18.9 C
Belgrade
petak, jul 11, 2025
Naslovna Blog Stranica 102

Raguza, Sicilija za početnike

0
Raguza, Sicilija za početnike
Photo: Unsplash/ Joseph Recca

Iako je ovaj gradić dobro poznat svetskim putnicima, on uvek iznova uspe da izmami osmeh. On je uvek nov, uvek lep i srdačan, iako je u svojoj istoriji imao veliku tragediju

Raguza (Ragusa) se nalazi u istoimenoj opštini i pokrajini Raguza. Smeštena je na brdu, što samo pojačava utisak tople i idilične, ruralne Italije. U gradu živi nešto više od 73.000 stanovnika i svi se uglavnom bave poljoprivredom i turizmom. Oni uzgajaju masline, ali i cveće, pa je grad obojen u bezbroj boja.

Ovaj grad je možda i najpoznatiji po idiličnoj arhitekturi i po duhu veselog naroda koji tamo živi. Njegova istorija je bila teška i narodu nije uvek bilo lako. Raguza je gotovo u potpunosti bila uništena u zemljotresu 1693. godine, a stanovnici nisu dozvolili da ih to savlada.

Uz dogovor oko obnavljanja grada, oni su se podelili. Bogatiji su se preselili u drugu četvrt, a ostatak stanovništva ostao je u gradu kako bi ga obnovio. Stari deo je podignut u baroknom stilu, a početkom 20. veka nova četvrt i stari deo grada spojili su se u celinu. Unutar grada danas imamo stari i novi deo koje deli takozvana Dolina mosta, a stari deo je upisan na Uneskovu listu svetske baštine.

Hrvatska ima najspektakularniju obalu, saznajte više.

Oba dela imaju impresivne građevine i uske uličice koje odražavaju bogatu istoriju regije. Raguza, zajedno s drugim baroknim gradovima, upisan je na Uneskov popis svetske baštine zbog svoje neverovatne arhitekture. Osim toga, grad je poznat po svojoj gastronomiji, uključujući neverovatne specijalitete sicilijanske kuhinje.

U gradu postoje brojne crkve, raskošne vile i tradicionalne kuće. Raguzu je najbolje upoznati šetajući, a posebno je lepa uveče. Ceo grad se tada probudi, kamene ulice dobiju romantična osvetljenja od fenjera, a muzika iz restorana ispuni vazduh. Sve radi do prilično kasno u noć, pa je zabava zagarantovana. Raguza je zaista prava Sicilija za početnike.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Nikola Dedović, generalni direktor hotela Metropol Palace

0

Brojni intervjui koje sam tokom godina imao prilike da uradim sa direktorima raznih hotela, otkrili su mi nekoliko stvari koje odlikuju karijeru uspešnog hotelijera. Sve njih spaja, pre svega, neverovatna posvećenost poslu uz privrženost porodici, kao i zavidna kreativnost i komunikativnost, ali postoji još nešto što zaista pravi razliku i kao po pravilu predstavlja deo životopisa najboljih. To je neverovatan uspon hotelskom lestvicom, od najniže pozicije do samog vrha, kojim su, da se izrazim rečnikom moga sina, „obrnuli igricu“. Razumevanje čitavog sistema hotelskih usluga i, pored mladosti, ogromno praktično iskustvo, je upravo ono što karakteriše i mog izuzetnog sagovornika, Nikolu Dedovića. Kako sam kaže, hotelijerstvo je njegov život i oduvek je hteo da upravlja nekim hotelom, pa je do generalnog direktora institucije kakva je Metropol Palace, došao tako što je počeo kao pomoćnik sobarice. Ako tome dodamo podršku porodice u vidu supruge i troje dece, jasno je da je Nikola jedan od onih s početka priče

TU: Kako je tekao vaš razvojni put u karijeri do pozicije generalnog direktora hotela Metropol Palace?
ND: Moj profesionalni put bio je dinamičan i obuhvatio je različite segmente hotelske industrije. Karijeru sam započeo u sektoru domaćinstva, nastavio preko odeljenja recepcije i prodaje, a zatim sam prešao na pozicije u okviru menadžmenta hotela. Rad u različitim hotelskim lancima, kao što su Intercontinental Hotels Group, Small Luxury Hotels i Luxury Collection by Marriott, pružio mi je priliku da steknem iskustvo u operativnom radu različitih vrsta hotela, od manjih butik hotela do velikih luksuznih objekata. Put koji sam prošao, izgradio je temelje za poziciju generalnog direktora hotela Metropol Palace, koju sam sa ponosom preuzeo ovoga novembra.

TU: Koji su ključni segmenti delovanja koje ste postavili na početku vašeg rada na novoj poziciji?
ND: Na početku sam odmah postavio sam jasne ciljeve i prioritete. Fokusirao sam se na poboljšanje kvaliteta usluga, optimizaciju operacija i unapređenje iskustva gostiju. Takođe, uložio sam napore u razvoj zaposlenih, jer verujem da je zadovoljan tim – ključ uspeha hotela.

TU: Da li se promenio odnos prema kolegama sa kojima ste do sada radili?
ND: Moj pristup je ostao otvoren i inkluzivan. Uvek sam težio timskom radu i izgradnji pozitivne radne atmosfere. Iako sam preuzeo poziciju generalnog direktora, trudim se da održim bliske odnose sa kolegama i zajedno s njima radim na postizanju ciljeva.

TU: Da li imate probleme sa kadrovima i kako ih rešavate?
ND: U svakom poslovanju postoje izazovi s kadrovima. Zato, sada aktivno radim na identifikaciji potreba za obukom i razvojem zaposlenih. Takođe, implementirao sam programe za poboljšanje radne atmosfere i motivacije, čime se direktno suočavamo s problemima i radimo na njihovom rešavanju. Svesni smo nedostatka radne snage na našem tržitu, svi smo u istom problemu, tako da mislim da bi trebalo da se mi hotelijeri međusobno pomažemo, pokušamo da nađemo rešenja i da edukujemo mladi kadar po našim aršinima, kako bismo proizveli i napravili, pre svega, dobre ljude.

TU: Šta najviše volite da istaknete u predstavljanju hotela Metropol Palace?
ND: Ono što najviše volim istaći o hotelu Metropol Palace je njegova izuzetna kombinacija luksuza, tradicije i savremene elegancije. Naša posvećenost pružanju vrhunskog iskustva gostima, uz vrhunsku uslugu i pažljivo osmišljene sadržaje, čini nas jedinstvenima u industriji. Naša istorija je ono što pravi razliku, tradicija koja datira od 1957. godine, veliki spisak gostiju koji su obeležili čovečanstvo u sferi kulture, nauke, politike. Ali ono što me posebno čini radosnim je to što je Metropol mlađi nego ikada, privlačniji i prijemčiviji i za mlade generacije, koje stvaraju novu tradiciju i pišu novu istoriju upravo u ovim danima.

TU: Šta je po vašem mišljenju ono zbog čega se gosti vraćaju u hotel i šta razlikuje hotel Metropol od konkurencije?
ND: Gosti se vraćaju u hotel Metropol ne samo zbog luksuznog smeštaja već i zbog personalizovanog pristupa. Naša pažnja prema detaljima, jedinstveni doživljaji i autentičnost čine nas posebnima. Takođe, neprestano se prilagođavamo trendovima i gostima pružamo inovativna iskustva. Centralna gradska lokacija, hotel s dušom, mesto gde je sigurno neko koga poznajete slavio neki od bitnih datuma u životu. Postali smo interesantni i filmskoj industriji, tako da je naš “Zid slavnih” puniji svake godine velikim i bitnim licima i našim poznatim savremenicima. Pored toga, posebno bih istakao naš restoran na desetom spratu, The Twenty Two, kao jedno posebno mesto za sve posetioce grada i Beograđane. To je elegantan način da uronite u beogradsku noć sa pogledom od 360 stepeni na ceo grad, uz pažljivo kreirane ukuse našeg novog menija, ovenčanog Mišlenovom preporukom.

TU: Da li ste zadovoljni dosadašnjom karijerom i koji su vaši dalji planovi?
ND: Dosadašnja karijera donela mi je zadovoljstvo, ali uvek sam otvoren za nove izazove. Dalji planovi uključuju kontinuirano unapređenje hotela Metropol Palace, širenje mreže partnerstava i fokus na održivom poslovanju. Želim ostati predan razvoju hotelske industrije i pružanju vrhunskog iskustva gostima.

Tekst: Petar Vušurović

Foto: Jelena Dimitrijević

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Cacio e pepe en vessie, nova/stara pasta osvaja Italiju

0
Cacio e pepe en vessie rigatoni
Photo: Unsplash/ Stefan Schauberger

Na obalama jezera Garda kuvar Riccardo Camanini oživljava drevne italijanske recepte u svom restoranu Lido 84. Jedan od starih i zaboravljenih recepata u potpunosti je uneo revoluciju u ovoj zemlji, jer sve što ima veze sa testeninom je od državnog značaja za Italijane

Cacio e pepe en vessie je jedan stari/novi specijalitet, i sada već prepoznatljivo jelo koje je usavršio kuvar Riccardo Camanini. U suštini se specijalitet ne razlikuje mnogo od onih koje smo navikli da jedemo danas. U pitanju je pasta, rigatoni sa parmezanom ili pecorino sirom i biberom. Međutim, sam način pripreme je specifičan. Pasta se kuva u svinjskoj mešini.

Pasta ovako pipremljena je ukusnija i bolja, jer se u toku kuvanja svinjska mešina širi i ekspandira. Svi sastojci se ravnomerno kuvaju. Korištenje mešine kao posude za kuvanje znači da se pasta kuva na pari i da je potpuno uronjena u ostale sastojke, pekorino sir, so, biber i ekstra devičansko maslinovo ulje. To takođe znači da jelo nikad dva puta nema isti ukus.

Sama mešina je nesavršena i nijedna nije ista, razlikuju se od veličine do elastičnosti i oblika, jer se razlikuju i same svinje. Pre posluživanja cacio e pepe, mešina napunjena pastom se nosi zatvorena na sto u zlatnoj posudi. Otvara se sa gornje strane kako bi se otkrili kremasti rigatoni i kako bi se miris raširio po restoranu.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Jedan deo jela iz svake serije uvek se vraća u kuhinju da ga šef proba, jer jelo nikad nije isto. Camanini je glavni kuhar i suvlasnik, restoran Lido 84 je otvoren 2014. godine, a šest meseci kasnije dobio je Mišlenovu zvezdicu. Nedavno, u julu ove godine, panel kulinarskih stručnjaka ga je rangirao kao osmi najbolji restoran na svetu na popisu 50 najboljih svetskih restorana.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

U najsunčanijem gradu Jadrana, u susret zabavi i prelepom mirisu mimoze

0
Photo: Opština Herceg Novi

Da li ste znali da mimoza cveta i blista uprkos zimi i hladnijem vremenu? S jedne strane, ovaj cvet simboliše borbenost, odlučnost i lepotu čime nas inspiriše, a sa druge strane – zaštitni je znak prelepog, primorskog grada u našem komšiluku

Žuta boja i miris mimoze, zajedno sa mirisom mora, odagnaće svako zimsko “potonuće”, a posebno u februaru kada vas u Herceg Novom očekuje Praznik ili Festival mimoze. U pitanju je manifestacija sa tradicijom dugom više od pola veka, koja svake zime okuplja brojne domaće i svetske turiste.

Photo: Opština Herceg Novi

Osim po ukusnoj hrani, luksuznom hotelskom kompleksu kao što je Lazure Hotel & Marina, Gospi od škrpjela i ostalim atrakcijama, Herceg Novi je naširoko poznat upravo po Prazniku mimoze i dobroj muzici, a u sklopu manifestacije održava se i veliki broj tradicionalnih događaja, poput Berbe mimoze, maskenbala ili karnevalske povorke.

Zatim, tu je i čuveno suđenje i spaljivanje krnevola, tako da je zabava zagarantovana. Oni stariji bi rekli da ih Praznik mimoze neodoljivo podseća na neka prošla, verovatno i lepša vremena, kada je među ljudima bilo više smeha i radosti.

Lazure Hotel & Marina

No, kad smo već kod dobrog raspoloženja, ne smemo zaboraviti da je Herceg Novi, tačnije Lazure Hotel & Marina u Meljinama, upravo u vreme 55. Praznika mimoze, domaćin tradicionalnog 5. Salona vina. U prelepom prostoru zgrade iz 18. veka ljubiteljima ovog plemenitog pića će se predstaviti najbolji proizvođači vina iz regije i mnogih zemalja Evrope.

Pored uživanja Dani mimoze su prepuni i raznih aktivnosti. Naime, ovaj crnogorski grad poznat je po skalama (stepenicama), te je sasvim prirodno da se tokom Praznika mimoze održi i Skalinada – trka uz gradske stepenice. Uz Skalinadu, tu je i fešta na Škveru, gde posetioce očekuje velika zabava u okviru koje će biti organizovan muzički program, kao i gastro ponuda Herceg Novog. Takođe, mislilo se i specijalno na mališane, te je njima posvećen Dečji maskenbal.

Nema sumnje da je Festival mimoze jedan od najstarijih i najpopularnijih u regionu, a sama priča vezana za ovaj cvet i njegovu raskoš u Herceg Novom je zaista posebna. Naime, mirisni žuti cvet potiče iz Australije, a u crnogorski grad su ga doneli čuveni bokeljski pomorci, vraćajući se kućama sa dalekih putovanja.

Dakle, u najsunčanijoj “tački” Jadrana i u februaru 2024. preplitaće se mirisi cveća, hrane, pića, dobre energije ljudi, tonovi muzike i koloriti, a vaše je samo da se opustite i uživate u trenutku!

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Zicer za dobar provod

0

Možda ne zvuči mnogo uzbudljivo, svi smo bili tamo, nije „skriveni biser“, ali Budimpešta je grad koji vas nikad neće ostaviti na cedilu. Možda će duvati vetar, možda će biti hladno, ali zato je tu bogata mađarska kuhinja koja greje kosti i dušu, vrhunska vina, omiljeni slatkiši, a ima i jake rakije palinke. Prelepi muzeji i galerije, izuzetan zoološki vrt, cirkus sa redovnim repertoarom, divne katedrale, bajkoviti stari Budim, mnoštvo mostova, Dunav, nekoliko vrhunskih bazena sa termalnom vodom, pa šta čoveku više treba? Budimpešta je zicer za dobar provod!

Kao i Beograd i Beč, i Budimpeštu su osnovali drevni Kelti, da bi tu zatim došli Rimljani i sagradili utvrđeni grad Akvinkum. Kada su na ovo područje stigli Huni, od 9. veka Budim je kraljevski grad, a Pešta se razvila kao trgovačko naselje na suprotnoj obali Dunava. Danas je Budimpešta metropola u kojoj živi nešto manje od dva miliona stanovnika.

Budim

Stari grad Budim, ili Buda, smešten na brdu s pogledom na Dunav, predstavlja istorijsko srce Budimpešte i pod zaštitom je UNESCO-a. Tu se nalaze Budimski dvorac, Matijina crkva (Mátyás-templom) prekrasna gotička katedrala iz 14. veka kao i Ribarski bastion sa sedam tornjeva koji predstavljaju sedam plemena osnivača Mađarske. Kaldrmisane ulice, starinske očuvane kuće, šarmantni trgovi, skriveni sokaci, mnoštvo restorana i kafića sa panoramskim pogledom na Dunav i Peštu, Budim je magično mesto bogate istorije i kulture.

Pešta

Iz Budima do Pešte stiže se prelepim Sečenjijevim lančanim mostom iz 1849, a kada se pređe Dunav, u Pešti nas dočekuje plejada spektakularnih zgrada, od neoklasičnih palata do secesijskih dragulja. One se uglavnom nalaze u strogom centru grada i mogu se obići i za jedan dan (ako baš žurite).

Parlament, simbol Budimpešte, dominira obalom Dunava i oduševljava posetioce. Građen je u stilu neogotike, a sa svojim tornjevima, šiljcima, ukrasima i bogato dekorisanom fasadom ostavlja nezaboravan utisak.

Bazilika Svetog Ištvana (Szent István-bazilika) najveća crkva u Budimpešti i jedna od najvećih u Mađarskoj, neoromanička je građevina posvećena prvom ugarskom kralju, Svetom Stefanu (Ištvanu). Ovo je najviša građevina u gradu, sa kupolom visokom 96 metara.

Trg heroja je nezaobilazna destinacija za svakog ko je došao u Budimpeštu. Ovaj ogromni trg u centru grada okružen je istorijskim zgradama i spomenicima, a u središtu trga nalazi se „Milenijumski spomenik“ koji je izgrađen 1896. godine u čast hiljadu godina od dolaska Mađara u Panonsku niziju.

Rafaelo, Da Vinči, Renoar, Van Gog…

Ono što mnogi ne znaju kad idu u Budimpeštu jeste to da njihov Muzej lepih umetnosti (Szépművészeti Múzeum), koji se nalazi na Trgu heroja, poseduje zaista impresivnu kolekciju umetnina, od drevnog Egipta i antike, preko renesansnih i baroknih majstora do čuvenih impresionista. U stalnim postavkama izložena su dela umetnika kao što su Đorđone, Rafaelo, Leonardo da Vinči, Ticijan, El Greko, Velaskez, Goja, Rembrant, Mone, Renoar, Van Gog, a ima i značajna kolekcija skulptura Ogista Rodena.

Vaci ulica

Obilazak Budimpešte je nezamisliv bez šetnje Vaci ulicom, najpoznatijom u gradu i jednom od najpopularnijih turističkih atrakcija. Proteže se dužinom od oko 1,5 km, od Trga heroja do Mosta slobode i prepuna je prodavnica, restorana, kafića i barova, a predstavlja i centar gradskog života.

Gulaš, tokajac i kolači

Budimpešta ima širok izbor restorana za svaki ukus i svačiji džep, a ima i nekoliko restorana sa Mišelinovom zvezdicom. Mađarska kuhinja je bogata, ukusna, a porcije su poštene, nećete ostati gladni. Posebna priča su slatkiši, a u toj priči nezaobilazan je „Kafe Žerbo“ (Café Gerbeaud), jedan od najpoznatijih i najstarijih kafića, koji je bio čuven po svojim kolačima još u 19. veku. On se inače nalazi u centru, vrlo blizu Vaci ulice.

Porodični provod

Budimpešta je poznata po svojim termalnim kupalištima i akvaparkovima, savršenim za relaksaciju i zabavu. U gradu se nalazi i jedan od najstarijih cirkusa na svetu  „Veliki budimpeštanski cirkus“ sa redovnim repertoarom, smešten u prelepoj zgradi iz 19. veka. Zoološki vrt je dom velikog broja životinja iz celog sveta – tigrovi, lavovi, pande, pingvini, nosorog, gorile, ajkule, raže…

Bilo da idete poslovno ili na odmor, bilo da ste mladi ili stari, Budimpešta je savršeno rešenje – od prekrasne arhitekture do banjskih kupališta i zabavnih parkova, a sve to povezano metroom i povoljno, Budimpešta ima nešto za svakoga.

Tekelijanum i crkva Svetog Đorđa

Srbi u Mađarskoj žive još od srednjeg veka, Despot Stefan Lazarević je imao kuću u Budimu (na kojoj danas stoji spomen-ploča), a u Pešti je 1826. osnovana i Matica srpska. Vrlo blizu Vaci ulice, u samom centru nalazi se srpska pravoslavna crkva Svetog Đorđa iz 18. veka, vredna građevina baroknog stila.

Takođe u centru grada, u ulici Király 19-21 smešten je Tekelijanum, zadužbina Save Tekelije iz 1838. godine namenjena školovanju srpske dece, među kojima su bili i Nikola Tesla, J.J. Zmaj, Isidor Bajić… U ovoj prelepoj palati neoklasicističkog stila danas se nalaze Srpska gimnazija „Nikola Tesla“, đački dom, muzej, knjižara. 

Piše: Bojana Ilić

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Kako RateHawk unapređuje poslovanje turističkih agencija u Srbiji

0
RateHawk

Uloga profesionalca u turističkoj industriji je zahtevna. Sa svim nemirima proteklih godina, ekonomskim neizvesnostima i promenama u preferencijama putnika, turistički agenti su morali da prevaziđu prepreke, brzo se prilagode promenljivim uslovima i ponekad čak ostvare nemoguće kako bi zadovoljili potrebe svojih klijenata. Dok se svet oporavlja od posledica pandemije Covid-19, interesovanje za putovanjima raste, bilo da su u pitanju destinacije unutar zemlje ili van njenih granica. Da bi efikasno odgovorili na ovaj rastući zahtev, turistički agenti se okreću naprednim alatima. Među njima se ističe RateHawk kao kompanija koja razvija proizvode za turističke agente omogućavajući im da optimizuju svoje poslovanje i poboljšaju svoj učinak

RateHawk je inovativna B2B platforma za rezervacije koja nudi hotele, avio karte, transfere, rent-a-car i druge usluge u vezi sa putovanjima u jednom jednostavnom sistemu. Razumevajući neprocenjivu ulogu turističkih agenata, savetnika i ostalih profesionalaca u industriji, RateHawk razvija proizvode vrhunskog kvaliteta i pruža profesionalnu podršku kako bi turistički agenti unapredili operacije svojih poslovanja. Ovaj pristup se pokazao kao tražen, s obzirom da RateHawk trenutno ima više od 54.000 partnera širom sveta, a od toga 4.600 na Balkanu.

RateHawk

Višeproduktni alat

RateHawk nudi svojim partnerima jedan od najvećih izbora hotela u industriji sa 2,2 miliona smeštajnih kapaciteta širom sveta. Tokom godine, ovaj broj je porastao za 25% i nastavlja da raste. Ovaj obiman izbor je kreiran integrisanjem ponude više od 220 globalnih dobavljača hotela i njihovom kombinacijom sa 83.000 direktno ugovorenih hotela.

Pored hotela, RateHawk takođe nudi avio karte za više od 350 avio kompanija, uključujući 150 niskobudžetnih avio prevoznika, i transfere u više od 150 zemalja. RateHawk štedi vreme turističkim agentima, jer se sve ključne putničke usluge mogu lako rezervisati u jednom sistemu, bez potrebe za istraživanjem drugih platformi.

Fleksibilni uslovi plaćanja i provizija

Na RateHawk-u, sve usluge su dostupne za rezervaciju bez depozita. Za putničke agente dostupne su različite opcije plaćanja, tako da mogu odabrati najpogodniju: bankovni transfer, debitnu ili kreditnu karticu ili digitalno slanje linka za plaćanje njihovim klijentima.

RateHawk omogućava svojim partnerima da lako dodaju svoju proviziju na neto cenu i da sami postave željeni iznos provizije.

Ciljana rešenja

RateHawk je zvanično lansiran u Srbiji 2017. godine. Platforma, kao i njena mobilna aplikacija, su potpuno lokalizovani na srpski jezik. RateHawk pruža podršku na srpskom jeziku putem posebne telefonske linije kako bi zadovoljio potrebe agenata i garantovao visok nivo korisničke podrške. Poseban komercijalni tim operiše u Srbiji pokrivajući čitavu zemlju i pružajući svu neophodnu podršku i pomoć partnerima. Svaki registrovani partner dobija svog menadžera naloga čija je odgovornost da pomogne partnerima sa uvođenjem sistema, podešavanjem naloga i sa svim finansijskim pitanjima.

RateHawk se obavezao da svojim partnerima pruži najnovija rešenja u proizvodu i tehnologiji, uz izuzetne nivoe usluge. Odabirom saradnje sa RateHawk-om, turistički agenti mogu biti sigurni da pristupaju najkompletnijim i pouzdanim alatima dostupnim u industriji.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

B2B sajmovi, sadašnjost i budućnost turizma

0
B2B sajmovi, sadašnjost i budućnost turizma
Photo: Edward Hill

Svet turizma se stalno razvija, kao i načini kojima se kompanije povezuju i trguju. Sektor poslovnih putovanja, na primer, neprestano raste – zbog globalizacije, povećanih budžeta za korporativna putovanja i sve većeg broja ljudi koji rade na daljinu, očekuje se da će do 2027. potrošnja na poslovna putovanja dostići neverovatnih 1,8 biliona dolara. Turistička industrija se zato neprestano prilagođava, evoluira i pojavljuju se novi trendovi, a jedan od najnovijih je sve veći broj profesionalnih sajmova posvećenih turizmu

Svet turizma se stalno razvija, kao i načini kojima se preduzeća povezuju i trguju. Sektor poslovnih putovanja, na primer, neprestano raste – zbog globalizacije, povećanih budžeta za korporativna putovanja i sve većeg broja ljudi koji rade na daljinu, očekuje se da će do 2027. potrošnja na poslovna putovanja dostići neverovatnih 1,8 biliona dolara. Turistička industrija se zato neprestano prilagođava, evoluira i pojavljuju se novi trendovi, a jedan od najnovijih je sve veći broj profesionalnih sajmova posvećenih turizmu
TU Ski&Spa 2023

B2B (business-to-business) sajam/radionica u stvari je specijalizovan događaj koji nudi ciljanu i efikasnu platformu turističkim agencijama, hotelima, avio-kompanijama, korporacijama za brže i delotvornije sklapanje poslova i partnerstava. Ovi događaji su posebno dizajnirani za kompanije u turističkoj industriji.

U poređenju sa tradicionalnim B2C (business-to-consumer) sajmovima, B2B ima ciljanu publiku, što znači da kompanije ne gube vreme i novac na sastanke sa „nekvalifikovanim“ potencijalnim klijentima.

Matjaž Žigon, direktor službenog predstavništva sajmova za Alpe-Adria region, Poljsku, Nemačku i Tursku, koji zastupaju najznačajnije međunarodne sajmove u Veroni, Milanu, Riminiju, Pordenoneu i Bolonji, kaže da su tokom godina menjali koncept i da sve više organizuju sajmove na principu B2B za koje neprofesionalni posetioci ni ne mogu da kupe ulaznicu.

– Sajam „Vinitaly“ smo sa stotinu i pedeset hiljada ljudi smanjili na 80.000, a to smo mogli da uradimo jer smo imali jasan koncept. Ako sajam ima dobre posetioce, imaće i dobre izlagače. U stvari, pravi klijent sajma jeste posetilac, njemu se treba posvetiti, jer on je kupac. Mi godišnje imamo rast izlagača oko trideset odsto, upravo zbog toga što imamo dobre posetioce – kaže Matjaž.

B2B sajmovi, sadašnjost i budućnost turizma
Matjaž Žigon

Filtrirano tržište

Za razliku od sajmova orijentisanih na široku lepezu potrošača, B2B sajmovi služe specifičnoj publici profesionalaca. Ovakav filtrirani fokus omogućava ciljane interakcije, personalizovano umrežavanje, brže sklapanje poslova jer izlagač ne mora da se probija kroz more nepotrebnih kontakata.

Marketinška agencija Usta Nova iz Beograda specijalizovala se za organizaciju događaja u vezi sa turističkom industrijom i predstavljanjem destinacija.

– Za Slovenačku i Francusku turističku organizaciju uradili smo do sada nekoliko B2B radionica, a nakon pandemije napravili smo i svoja dva brenda (TU Ski&Spa i TU Sun&Sea workshop), koji su posvećeni zimskoj, odnosno letnjoj sezoni. Poenta naših B2B radionica jeste da izlagači na jednom mestu i u jednom danu predstave svoju ponude pažljivo biranim bajerima (turističke agencije i kompanije). Za sada su izlagači od Austrije do Kipra, a bajeri turističke agencije iz Srbije i regiona. Takođe, na naše događaje pozivamo predstavnike kompanija koji su u njima zaduženi za organizaciju korporativnih događaja, bilo da su to tim bildinzi, prezentacije proizvoda i usluga, proslave ili off-site sastanci menadžmenta. To je idealna prilika da se na jednom mestu povežu sa hotelima. Na svakom workshop-u imamo sve više izlagača, jer se pokazalo da su ovakvi događaji veoma korisni za obe strane. Takođe, pored svega pomenutog, organizujemo FAM Trip-ove na kojima se predstavnici turističkih agencija i kompanija upoznaju sa blagodetima određenih destinacija koje kasnije mogu prezentovati svojim putnicima ili zaposlenima ukoliko se radi o kompaniji. Ove godine smo već organizovali pet takvih putovanja po regionu – objašnjava Miroslav Mladenović, direktor Usta Nove.

B2B sajmovi, sadašnjost i budućnost turizma
Miroslav Mladenivić

Lični kontakt

B2B sajmovi nude jedinstvenu priliku za interakciju licem u lice i izgradnju odnosa. U sve digitalnijem svetu, lično poznanstvo je od neprocenjive vrednosti za dugoročna partnerstva i negovanje poverenja u industriji.

– Posle korone se pokazalo da ljudi komuniciraju na direktnom kontaktu. Ipak, smatram da bi B2B sajam bio najefikasniji, ne treba da bude na površini većoj od 100.000 m², jer sve preko toga teško je obići – smatra Matjaž.

Ivana Macuka, menadžerka prodaje i marketinga „Lazure Hotel & Marina“ u Meljinama, na Crnogorskom primorju, kaže da više voli B2B sajmove jer su to filtrirani događaji.

– Kad idete na B2C događaj, često tu ima ljudi koji su zainteresovani za odlazak u Egipat, ne za Jadran, a kad dođem na specijalizovani workshop, tu je sve filtrirano, dolaze bajeri koji rade region i bude najbolje uloženo vreme i povrat. Osim toga, uvek je dobro videti ljude uživo. Iako naša tržišta nisu velika, uglavnom se svi poznajemo, mi hotelijeri iz Crne Gore često se viđamo na nekom sajmu ili radionici, jer u Crnoj Gori ne stižemo. Dobro je da se vidimo, da čujemo ko je šta radio, ko je kakav problem imao i kako ga je rešio – objašnjava Ivana.

Ivana Macuka

Budućnost sajmova

Veliki svetski sajmovi u Berlinu, Londonu, Parizu jesu veliki organizmi koji dugo traju, pa tako ne mogu lako da nestanu.

– Veliki sajmovi opstaju jer su to svetska okupljanja. Sajam turizma u Milanu je ogroman, iako je B2B, ali tu dolaze čuveni hoteli, konkurencija je jaka, ima mnogo stranaca, u suštini dolazi se zbog novih kontakata – kaže Matjaž.

Ipak, naši sagovornici se slažu da su ovakvi sajmovi ostavština iz prošlosti, iz vremena pre digitalizacije.

– To je imalo svoj smisao, naročito za daleke destinacije, kad se prodaje ceo aranžman sa transferom. Sajmovi zavise i od tržišta, tj. od zemlje u kojoj se održavaju. Nemci i Austrijanci još uvek vole da dođu na sajam, da dobiju brošuru, dok Hrvati uopšte tako ne biraju svoja putovanja, i turističkih sajmova u Hrvatskoj skoro da više ni nema. A mlađi ljudi uglavnom vole sve sami da organizuju – objašnjava Ivana.

Na velikim B2C sajmovima lako je izgubiti se u šarenilu i moru informacija, dosta je teško pronaći konkretan proizvod/uslugu za kojim se traga.

– Ovi sajmovi služe prvenstveno dobijanju ideje o samoj informaciji, ali organizacija je stihijska, teško je ostvariti pravi kontakt, uloži se previše vremena za mali rezultat. Veliki međunarodni sajmovi jesu poslednjih godina skromno uveli B2B segment, ali zbog prirode učesnika (izlagača i bajera) to slabo funkcioniše. Zbog visoke cene izlaganja, nedovoljne efikasnosti i efektivnosti vremenom će se ovi sajmovi ili promeniti ili nestati… Ali do tog trenutka ćemo još sačekati – smatra Filip Kustura direktor Serbia Incoming DMC.

Turistička industrija nastavlja da se prilagođava promenljivim trendovima putovanja i tehnološkom napretku, a s obzirom na to da specijalizovani, B2B događaji pružaju jedinstvenu priliku za umrežavanje, izgradnju odnosa i poslovanje sa potencijalnim partnerima iz celog sveta, B2B sajmovi igraju sve važniju ulogu.

– B2B sajmovi i radionice u našem regionu jesu relativno noviji trend, ali oni predstavljaju budućnost povezivanja u turističkoj industriji. Mnogim izlagačima i bajerima više odgovara ovakva vrsta događaja, jer tu oni održe sastanke i dogovore poslove. Na izlagačima je da zatim urade follow up, pošalju ponude svima onima sa kojima su imali sastanke i ponude neke bolje uslove – smatra Miroslav.

B2B sajmovi, sadašnjost i budućnost turizma
Filip Krstura

Poslovna putovanja jača nego ikad

Pandemija je promenila mnogo toga u turizmu, a termin bleisure (business+leisure) sve se češće pojavljuje. Za one koji ne znaju, da ga prevedemo – odeš na službeni put, pa se posle završenih poslova privatno provodiš. Ništa novo. Međutim, digitalizacija i pandemija povećale su broj ljudi koji rade na daljinu, pa tako „službeni put“ može da potraje i nekoliko meseci, što dobro znaju mnogi hoteli, kako u gradu, tako i na moru. Statistike govore da se u današnje vreme oko četrdeset odsto poslovnih putovanja može računati u bleisure. A na osnovu dosadašnjeg rasta poslovnih putovanja, prognozira se da će poslovna putovanja u 2024. dostići 2019, a da će do 2027. porasti na 1,8 biliona dolara.

Svet turizma se stalno razvija, kao i načini kojima se preduzeća povezuju i trguju. Sektor poslovnih putovanja, na primer, neprestano raste – zbog globalizacije, povećanih budžeta za korporativna putovanja i sve većeg broja ljudi koji rade na daljinu, očekuje se da će do 2027. potrošnja na poslovna putovanja dostići neverovatnih 1,8 biliona dolara. Turistička industrija se zato neprestano prilagođava, evoluira i pojavljuju se novi trendovi, a jedan od najnovijih je sve veći broj profesionalnih sajmova posvećenih turizmu
TU Sun&Sea 2023

Ovakvo, promenljivo tržište zahteva i prilagodljiv turistički sektor, sve je više specijalizovanih turističkih agencija koje se fokusiraju na određenu klijentelu, a B2B događaji su idealni za profesionalce iz turističke industrije.

– Na međunarodnim B2B sajmovima i radionicama moja agencija nastupa kao izlagač (DMC) prema stranim kompanijama koje planiraju određene MICE aktivnosti, a među zemljama koje su u njihovom užem izboru nalazi se i Srbija. Pre samog B2B događaja, imamo priliku da se upoznamo sa hosted bajerima, sagledamo njihove profile, način rada, te unapred pripremimo našu prezentaciju da najbolje odgovara njihovom profilu. Nakon sastanka napravimo follow up i u nedeljama koje slede, bliže definišemo načine saradnje. Ovakvi događaji su izuzetno efikasni jer statistički posmatrano, sa više od pedeset odsto klijenata sa kojim se sretnemo, ostvarimo saradnju – zaključuje Filip Kustura.

Piše: Bojana Ilić

Švajcarska vizija budućnosti turizma – premijum gondole i luksuzni satovi

0
Švajcarska
Photo: Pixabay/george17168

Iako je snega na švajcarskim planinama sve manje, Švajcarci imaju „plan B“ za opstanak turizma. Oni sada posebnim akcijama privlače bogatu klijentelu nudeći vrhunski luksuz na manje konvencionalan način

Klimatske promene uticale su nepovoljno i na švajcarske Alpe, a klasični zimski sportovi postaju sve manje bitni u turističkoj ponudi. Umesto toga, Švajcarska nudi turistima izlete specijalnim premijum gondolama i skupe satove po kojima su i najpoznatiji.

Cermat u Valesu je srce švajcarskog alpskog turizma. Planina Materhorn i legendarne skijaške staze decenijama su privlačili goste sa svih strana sveta. Nedostatak snega i nemogućnost za zimske sportove uticali su na to da zimska ponuda bude su sve složenija.

Skijanja ima sve manje, bar onog po kom su čuveni. Održavanje skijaške infrastrukture postaje sve teže, zahtevnije i pre svega sve skuplje jer zahteva dodatnu opremu za proizvodnju veštačkog snega. Domaćini su se dosetili pa su svojoj tradicionalno bogatoj klijenteli ponudili novu atrakciju, Matterhorn Alpine Crossing. U pitanju je spektakularna luksuzna žičara koja vodi preko glečera Teodul do Servinija u Italiji.

Matterhorn Alpine Crossing je izlet koji uključuje planinu i sneg, ali ne i glomaznu opremu. Gosti u odelima ili običnim cipelama mogu preći preko Alpa na luksuzan način. Povratna karta u novim modernim gondolama ukrašenim hiljadama sjajnih kristala košta 240 franaka po osobi.

Pored žičara postoje velika ulaganja u švajcarske planinske železnice. Gosti mogu vrlo brzo posetiti najpoznatije sadržaje Alpa, udobno i luksuzno. Jedna od najpoznatijih je linija Grindelwald – Jungfraujoch. Za posebne goste, Jungfrau železnice su postavile VIP salon i osnovale “Platinum Club”. Za “samo” 12.000 franaka, odnosno 18.000 franaka za dve osobe, članovi mogu u bilo koje vreme rezervisati VIP kabinu.

Hrvatska ima najspektakularniju obalu, saznajte više.

Železnice Jungfrau planiraju još spektakularnije stvari za budućnost. “Kuća satova’”, prodavnica luksuznih satova, biće izgrađena visoko na istočnom grebenu Jungfraua. Zgrada će izgledati kao sat, a prodavaće satove limitiranog i posebnog izdanja.

Ove dve akcije samo su deo novog paketa koje nude turistima, jer ta industrija mora da evoluira i prlagođava se vremenu koje dolazi. Takav slučaj je i sa našom zemljom, gde su vodeći planinski centri i hoteli prilagodili svoje ponude za sva godišnja doba, za sve vrste odmora, i poslovne i porodične.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Basano del grapa – Italija koju manje poznajete

0

Svake godine u Italiji se proizvede više od 40 miliona boca ovog žestokog pića. Pravi se od komine i pulpe grožđa. Legenda kaže da je rimski legionar, još u prvom veku nove ere, iz Egipta doneo aparat za destilaciju alkohola. Prema pisanju istoričara Luiđija Papo, godine 511. u regiji Furlanija uzgajivači grožđa, osim vina proizvode žestoko piće – grapu. Međutim, prva savremena destilacija parom počela je 1779. godine u destileriji Bartolo Nardini u mestu Basano del grapa

Ovaj šarmantni gradić sa 42.000 stanovnika, nalazi se na 30 kilometara od  Vićence i poznat je po starom drvenom mostu koji je projektovao Andrea Paladio 1569. godine. Smešten ispod planinskih vrhova Alpa, na prelepoj, bistroj reci Brenta, privlači brojne turiste raznovrsnim atrakcijama. Sam most datira iz 13 veka, ali ga je rekonstruisao i dizajnirao prema današnjem izgredu veliki Paladio, utemeljitelj savremenog arhitektonskog stila i konstrukcije. Ceo most je od drveta, natkriven je, dobro očuvan, ali i više puta obnavljan zbog čestih ratova u ovom kraju.

Basano del grapa je poput scenografije za film o životu u srednjem veku. Stare kaldrmisane ulice, većina zgrada iz perioda od 12 – 15. veka, drveni most koji spaja zelenu obalu sa srcem grada, dvorci, tvrđave, crkve i manastiri. Grad je prepun muzeja, luksuznih restorana, parkova sa vidikovcima, ali i destilerija koje proizvode grapu.

Grapa je autohtono italijansko piće zaštićenog imena. Nije dozvoljeno van Italije proizvoditi alkohol pod ovim nazivom. Samo se u Urugvaju pravi „grapamiel“ (grapa s medom) – no tamo ne važe evropski propisi. Veruje se da ime grapa potiče od regije Basano del grapa, te nije čudno što ceo ovaj grad predstavlja muzej ovog pića.

Grapa se pravi od pulpe i komine različitih sorti grožđa. Od procenta pulpe u masi, od ukusa grožđa, dužine odležavanja i vrste drvenih bačvi u kojima se čuva, zavisiće i kvalitet pića. Oni koji posete neku od destilerija, otkriće brojne tajne o proizvodnji grape. Za najkvalitetniju grapu koristi se isključivo pulpa bez komine. Mlada grapa puni se u flaše nakon dodatne filtracije od ostataka biljnih ulja. Većina pića šalje se na odležavanje u drvene bačve. Za lakše vrste, koristi se višnjino ili trešnjino drvo, dok jače grape stoje u hrastovim, jasenovim ili bagremovim burićima. Od svega ovog, postoje različite grape: govana – mlada, pitka odležala u staklenim ili prohromskim posudama; aromatika – dobijena od aromatičnih vrta loze; afinata – odležala u bačvama godinu dana; invećiata – flašira se nakon 1 – 2 godine u buretu; reserva – flašira se posle više od 2 godine; aromatizata – piće koje se naknadno, veštački aromatizuje nekim biljnim uljem.

Koliko je grapa važna za turizam grada, svedoči Muzej grape – Poli muzeo dela grapa osnovan 1993. Izložba je organizovana u pet celina i prikazuje istoriju tradicije pravljenja ovog pića, stare mašine za destilaciju, proces savremene proizvodnje, izložbu lokalnih kolekcija grape. U posebnoj prostoriji se mogu degustirati i kupiti pića destilerije Poli.

Basano del grapa privlači brojne turiste prevashodno drvenim mostom Ponte vekio, ali su brojne i druge znamenitosti koje treba videti. Sa starog Paladijevog mosta u grad se ulazi direktno uz destileriju Graperija Nardini. Ovde obavezno treba posetiti izložbu viševekovnih aparata za destilaciju i degustirati brojne grape (ulaz je besplatan).

Nedaleko odatle, stiže se na Piacu dela liberta – tipičan trg regije Veneto. Sa dva visoka postamenta, grad čuvaju zaštitnik mesta – San Basijano i statua krilatog lava Svetog Marka. Trgom dominira barokna katedrala San Đovani Batista sa gradskom lođom iz 15.veka. Oko trga, nižu se arkade kafića i prodavnica. Četvrtkom i subotom, trg postaje živopisna pijaca na kojoj se prodaju proizvodi ovog kraja: hrana, piće, odeća, obuća, umetnički predmeti, antikviteti… u danima velikih praznika, pijaca se širi na susedni trg – Piaca Garibaldi sa bazilikom San Franćesko – crkva zadivljujuće arhitekture 12. veka koja čuva vredne freske iz 15. veka.

Panoramom grada dominiraju zamak i tvrđava Elezini iz 12. veka. Sagradila ih je porodica Elezini kao svoj dom i utvrđenje za garnizon vojnika koji su ih čuvali. Unutar utvrđenja je crkva Santa Marija koju je biskup poklonio bogatoj porodici. Danas je kompleks u fazi dugogodišnje restauracije, te se može posetiti samo dvorište, crkva, ali i pozorište koje ima periodična gostovanja i predstave.

U centru grada nalazi se srednjovekovni manastir koji je pretvoren u gradski muzej. Izuzetno dobro opremljen, kako predmetima koji govore o istoriji i kulturi regije Basano del grapa (arheološke iskopine, stari novac, keramika, dragulji i nakit…), tako i vrednim slikama najvećih svetskih stvaralaca (Rembrant, Jakopo Basano, Spanjoleti, Antonio Kanova, Đanbatista Tijepolo…).

U Basano del grapa postoji još nekoliko zanimljivih muzeja. Muzej stakla i keramike u palati porodice Fabris sa vrednom kolekcijim bojenog stakla, porcelana i keramike. Potpuno neočekivano za ovaj kraj, u zelenilu predgrađa u vili Erizo, smešten je Hemingvejev muzej. Veliki pisac je tokom Prvog  svetskog rata u ovoj vili boravio kao vozač hitne pomoći. Kao zahvalnost, stanovnici ovog kraja su prikupili ogroman broj ličnih Hemingvejevih predmeta, knjiga i fotografija iz ratnog perioda – dovljno za muzej na dva sprata.

U prizemlju prelepe gradske palate iz 17. veka u kojoj su boravile brojne poznate ličnosti, poput Napoleona Bonaparte, smeštena je fascinantna kolekcija stare knjižare i biblioteke. Jedinstveni ambijent starog dvorca ukrašenog freskama i skulpturama, obogaćen je ogromnim brojem retkih knjiga. Karneval umetnosti na jednom mestu kompletiraju gostovanja muzičara koji koriste besprekornu akustiku kamenih odaja.

Basano del grapa je mesto za koje se mora odvojiti jedan dan boravka u regiji Veneto. Luksuzni restorani, ambijent srednjovekovnog grada umetnosti, stari drveni most, zelene obale reke Brenta, opojna grapa

Tekst i foto: Branka Bošnjak

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ortionaž – grad plutajućih vrtova

0
Hortillonnages, grad plutajućih vrtova
Photo: Pixabay

Ortionaž je jedno divno selo koje je izrezbarila reka Soma, praveći uske i krivudave kanale. Oni su dugi više od 110 kilometara i zbog toga ovaj deo Francuske nazivaju još i “Severna Venecija”

Ortionaž (Hortillonnages) je grad plutajućih vrtova i nalazi se na severu Francuske. Poznat je po svojim kanalima koje je kroz naselje napravila reka, stvarajući jednu pravu urbanu plutajuću baštu.

Grad zauzima površinu od oko 300 hektara i nastao je kad su meštani počeli da kopaju treset iz močvarne zemlje kako bi ga koristili kao đubrivo. Tokom vekova, složena mreža rovova koje su iskopali se punila vodom iz neprestanog toka reke Some (Somme), stvarajući zamršenu mrežu kanala.

Na vodenim putevima koji su tako nastali stvaralo se puno malih plodnih ostrva, danas poznatih kao “plutajuće bašte”. Ove zaista zanimljive vrtove, stanovništvo već osam vekova koristi za kultivisanje biljaka i za rekreaciju. Ostrvca su obrađivali uzgajivači poznati kao “hortillons”, što je stara reč za ljude koji su obrađivali vrtove, odnosno bašte.

U prošlosti je postojalo nekoliko stotina takvih majstora, a vremenom se to zanimanje izgubilo i zaboravilo. Danas postoji samo oko desetak baštovana sa punim radnim vremenom koji uzgajaju useve u ovom mestu. Oni proizvode sve, od povrća, voća, do najšarenijeg cveća. Sve je uglavnom organskog porekla, zemlja je ovde blagoslovena i plodna, a reka je prirodno navodnjava.

Hrvatska ima najspektakularniju obalu, saznajte više.

Ovaj kraj danas turistima nudi ne samo odličnu hranu i turističke sadržaje, več i niz drugih stvari. Ovde se u toku godine postavljaju brojne umetničke instalacije, a sama priroda okolo pruža najbolji prirodni resurs ne samo za opuštanje, već i za programe obrazovanja i brojne radionice koje posećuje veliki broj ljudi.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave