1.8 C
Belgrade
Subota, novembar 22, 2025
Naslovna Blog Stranica 165

I Slovenija ima svoj Pariz, a u njemu – carstvo kože

0
Ručak, vino i potpuni ugođaj na 160 metara ispod zemlje

Čitava tradicija kožarstva u Šoštanju duga je više od dva veka, a sve počinje i završava sa porodicom Vošnjak

Ima jedna država na brdovitom Balkanu koja, po mnogo čemu, prilično odudara od balkanskog ambijenta jer čim kročite u nju – imate utisak da ste u Austriji. Oseća se svakako i uticaj Italije i Mađarske, ali nije bez razloga Slovenija vremenom ponela epitet „mala Austrija“.

Jarko zelena trava, besprekorno pokošena polja, masivni Alpi, čiste reke i jezera, prirodne lepote na svakom koraku i fizički aktivni stanovnici gotovo svakog kutka malene Slovenije – doprineli su tome da baš ova evropska zemlja više puta bude proglašena za „najzeleniju“.

Ali, ono što treba posebno naglasiti jeste posvećenost Slovenaca turizmu i maksimalnom korišćenju svojih resursa i potencijala. Oni žele da njihovu zemlju upoznate na pravi način i da je napustite s osmehom na licu, tako da svaka regija ima neki svoj identitet, svoju specifičnost.

Stoga, ako vas put navede u Šalešku dolinu, između ostalog poznatu i po aeroklubu i otkrivanju prirode iz vazduha, nikako ne propustite avanturu do gradića Šoštanj, koji pripada Štajerskoj pokrajini. U mestu koje zajedno sa Trbovljem čini okosnicu slovenačkog rudarstva i iznad kojeg se nalaze ostaci Pustog grada, svoj „dom“ je pronašla i nekada najprestižnija fabrika kože.

Danas je to Muzej kože, mesto koje skriva neverovatne anegdote stare više od 90 godina. Drugim rečima, upoznajte Šalešku dolinu iz vazduha i odletite do Šoštanja na način na koji je to učino Tomaš Bata 1931. godine, legendarni češki proizvođač i najveći izvoznik obuće.

Ljudima iz Srbije, ali i čitavog regiona, dobro je poznata firma Bata, koja je u naše gradove stigla kao jedan od simbol kvalitetne i udobne obuće. Zanimljivo je i to da je jedna od fabrika Batinog koncerna bila i nekada čuvena jugoslovenska fabrika obuće Borovo, u ono vreme Bata Borovo.

Dakle, za jugonostalgičare, ali i za mlade turiste željne ovakvih priča, za ljubitelje kože, kao i za preduzetnike, ova avantura je „prava doza“ inspiracije i uživanja podno Alpa. Predznanje sa kojim treba da posetite Šoštanj, jeste da je kožarstvo oduvek bilo tradicionalno važan zanat u Sloveniji. Posebno je u 20. veku predstavljalo važnu ekonomsku granu.

Ručak, vino i potpuni ugođaj na 160 metara ispod zemlje

A poželite li da se malo više „približite“ obroncima, vaše ambicije će upotpuniti let avionom u stilu 1930-ih, a potom i vožnja oldtajmerom. Onda vas čeka kulinarska „bomba“ u vili Majer.

Šoštanj, inače, nazivaju Gradom svetlosti. Shodno tome, možemo reći da je on „slovenački Pariz“, dobro ušuškan i očuvan, sa istorijom kakvu ne možete čuti svuda. On je dom kožarske porodice Vošnjak (Woschnagg), i „iz prve ruke“ možete čuti sve što vas zanima o kožarskoj tradiciji.

Pozivamo vas i da se prepustite umeću vašeg pilota i šofera starog automobila, koji će vas bezbedno, uz toplu priču, odvesti pravo do gradske vile u kojoj je nekada radio advokat kožare. Neka vas, potom, na odabrani ručak pozove glas Malvine Vošnjak, žene sa neverovatnom životnom pričom.

U muzeju ćete saznati sve o nekdašnjoj kožarskoj slavi Šoštanja i zanimljivostima iz života i rada šoštanjskih kožara, a takođe možete uživati u ručnoj izradi suvenira od kože, koji će vas večno vezivati za Šoštanj i prelepe uspomene “slovenačkog Pariza”.

             

#visitsaleska #ifeelsLOVEnia #myway

Ograničava se broj turista na Akropolju

0
Ograničava se broj turista na Akropolju
Photo: iStock

Akropolj je najpoznatiji i napopularniji arheološki lokalitet u Grčkoj. Smešten je na brdu u centru Atine, gde se nalaze najpoznatiji hramovi Partenon, Erehtejon i Hram Atine Nike. Ovaj kompleks, koji na najbolji način prikazuje arhitekturu klasičnog sveta, danas je ugrožen, što od vremena, što od masovnog turizma. Upravo zbog toga su grčke vlasti odlučile da ograniče posete turistima

Grčka ministarka kulture je saopštila da se zbog prevelikih gužvi od sledećeg meseca ograničava broj turista na Akropolju. Ovaj drevni lokalitet će u toku jednog dana moći maksimalno da poseti 20.000 ljudi. Ministarka je takođe rekla da taj broj neće biti konačan, jer će različita ograničenja važiti svakog svakog sata.

Ovakve mere jesu nepopularne, imajući u vidu koliko je Akropolj tražena i poznata atrakcija širom sveta. Međutim, one su takođe i neophodne, kako bi se smanjile gužve na samom lokalitetu, i kako bi se on sačuvao od velikog broja turista.

Novi uslovi za posetu Akropolju biće primenjivani od početka septembra, dok će konačne mere zaštite i limitiranja broja turista biti na snazi od aprila naredne godine. Prema novom sistemu, 3.000 ljudi imaće pristup od 8 do 9 sati ujutru, 2.000 ljudi tokom sledećeg sata, a u ostalim satima u toku dana broj dozvoljenih posetilaca će varirati.

Posao, odmor i avantura na najlepšoj planini, saznajte više.

Slične mere će biti primenjivane i na ostalim lokalitetima, saopštila je ministarka. Mere ograničavanja broja turista imaju za cilj da zaštite spomenike, ali takođe i da poboljšaju doživljaj i iskustva posetiocima. Svake godine Akropolj poseti više od tri miliona turista.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Krit je mesto gde ću se sakriti

0
Krit je mesto gde ću se sakriti

Postoji mnoštvo divnih mesta na ovoj našoj majčici Zemlji koje čak i najpredaniji svetski putnici, iz ovih ili onih razloga, propuste da posete. Ipak, magnetizam tih prostora je ponekad tako jak da se, pre ili kasnije i po pravilu potpuno neočekivano, sudbinski nađete tu u središtu dotične destinacije sa ogromnim potencijalom za nezaboravnu avanturu. Jedno od takvih mesta je u mom slučaju sve donedavno bilo čudesno, mitsko ostrvo Krit. Već dugo maštam da se spustim na rodnu grudu Zevsa i da okružen planinama i morem osetim miris maslinjaka i blago milovanje toplog vetra, ali avaj, Krit se nekako uvek izmigolji i ostane „sanak pusti“. Rekoh – donedavno

Karmička veza – Krit i ja, kliknula je na poziv Er Srbije da u okviru medijske grupe upoznamo ostrvske bisere, gradove Hanju i Retimno. Doduše, samo njih i samo na tri dana, ali karma je čudo – jedno ti uzme, a drugo ti da… Naime, ono što nikako ne možeš da kontrolišeš na ovakvim putovanjima – vreme i ekipu, dobio sam upakovano i sa mašnicom: temperatura je bila idealna za šetnju i plažu, a grupa kolega novinara – kao da sam ih svećom tražio.

Krit je mesto gde ću se sakriti

I evo nas… Krit već na prvi pogled, iz aviona, izgleda nestvarno. Kao svaka prelepa devojka, i ostrvo Krit u prošlosti nije imalo puno vajde od svoje veličanstvene lepote. U želji da bude samo njihovo, udvarali su mu se i dodvoravali, a onda, posle mnogobrojnih bezuspešnih pokušaja da ga osvoje, silovali i uništavali. Međutim, da primenim opet malopređašnji narativ, Krićani su ponešto i dobili, te je Krit zbog uticaja mnogobrojnih „posetilaca“ u prošlosti, uvek bio napredniji i drugačiji od drugih. Turizam je danas osnova ekonomije na ostrvu, pa je kritsko kulturno – istorijsko nasleđe, pored izvrsne hrane i gostoprimstva, ono što pravi razliku u odnosu na ostale destinacije sa predivnim morem i plažama.

Kad smo već kod mora, Krit vam pruža mogućnost da se na jednom letovanju okupate u tri mora, a vode koje zapljuskuju obale ovog ostrva su izuzetno čiste, pa Krit ima najviše plaža sa plavim zastavicama u čitavoj Grčkoj. Pored toga, Krit je najveće grčko ostrvo, a to što je iste veličine kao Crna Gora nije jedina sličnost sa našom susednom državom. Pored toga što imaju dominantne planinske masive slične klimatske uslove, ne mogu da se otmem utisku da Krit i Crnu Goru nastanjuju ljudi sličnog mentaliteta i izgleda (na Kritu žive najviši ljudi u Grčkoj), kao i jedinstvenog slobodarskog i ratničkog duha. Nije nikakva tajna da je na oba mesta oduvek bilo više pušaka nego stanovnika, a o epskom predanju u kome dominiraju „čojstvo i junaštvo“, da ne govorimo.

Krit je mesto gde ću se sakriti

Ali, ostavimo za sada subjektivna poređenja i istorijski narativ i vratimo se našem putovanju koje je započelo u Hanji, zapravo u jednom njenom parku ili još preciznije gradskoj bašti gde su nas u kafiću „Kípos” dočekali prijatno opušteni gradski oci, ali i majke i (makar u mom slučaju) dugo očekivani triling: freddo espresso, pita sa sirom i naravno kritski raki. Kipos je kafe koji postoji više od 150 godina i za to vreme posetile su ga mnoge značajne ličnosti, poznati umetnici i intelektualci, a danas se ovde i dalje organizuju brojni kulturni događaji poput muzičkih i književnih večeri.

Divan početak, a tek je nas čekala prelepa Hanja… Centar nekadašnje minojske civilizacije, tada poznata kao Kidonija, Hanja je bila grad-palata koji je kasnije nastavio svoj razvoj u antičko doba, pod rimskom, vizantijskom, venecijanskom, arapskom i na kraju turskom vlašću. Sve ove kulture su ostavile srušene svetove koje i dan danas u svojim uličicama od zaborava čuva Stari grad Hanje. A na promenadi, slike po kojima je Hanja poznata. Venecijanska luka, sa slepljenim tavernama i kafeima, stare zgrade sa mletačkom arhitekturom, svetionik, Kučuk-Hasanova džamija. U glavnoj ulici pešačke zone su i fontana i tursko kupatilo i pravoslavna saborna crkva, kao i ljudi svih vera i nacija.

Krit je mesto gde ću se sakriti

Vraćamo se opet nezaobilaznoj kritskoj istoriji jer se u Hanji nalazi grobnica Elefteriosa Venizelosa, jednog od najvećih državnika moderne Grčke i odanog prijatelja Srbije, čoveka koji je uticao na to da srpska vojska bude prihvaćena na Krfu nakon povlačenja preko Albanije. Iznad grada u parku sa predivnim pogledom na obalu i kritsko more, Venizelos i dalje podseća svoj narod na važnost državnih i društvenih institucija koje traju do današnjih dana.

Već sam pomenuo more, kritske plaže, ali i hranu i piće koje su za razliku od ove „duhovne nadgradnje“ nešto što privlači većinu posetilaca. Hanja i okolina obiluju plažama, a neke od njih kao Falasarna i Elafonisi su zaista poznate među ljubiteljima ove materije. Mi smo bili smešteni desetak kilometra od centra u mestu Aja Marina, koje takođe ima veoma pristojnu plažu, ali i plažni restoran Akti u kome sam se još jednom uverio da je grčka gastronomija među najboljima na svetu. Spoj mediteranske kuhinje i kontinetalne, tradicije kuvanja u kojoj pored veoma kvalitetnog mesa i sira ima i pregršt povrća i planinskog bilja je dobitna kombinacija, te je moj probavni trakt, iako je zaista imao priliku da ugosti ponajbolje svetske delikatese, treperio od zadovoljstva. Naravno treba pomenuti i maslinovo ulje izvrsnog kvaliteta, kao i izuzetno dugu tradiciju proizvodnje vina, ali je omiljeno alkoholno piće Krićana definitivno –  cikudja, kritska verzija cipura ili kvalitetniji uzo.

Krit je mesto gde ću se sakriti

Kao što sam na početku napomenuo, pored Hanje, „kritske kraljice“, posetili smo i Retimno, mali mediteranski grad koji je gotovo jednako udaljen od Hanje i Irakliona, administrativnog centra ostrva. Na prvi pogled, Retimno deluje kao tipično grčko letovalište koje ima plažu dugu 12 km i sve što ide uz to. Međutim, Retimno je mnogo više od toga. To je univerzitetski grad, pa u njemu ima života tokom cele kalendarske godine. Pored venecijanske luke, stari deo grada krasi impozantna mletačka tvrđava Forteca i lokalne zanatske radnje i taverne, dok je novi deo grada više turistički orijentisan. U stvari, Retimno je, kao i Hanja, mesto u kome bih mogao da se izgubim sa predumišljajem. Mislite o tome, ako me ikada budete tražili.

Od 12. juna 2023. godine Er Srbija je letom JU754, uvela direktnu sezonsku liniju do Hanje na grčkom ostrvu Kritu. Do nove destinacije, nacionalna avio-kompanija će saobraćati tri puta nedeljno, svakog ponedeljka, četvrtka i nedelje.

Tekst: Petar Vušurović

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Istra pokrenula svoju destinacijsku booking platformu

0
Motovun, posebna i romantična Istra
Photo: iStock

Istra je sve svoje atrakcije, turističke sadržaje i jedinstvena iskustva koje nudi turistima intergrisala u novu digitalnu platformu. Ova platforma objedinjuje turističku ponudu tog regiona i turistima pruža preko destinacijske booking platforme mogućnost rezervacije svih sadržaja i aktivnosti u Istri

Istra je pokrenula svoju destinacijsku booking platformu pod nazivom To Do in Istria. U okviru ovog projekta Istarska razvojna turistička agencija je u saradnji sa Istarskom županijom napravila prvu platformu koja nudi sve turističke sadržaje Istre na jednom mestu.

Ova platforma je prva takve vrste ne samo u Istri, već i u Hrvatskoj. To Do in Istria sadrži sve usluge, ture, doživljaje i atrakcije Istre u digitalnoj formi. To omogućava i pojednostavljuje promovisanje svih subjekata koji su uključeni u turističku industriju.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by To Do in Istria (@todoinistria)

To Do in Istria obezbeđuje turistima pojednostavljen pregled sadržaja uz mogućnost efikasne rezervacije istih, a pružaocima takvih usluga omogućava moderan način prodaje i promovisanja. Svi sadržaji na platformi se mogu rezervisati i platiti preko interneta ili preko mobilnih telefona.

Posao, odmor i avantura na najlepšoj planini, saznajte više.

Platforma je dostupna na engleskom jeziku i omogućava onlajn rezervaciju na dva načina, booking i booking on request. Najduži odgovor koji turista može da čeka za svoju rezervaciju je šest sati.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Stay Away! Amsterdam protiv masovnog turizma

0
Amsterdam
Photo: iStock

Amsterdam je smislio kako da smanji broj turista u gradu, kako bi omogućio lokalnom stanovništvu i komunalnim službama normalno funkcionisanje. Nova kampanja je pokrenuta pre svega protiv turista koji dolaze u grad kako bi se “zabavljali”. To podrazumeva danonoćno uživanje u svim blagodetima koje grad pruža, bez zadrške i kontrole

U novoj kampanji Stay Away grad Amsterdam se bori protiv masovnog turizma, i to je samo jedna od kampanji koje će biti pokrenute u godinama pred nama. To podrazumeva pokušaj da se ograniče bilo kakvi dolasci mlađe populacije koja je u gradu u potrazi za zabavom.

Masovni turizam je odavno je uzeo maha u Amsterdamu, pa se najlogičnije prvi korak odnosio na zabranu pristajanja kruzera. Brodovi koji pristaju dovode desetine hiljada turista na jednodnevne izlete koji doslovno rečeno pustoše grad.

Trenutno kruzeri mogu pristati u blizini centra grada u Cruise Port Amsterdam koji se nalazi u središtu grada. Luka se nalazi unutar normalne pešačke udaljenosti od popularnih turističkih odredišta poput Kraljevske palate, kuće Ane Frank i četvrti crvenih fenjera.

Amsterdam je poznat po svojim muzejima, barovima i kanalima, kao mesto gde zabava ne prestaje. Kampanja Stay Away ima za cilj da prekine takvu praksu, u okviru koje je takođe i zabranjeno konzumiranje kanabisa na ulicama u četvrti crvenih fenjera.

Gradske vlasti su takođe zbog velike posećenosti turista odlučile da ograniče broj turističkih noćenja na 20 miliona godišnje. To što bi za početak iznosilo smanjenje za oko 10%, iako je udruženje građana tražilo da se broj noćenja smanji na maksimum 12 miliona godišnje.

Posao, odmor i avantura na najlepšoj planini, saznajte više.

Ostale mere se odnose na povećanje boravišnih taksi i ograničenja platformama za iznajmljivanje smeštaja, kao što je Airbnb. Ovakve uredbe nisu novost, i sa vremenom će postajati sve oštrije i ozbiljnije, jer grad od velikog broja turista ne može da funkcioniše. Kao poslednje rešenje se pominje i izmeštanje čuvene gradske četvrti crvenih fenjara na periferiju.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Unesko: Venecija će biti stavljena na crnu listu

0
Italija Venecija
Photo: iStock

Laguna u Veneciji nije zaštićena od klimatskih promena i prekomernog turizma, što će u vrlo bliskoj budućnosti dovesti do katastrofalnih posledica. Pored toga, nije zaštićen ni sam grad, a Italijani izgleda nemaju rešenje za ovaj ozbiljan problem

Unesko redovno prati sva mesta svetske baštine sa svoje liste i kaže da su ona u Veneciji u opasnosti. Ova organizacija preti da će Veneciju staviti na „crnu listu” ako Italija ne počne da se brine o istorijskim mestima. Takođe, neophodna je hitna reakcija oko očuvanja lagune i prirode oko grada.

Venecija se suočava sa dugotrajnim i ozbiljnim problemima koji zahtevaju hitnu reakciju. Ni jedan od njih, a ima ih puno, nije rešen jer grad nema zajedničku stratešku viziju za dugoročno očuvanje lokaliteta, navodi Euronews.

Venecija, poznata po svojim kanalima i kulturnim znamenitostima, godinama se bori sa prekomernim turizmom. Samo jednog dana tokom karnevala 2019. godine oko 193.000 posetilaca je zabeleženo u istorijskom jezgru grada. Upravo zbog takvih odluka grada, Unesko može da isključi grad sa svoje liste zaštićenih lokaliteta.

Posao, odmor i avantura na najlepšoj planini, saznajte više.

Italija nije napravila plan, bar trajan i sadržajan, od poslednje sednice Odbora 2021. godine, kada je Unesko pretio da će Veneciju staviti na crnu listu. Ukoliko se to i desi, Venecija će ostati ne samo bez sredstava koje Unesko obezbeđuje. Grad i sama lokacija će biti prepuštena da se sama o sebi stara. Ostaće bez mogućnosti stručnog savetovanja ili bilo kakve međunarodne zaštite.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

15 najboljih evropskih gradova

0
Ljubljana-Slovenija
Photo: iStock

Čitaoci magazina Travel + Leisure odabrali su najbolje evropske gradove poznate po hrani, arhitekturi i sadržajnoj turističkoj ponudi u godišnjoj anketi „World’s Best Awards“ za 2023. godinu. Interesantno je navesti da se na listi među najboljih 15 gradova našao i jedan iz našeg regiona, u pitanju je Ljubljana

Svake godine magazin Travel + Leisure anketira svoje čitaoce kako bi napravio različite liste. Od najboljih destinacija za siti brejk, do gradova sa najboljom hranom, čitaoci dele svoja iskustva i svoja mišljenja. Ove godine je odabrano 15 najboljih evropskih gradova po najrazličitijim kriterijumima, a među njima se nalazi i prestonica Slovenije.

Publika se posebno izjašnjava o najboljim hotelima, odmaralištima, gradovima, ostrvima, kruzerima, spa centrima ili avio-prevoznicima. Gotovo 165 000 čitaoca je popunilo anketu, što je ukupno 685.000 glasova za preko 8.500 jedinstvenih sadržaja globalno. Gradovi su detaljno ocenjeni prema određenim kriterijumima. To su atrakcije, kultura, hrana, druželjubivost, šoping i ukupna vrednost za novac.

Najbolji grad je Istanbul, i nalazi se na prvom mestu kao najinteresantniji grad, najviše zbog arhitekture, istorije i hrane. Čitaoci posebno hvale ovaj grad jer nudi najviše za najmanje novca. Na drugom mestu se nalazi Firenca iz Italije, a na trećem je večni grad Rim. Pored njih, tu su gradovi iz Austrije, Češke, Španije ili Francuske.

Posao, odmor i avantura na najlepšoj planini, saznajte više.

Interesano je navesti da se na sedmom mestu nalazi Ljubljana, glavni grad Slovenije. Ljubljana je poznata kao grad za znatiželjne i avanturiste. Grad je riznica uzbudljivih tajni i prirodnih radosti, ponosna zelena prestonica Slovenije koja uvek rado dočekuje sve putnike željne kulture, umetnosti i zabave. Ljubljana je posebno dobro poznata po velikim zelenim površinama koje pružaju opuštenu atmosferu.

Više o kompletnoj listi najboljih gradova u Veropi za 2023. godinu pronađite na zvaničnoj internet stranici.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Život u najrazličitijim bojama Evrope

0
Photo: iStock

Boja je izuzetno moćna stvar, i utiče na svakodnevni život, od percepcije do raspoloženja, pa i nije čudno zašto nas određene boje nekako privlače, dok nas druge odbijaju

Ljudi su oduvek nalazili načine da unesu vedrinu u svoje živote, pa je takav slučaj i sa brojnim gradovima čije boje privlače pažnju ljudi iz svih krajeva sveta. Ova lista sadrži samo mali deo šarenih gradića širom Evrope čija lepota, zahvaljujući bojama, turistima priča priču o njihovim srećnim meštanima. Koji su to najšareniji gradovi Evrope?

Reine, Norveška

Reine je malo ribarsko naselje u Norveškoj i spada u najlepša naselja na planeti. Ovde ljudi žive jedan miran i skladan život u autentičnom ribarskom selu koje će vam oduzeti dah svojom lepotom, jer se ovde vidi sva snaga i magija severa. Od septembra do aprila, ako vreme nije olujno, Reine je idealno mesto da prisustvujete spektakularnoj severnoj svetlosti, a šarene male kuće često ume da prati i duga sa neba, pa je prizor zaista neverovatan.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by TU magazin (@tumagazin.rs)

Porto, Portugalija

Porto je jedan od najstarijih gradova u Evropi, sastavljen od starih, živopisnih zgrada sa terakota krovovima, gotičkim i baroknim crkavama i impozantnim katedralama. Sve građevine su pažljivo ofarbane u sve boje sveta, kako bi bile što atraktivnije. Porto ima onaj stari šmek, onu romantičnu dušu koju rado deli sa gostima, i nije čudo da mu se turisti uvek iznova vraćaju.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by TU magazin (@tumagazin.rs)

Talin, Estonija

Talin je glavni grad Estonije, ima oko pola miliona stanovnika, i njegov glavni adut jeste multikulturalnost. To se oseća na svakom koraku. U njemu caruje savremenost, moderan je i mlad duhom. On je takođe i tradicionalan, ispunjen je istorijom, prelepom arhitekturom i istorijskim spomenicima koji su od ogromne važnosti za estonsku kulturu. Talin je najviše intresantan turistima jer za njega kažu da je destinacija za svačiji džep.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by TU magazin (@tumagazin.rs)

Ljubljana, Slovenija

Ljubljana je poznata kao grad za znatiželjne i avanturiste. Grad je riznica uzbudljivih tajni i prirodnih radosti, ponosna zelena prestonica Slovenije koja uvek rado dočekuje sve putnike željne kulture, umetnosti i zabave. Ljubljana je posebno dobro poznata po velikim zelenim površinama koje pružaju opuštenu atmosferu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by TU magazin (@tumagazin.rs)

Santorini, Grčka

Iako je Santorini ostrvo, zaslužuje da se nađe na listi. Santorini je jedno od najlepših grčkih ostrva, a stanovnici su počeli da farbaju kuće u pastelne boje negde u 19. veku. Na našu sreću je ta tradicija je ostala do danas. Boravak na Santoriniju zaista podmlađuje, a u njegovom plavetnilu se duša najlepše odmara i najduže zadržava.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by TU magazin (@tumagazin.rs)

Činkve Tere, Italija

Činkve Tere je sigurno jedno od najšarenijih mesta na svetu. Nalazi se na italijanskoj rivijeri i sastoji se od ukupno pet naselja, Monteroso, Vernaca, Kornilja, Manarola i Riomađiore. Svi ovi gradići se nalaze i na Uneskovoj listi svetske baštine i o njima ne treba puno pričati. Idilična slika, devojka vezane kose sa maramom na glavi, pletena korpa sa delikatesima na vespi, more u daljini…

 

View this post on Instagram

 

A post shared by TU magazin (@tumagazin.rs)

Kolmar, Francuska

Kolmar je grad u francuskoj regiji Alzas. Smešten u neposrednoj blizini Nemačke i Švajcarske, između istočnog podnožja planinskog masiva Vogezi i reke Rajne, Strazbura i Mulhousea. Zbog svog položaja i mešanja uticaja i kultura, grad turistima nudi jednu neverovatnu perspektivu šarene i bogate evropske istorije. Ovde upoznajete nemačku Francusku ili francusku Nemačku, što u stvari i nije bitno. Upoznajete pre svega jedan grad na reci, obojen u hiljadu boja!

Posao, odmor i avantura na najlepšoj planini, saznajte više.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by TU magazin (@tumagazin.rs)

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Kako klimatske promene menjaju turizam u Evropi?

0
Kosta Brava, manje poznata Španija
Photo: Pixabay/6476777

Da li klasično letovanje na Mediteranu ima budućnost? To je pitanje koje sve češće postavljaju putnici željni opuštanja u južnoj Evropi, budući da su temperature u toj regiji u julu čak i prelazile 40 stepeni Celzijusa

Turistička industrija, koja daje značajan doprinos evropskom bruto domaćem proizvodu, mogla bi biti izložena znatnim opterećenjima zbog klimatskih promena. Kako klimatske promene menjaju turizam u Evropi, i kakva budućnost nas očekuje?

Ova pretpostavka više je od nagađanja, jer je potkrepljena činjenicama i brojkama studijom EU komisije. Nedavni toplotni talasi sa temperaturama čak i iznad 40 stepeni Celzijusa u mediteranskoj regiji izazvali su veliku neizvesnost u pogledu rezervacija, navodi Euronews. Španija, Italija i Grčka su među zemljama EU čije su ekonomije posebno okrenute turističkom sektoru.

Studija Evropske komisije pokazala je da su ove godine severne regije posebno imale koristi od klimatskih promena, a južne regije se suočavaju sa značajnim padom turističke potražnje. Mnogi kažu da nema pada, već da dolaze promene.

Više neće biti u fokusu dosadašnje destinacije, odnosno iako će se i dalje birati Francuska, Španija ili Italija, biraće se delovi tih zemalja gde nije toliko toplo. Druga promena nagoveštava da će severnije zemlje biti aktuelnije, odnosno destinacije gde u julu i avgustu nisu visoke temperature. Osim toga, biraće se i alternativne destinacije.

Alternativne i manje posećene destinacije će biti najtraženije

Mauricijus je, na primer, sada deveta najvažnija letnja destinacija za Francuze.  Dakle, postoje promene u ponašanju koje se polako događaju. Ali to ne znači da će turizam propasti u zemljama poput Grčke, Španije i Italije. Sezona neće biti ograničena na jul i avgust, već će se produžiti. Te zemlje će biti aktuelne i na jesen i na proleće. Što to znači? Ljudi će putovati u Španiju u proleće, na grčka ostrva u jesen, a leti u Nemačku ili Holandiju, na primer.

Evropa je i dalje najposećenija regija na svetu, pokazuju podaci Svetske turističke organizacije (UNWTO). U 2020. godini u Evropi je ostvareno 41% svih svetskih prihoda od turizma i zabeleženo čak 51% svih međunarodnih dolazaka.

Ove promene dešavaće se postupno, a ne odjednom. Turistički stručnjaci u zemljama poput Španije, Grčke i Tunisa moraju biti spremni da će broj posetilaca biti manji u julu ili avgustu. Međutim, turista će takođe biti više u aprilu ili junu u budućnosti. Pored toga, većina rezervacija za letnju sezonu je napravljeno u prvoj polovini godine, tako da će trenutni događaji uglavnom uticati na last minute rezervacije, a one čine manjinu rezervacija.

Klimatske promene neće sprečiti ljude da odu na more, planine ili jezera, da posete razne istorijske gradove ili otkriju nova mesta. Pored toga, dobro je da postoji trend potražnje turista prema zemljama koje nude više za manje novca.

Posao, odmor i avantura na najlepšoj planini, saznajte više.

Procene Evropske komisije za putovanja pokazale su da četiri zemlje posebno imaju koristi od ovakve trenutne situacije. To je Srbija sa rastom turističke potražnje od 27% u tekućoj godini, Bugarska sa 21%, Crna Gora sa 12% i Turska sa rastom od 9%.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Airbnb ili hotel, šta je trenutno povoljnije?

0
Koji su uslovi za putovanja ove godine
Photo: iStock

Prosečne cene hotela u Evropi su ove godine porasle zbog inflacije, dok su cene avionskih karata najviše u poslednjih pet godina. Budući da potrošači sve više pažnje obraćaju na visoke cene zbog velike inflacije, 80% putnika je promenilo svoje planove za leto

Internet stranica Moneyzine je predstavila evropske gradove i uporedila cene smeštaja, kako bi ublažila finansijski stres turistima ovog leta. Airbnb ili hotel, šta je trenutno povoljnije, i ko nudi veću vrednost za novac?

Kako bi napravili listu, uzet je prosečan trošak po noći za Airbnb i hotele u 35 evropskih gradova, koja je na kraju pokazala da je odabir Airbnb-a ipak ekonomičnija opcija. Među prvih deset koje su uporedili nalaze se čak dva grada iz našeg regiona.

Grad Hotel cene evro Airbnb cene evro Razlika
Istanbul 105.85 40.46 61.77%
Atina 123.11 62.13 49.53%
Lisabon 187.54 95.87 48.88%
Berlin 210.55 112.75 46.45%
Pariz 216.30 116.97 45.92%
Barselona 196.74 110.26 43.96%
Dubrovnik 167.98 96.84 42.35%
Helsinki 126.56 73.63 41.82%
Kišinjev 60.98 36.44 40.25%
Kotor 109.88 65.96 39.97%

Moneyzin otkriva da Dubrovnik ovog leta ima sedmu najveću cenovnu razliku između Airbnb-a i hotela. Prosečna cena Airbnb-a iznosi 96.84 evra po noći, dok hoteli u tom hrvatskom gradu naplaćuju prosečno 167.98 evra po noći. Viša cena hotela za 42.35% znači potencijalnu uštedu od oko 71 evra za putnike ukoliko odaberu Airbnb. Pored Dubrovnika, tu je i Kotor iz Crne Gore, gde smeštaj u Airbnb-u košta u proseku 65.96 evra, a hotel 109.88 evra, što je za 39.97% više.

Istanbul je evropski grad u kom Airbnb pruža najbolju vrednost za novac, sa prosečnom cenom noćenja za Airbnb 40.46 evra koje je 61.77% jeftinije od hotela.

I pored toga što je Airbnb jeftiniji i pruža pristupačniji odmor, hoteli nude ono što njemu nedostaje, a to su vrhunska usluga, komfor i širok spektar sadržaja u svim godišnjim dobima. Sve više hotela iz našeg regiona svojim gostima obezbeđuje upravo ovo, personalizovani pristup svakom gostu i udovoljava njihovim potrebama. To više nije praksa samo u prestonicama, već i u ostalim turističkim centrima i destinacijama, kao što su planine, jezera ili spa i wellness centri.

Više o ostalim gradovima i cenama smeštaja pronađite na zvaničnoj internet stranici.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave