade drveta i livenja, pa sve do finalnog podešavanja zvuka.

U Rogaškoj Slatini je nastao još jedan svetski brend, Afrodita Cosmetics. Danas, svakako jedna od vodećih kozmetičkih firmi u ovom delu Evrope, započela je sa radom davne 1970. godine. Tada je osnivač Afrodite, gospođa Danica Zorin Mijošek, otvorila prvi salon lepote u Rogaškoj Slatini. Vrhunski kvalitet proizvoda i poštovanje životne sredine predstavljaju lajtmotiv kompanije u šta se mogu uveriti svi koji posete prostorije Afrodite u Rogaškoj Slatini i upoznaju se sa više od 650 proizvoda u njihovom asortimanu.

Rogaška Slatina

Za kraj nikako ne treba propustiti posetu muzeju Anin dvor, koji na veoma zanimljiv način spaja prošlost, sadašnjost i budućnost. Naziv Anin dvor odnosi se na svetu Anu, zaštitnicu žena, koja je zbog dobrih dela dobila i istoimenu crkvu. Muzej Anin dvor je popularna turistička atrakcija i godišnje ga poseti više od 100.000 ljudi, a ima pet tematskih zbirki. Staklarska zbirka prikazuje istoriju staklarstva u Rogaškoj Slatini i ima više od 2000 eksponata, uključujući predmete napravljene od 18. veka do danas. Grafička zbirka prikazuje istoriju grafike u Sloveniji uključujući radove kako slovenačkih, tako i drugih evropskih umetnika. Zavičajna zbirka prikazuje istoriju i kulturu Rogaške Slatine sa više od 10.000 eksponata, koji predstavljaju predmete iz svakodnevnog života, umetničke predmete i arheološke nalaze, kao i veoma obimnu Kraljevsku zbirku dinastije Karađorđević. Obilazak muzeja dalje vodi do Zbirke parkova sa interaktivnim načinom istraživanja svih lokacija Rogaške Slatine, a ujedno se mogu videti i autohtone vrste drveća. Na kraju, istražujući muzej, dolazimo do kolekcije posvećene kozmetici Afrodita.

Rogaška Slatina

Nakon svega, Rogaška Slatina ostavlja utisak veoma lepe i kulturološki i geografski bliske destinacije, pogodne za odmor u svim godišnjim dobima i sa bogatom ponudom različitih aktivnosti.

Tekst: Petar Vušurović

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najzelenije i najzdravije ostrvo sveta

0
Tilos grčka
Photo: Pixabay/ travelspot

Egejsko more je dom jednom malom ostrvu koje je svima pokazalo ne samo da je energetski samostalno, već je prvo na svetu po tome što ne proizvodi ni gram otpada

Tilos se nalazi u arhipelagu Dodekanez, u jugoistočnom delu Egejskoga mora. Idilično i atraktivno, deluje na prvu kao i sva druga divna grčka ostrva. Netaknuta priroda, tirkizno more i romantične luke samo su deo priče koje ostrvo pripoveda.

Najveća zanimljivost leži je u činjenici da je Tilos za sada prvo i jedino ostrvo na svetu koje ne proizvodi otpad. Narod na Tilosu je oduvek bio napredan i humanistički nastrojen, uvek se prednost davala  javnom zdravlju, ljudskim pravima i ekologiji.

Na ostrvu živi nešto manje od 800 stanovnika, i svi oni žive u nacionalnom parku sa neverovatnom bioraznolikošću. Upravo tu je pre nekoliko godina otvorena prva grčka hibridna elektrana na energiju vetra i sunca, što im je omogućilo da budu energetski potpuno samostalni.

To je stanovništvu dalo priliku da koristi električna vozila, pa je logično sledeći korak podrazumevao smanjivanje otpada. Tilos trenutno reciklira više od 80% otpada, što je najveća stopa recikliranja na svetu. Danas oni nemaju kante za smeće već Centar za kreativno recikliranje.

Zero-waste politika je privukla i ekološki osvešćene posetioce, stvorila nove ekonomske prilike vezane za primenu obnovljivih izvora energije. To je takođe i pokrenulo eko-turizam i održivu poljoprivredu, što je značajno podstaklo lokalnu ekonomiju.

Tilos je svetli primer kako se sve može ako se hoće, samosvest i disciplina, kao i briga o zdravlju i okolini napravila je na ostrvu oazu u kojoj žive srećni i zadovoljni stanovnici. Oni su pre svega toga, zdravi.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Vrhunska francuska gastronomija za 40 evra

0
Hoće li švedski sto preživeti krizu
Photo: Pixabay/allybally4b

Da nije sve u novcu potvrđuje i jedan restoran u Francuskoj koji nudi vrhunsko gastronomsko iskustvo za samo 40 evra. U njemu ona parola „manje je više“ ne važi, kod njih je više uvek bolje, jer je u pitanju restoran „jedi koliko možeš“

U restoranu Les Grands Buffets u Narboneu, gradu na obali Mediterana na jugu Francuske, obrok košta tačno 42 evra i 90 centi. Za taj novac dobijate vrhunske specijalitete kao što su guščja džigerica, pečena prepelica, žablji bataci, puževi, jastozi i ostali morski plodovi. Da, za 42 evra i 90 centi možete jesti koliko god želite, to treba napomenuti.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Alvaro Martinez (@pasea_madrid)

All you can eat restorani sa uslugom „jedi koliko možeš“ nisu nešto posebno, obično se jela koje nude baziraju na brzoj hrani ili običnoj “kuvanoj”, što ne znači da takva jela nisu ukusna ili dobra. Jednostavno su jela koja se ponavljaju i jela koja nisu naročito „inspirativna“.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Les Grands Buffets restoran ima potpuno drugačiju politiku, i nudi nešto drugačiju hranu. Restoran je upisan u Ginisovu knjigu kao mesto koje nudi najviše različitih vrsta sireva. Danas nudi iskustvo u kakvom su od „srednjeg veka uživali plemići i francuska aristokratija“. Sam prostor je raskošno dekorisan i u ponudi ima zaista vrhunsku hranu. Upravo zbog toga je postao izuzetno popularan a rezervacija je obavezna.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ostrvo Tiber, manje turistički posećen sadržaj Rima

0
Ostrvo tiber rim
Photo: Pixabay/ DUCTINH91

Ostrvo Tiber, ili Isola Tiberina, je mali ali značajan deo Rima smešten na reci Tiber, koja tromo teče kroz srce grada. Ovo ostrvo, sa svojom bogatom istorijom i kulturnim značajem, ponosno stoji kao dokaz dugotrajnog nasleđa večnog Rima

Ostrvo Tiber je bilo poznato u istoriji po svojoj vezi sa lečenjem i medicinom. U drevnim vremenima, tu se nalazio hram posvećen Asklepionu, grčkom bogu medicine i lečenja. Hodočasnici iz daleka su dolazili na ovo sveto mesto, tražeći isceljenje i utehu za svoje bolesti. Ostrvo je tako postalo simbol nade i obnavljanja, mesto gde su bolesni mogli da pronađu nadu i ozdravljenje.

Kroz vekove, ostrvo Tiber je prošlo kroz brojne promene, ali je uspelo da zadrži svoj jedinstveni šarm i atraktivnost. Danas je ostrvo živopisno i živahno središte, sa uskim ulicama pored kojih se nalaze šarmantni kafići i prodavnice. Drevni hram Asklepiona više ne postoji, ali duh lečenja i obnavljanja i dalje živi.

Ostrvo je povezano sa ostatkom Rima sa dva slikovita mosta, Ponte Fabricio i Ponte Cestio. To je mesto gde se prošlost i sadašnjost susreću, gde se drevna istorija susreće sa modernim životom. Uprvo zbog toga je to mesto kontrasta, gde se mirna reka suprostavlja živahnim gradskim ulicama, podsećajući ga na drevno nasleđe Rima.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Ostrvo Tiber je više od same znamenitosti, to je simbol otpornosti, lečenja i večnog duha Rima. Dok nastavlja da se razvija i prilagođava modernim promenama, ostaje kao svedočanstvo zaista bogate istorije i kulturnog nasleđa ovog drevnog grada, podsećajući na vanvremensku lepotu i privlačnost Rima.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Japraci sarme od zelja blitve

Japraci – tradicionalno jelo Crnogoraca koje miriše na dom

0
Japraci su jedno od najautentičnijih i najvoljenijih jela tradicionalne crnogorske kuhinje. Ovaj specijalitet posebno je rasprostranjen u severnim krajevima Crne Gore, poput Pljevalja, Bijelog...