25.9 C
Belgrade
četvrtak, avgust 7, 2025
Naslovna Blog Stranica 210

Preispitajte turizam!

0
turisti putovanje
Photo: iStock

Odbrojavanje do Svetskog dana turizma 2022. je u toku. Ovogodišnje obeležavanje dana turizma ima za cilj da odgovori na to kakva će biti budućnost ove industrije. UNWTO poziva sve da se uključe u akciju, i svi su dobrodošli, od najvećih korporacija do najmanje turističke agencije

Međunarodni dan obežavanja Svetskog dana turizma 2022. godine će imati jednu posebnu temu, Preispitajte turizam! Ove godine će fokus biti na ponovnom promišljanju i preispitivanju ove industrije, kako u smislu veličine tako i u smislu važnosti. Republika Indonezija će biti domaćin ovogodišnjeg održavanja.

Pored država članica UNWTO-a, pozvani su svi učesnici iz celog privatnog sektora da prisustvuju manifestaciji, kako bi promovisanje ovog sektora bilo što potpunije. Svako treba da svojim primerom i dobrom praksom da doprinos, jer je kako znamo ova industrija u velikoj meri oštećena i pandemijom i aktuelnom krizom u Ukrajini.

Turizam ima veliki potencijal, i zajednička je odgovornost i obaveza da se on u potpunosti iskoristi na pravi način, izjavio je generalni sekretar UNWTO-a Zurab Pololikashvili. Preispitajte turizam! je obaveza svih strana koje su uključene, od vlada i kompanija, preko turističkih agencija do samih turista.

Najružniji grad u Toskani, saznajte više.

Svetski dan turizma se održava 27. septembra svake godine od 1980. godine. Taj datum obeležava godišnjicu usvajanja Statuta Organizacije 1970. godine, čime je oformljen put osnivanja UNWTO-a pet godina kasnije.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Istorija, priroda, dobra hrana i beli konji

0
Istorija, priroda, dobra hrana i beli konji slovenija

Većina ljudi iz našeg regiona Sloveniju poznaje kao odličnu jesenju Wellness i Spa destinaciju, a takođe i kao vrhunsku destinaciju za skijanje i zimske sportove. Međutim, da Slovenija ima šta da ponudi i u toplijim mesecima godine uverili smo se zajedno sa influenserima ovog leta, koji su ovu zemlju predstavili našem tržištu

Prvog dana našeg putovanja posetili smo Lipicu, divno mesto nedaleko od primorja i italijanske granice, odakle potiču čuveni beli konji Lipicaneri. Zajedno sa predstavnicima ergele obišli smo imanje koje je osnovano davne 1580. godine. Interesantno je navesti da se ovi konji rađaju potpuni crni, a vremenom kako stare postaju sve belji. Tako je tematski organizovan i Lipikum muzej posvećen konjima, obilazak počinje u potpuno mračnim prostorijama, dok se vremenom boje prostorija ublažavaju i postaju bele na samom kraju.

Istorija, priroda, dobra hrana i beli konji slovenija

Domaćini su nam pripremili odmor i pauzu u hotelu Maestoso, gde smo imali priliku da uživamo u vrhunskom fajn dajning iskustvu koje je posluženo u restoranu Gratia. Hotel je vrlo atraktivan, a hrana izvanredna.

Nakon odmora i pauze uputili smo se ka Štanjelu, gde smo se i uverili da je Slovenački Kras izuzetno atraktivna i omiljena regija u Sloveniji. Posetili smo Štanjel, srednjovekovni biser, grad-utvrđenje koje se prvi put pominje još 1402. godine. Grad je u 15. veku podigao zidine kao odbranu, dok je vrhunac svog razvoja doživeo u 16. i 17. veku. Posetioce prvo očarava svojom jedinstvenom panoramom, ali i uskim kamenim uličicama i predivnim Ferarijevim vrtom.

Istorija, priroda, dobra hrana i beli konji

Oduševljeni Štanjelom, krenuli smo ka Cerknu, gde su nas domaćini dočekali u pivari Zajc. U modernom i autentičnom ambijentu domaćini su nas iznenadili pravim specijalitetima, bavarskim perecama, zanatskim pivom i domaćom hranom. Ovde smo odmorili i sumirali utiske, pa smo krenuli ka Alpskoj perli na spavanje.

Drugog dana prosto nismo verovali gde smo prespavali, jer smo stigli kasno uveče. Spavali smo na samom vrhu planine, u pravoj skijaškoj idili na 1.300 metara nadmorske visine, odakle smo imali pogled ka Triglavu i dolini.

Istorija, priroda, dobra hrana i beli konji slovenija

Nakon pravog planinskog doručka krenuli smo ka arheološkom nalazištu Divje babe u mestu Šebrlje. U srcu šume pored reke na oko 250 metara visine se nalazi pećina u kojoj je u arheološkom iskopavanju 1995. godine otkriveno neverovatno blago. Ovde je iskopan najstariji muzički instrument na svetu, neandertalska frula napravljena od kosti medveda. Domaćini su izuzetno atraktivnim i modernim video projekcijama na zidovima pećine prikazali sve detalje iz iskopavanja i prošlosti. Ovaj deo je nas je posebno oduševio, jer je video koji smo pogledali bio ne samo vrhunski napravljen, već i umetnički perfektan. Ručak nam je organizovan u gostionici Polak.

Nakon predaha naše putovanje se nastavlja u hotelu Terme Cerkno i njihovom termalnom centru. Pored bazena, ovde smo imali priliku da uživamo u masaži i svim drugima spa sadržajima. Večera je bila organizovana u gostionici Gačnik v Logu.

Istorija, priroda, dobra hrana i beli konji slovenija

Trećeg dana smo nakon obilnog doručka krenuli ka Cerknu, gde smo posetili Partizansku bolnicu Franja. U Drugom svetskom ratu pokret otpora se razvio i u Sloveniji. Odlikovao ga je dobro organizovan zdravstveni sistem, što je uključivalo niz skrivenih partizanskih bolnica. Bolnice su podizane na skrivenim mestima, kakva je i Franja partizanska bolnica.

Ručak je bio u organizovan u skladu sa izletom, iamli smo priliku da budemo gosti putujućeg restorana Klatež. Ručak u prirodi nam je izuzetno prijao, pa smo raspoloženi krenuli dalje ka Velenju.

 

U Velenju su nas domaćini dočekali na prelepoj Velenjskoj plaži, odakle smo posetili staro gradsko jezgro Dolga miza manifestaciju. Na centralnom delu gradskog trga je postavljen sto dužine 50 metara na kom se služi domaća testenina. Nakon toga, otišli smo na divnu večeru u Vilu Herberstein. Tu su nam društvo pravili jeleni i košute koji su dolazili iz obližnje šume da pozdrave goste.

Nakon večere dan završavamo u glamping centru Langus. Langus je idealno mesto za odmor. U ovom malom kampu možete iskusiti kako je to boraviti u prirodi, ali na poseban i luksuzan način. Ovde niste lišeni udobnosti i komfora civilizacije, ali ste opet pod vedrim nebom, pa smo spavali u luksuzno opremljenim kamp kućicama.

Istorija, priroda, dobra hrana i beli konji slovenija

Poslednjeg dana naš boravak nastavili smo u Muzeju rudarstva, gde smo u tradicionalnoj rudarskoj uniformi i sa rudarskom užinom, sišli na 160 metara dubine i imali prilike da na sat i po vidimo kako je izgledao posao rudara nekada i kako to izgleda danas. Ovaj sadržaj nas je posebno oduševio, jer je zaista jedinstveno iskustvo.

Odložili smo rudarske šlemove i opremu i krenuli smo dalje ka Lamperček domaćinstvu.  Na ovom imanju, osim u neverovatno ukusnoj domaćoj hrani, možete uživati u druženju sa jelenima, košutama i ostalom divnim životinjama.

Istorija, priroda, dobra hrana i beli konji slovenija

Put nastavljamo ka Rogli, što je ujedno bila i naša poslednja destinacija. Ovde smo prvo uživali na najlepšem vidikovcu u ovom delu Evrope u šetnji među krošnjama drveća. Nakon obilaska hotela i predaha uz čuveni Pohorski lonac, došlo je vreme da se oprostimo sa ovom divnom zemljom.

Zahvaljujemo se Razvojnoj agenciji Krasa i Brkinija, LTO Cerknu, Zavodu za turizem Šaleške doline i LTO Rogla-Zreče koji su nam omogućili da posetimo ovu divnu zemlju.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Atraktivna planinska avantura iz komšiluka

0
Volujak, kameniti gorostas Bosne i Hercegovine
Photo: iStock

Ovaj gordi biser prirode je po visini druga planina u Bosni i Hercegovini, i pravi je raj za sve alpiniste i planinare, posebno zbog činjenice što se njegov vrh nalazi 2.000 metara nadmorske visine. Upravo zbog toga je Volujak atraktivan i za početnike i za profesionalce, i podjednako je pažljiv prema svima

Planina Volujak je izuzetno atraktivna planinska avantura iz komšiluka. To je dugački planinski greben koji se proteže duž graničnog područja između Bosne i Hercegovine i Crne gore. Ovaj venac gordih planina, računajući Maglić na severu, Lebršnik na jugu, Zelengoru na severozapadu i Bioč na istoku, jedan je od najlepših planinskih masiva u ovom delu Evrope.

Najviši vrh na Volujku je Velika Vlasulja sa visinom od 2.336 metara nadmorske visine, a na planini se nalazi jos petnaest vrhova sa visinom od preko 2000 metara.

Volujak definiše pre svega izduženi strmi greben na jugozapadnoj strani doline, a reljef je najvećim delom krški i ledenjački. Na obroncima koji se strmo obrušavaju u Sutjesku mogu se naći brojne divlje životinje, a sama planina obiluje lekovitim biljkama.

Najružniji grad u Toskani, saznajte više.

Ova planina je svojim gordim izgledom i nepristupačnošću oduvek privlačila velik broj zaljubljenika u prirodu. Ona je takođe odlična i za one fizički spremnije avanturiste, planinare i alpiniste. Do same planine se zbog dobre postojeće putne infrastrukture brzo stiže, a najlakši pristup planini je iz Nacionalnog parka Sutjeska.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Figaro: Beograd je novi Berlin

0
Beograd je druga najbolja turistička destinacija u svetu
Photo: iStock

Francuski dnevni list je u svojoj reportaži naveo da je Beograd postao novi Berlin u kom se svakodnevno dešavaju brojne kulturne manifestacije na obali Save

Francuski list „Figaro“ je izdvojio Beograd kao novi Berlin. Ovaj dnevni list je posebno pohvalio stara i napuštena mesta na obali Save. Nekadašnje ruglo grada danas postalo mesto na kom se odvija prava kulturna revolucija.

U Beogradu se oslobodila čitava generacija kreativnih ljudi koja je u poslednjim decenijama bila praktično na margini društvenog i kulturnog života. Od dizajnera, preduzetnika i zanatlija, stvoren je potpuno originalni kulturno-umetnički “diskurs” beogradske scene. Napuštena zdanja su poslužila kao inspiracija i infrastruktura za duhovnu fermentaciju.

Najružniji grad u Toskani, saznajte više.

Posebno je atraktivna Savamala koji sada zrači alternativnim i prazničnim duhom „Novog Berlina“, navodi list Figaro. Pristanište i čitav deo grada je zadržao industrijski i autentični format, i to je sada mesto održavanja koncerata, književnnih večeri, izložbi i ostalih kulturnih manifestacija.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

U moru sa tritonima

0
U moru sa tritonima

Nekada su se ronjenjem kod nas bavili vojska i policija a danas je to sport za sve, od sedam do 77 godina. Svake godine oprema je sve naprednija, odela za ronjenje poboljšana i postala su dostupna široj publici. Zahvaljujući svemu tome roni se sve više, a na svetu postoje milioni sertifikovanih ronilaca

Jedan od veterana ovog sporta kod nas je Milorad Đuknić Mikota, predsednik ronilačkog Kluba podvodnih aktivnosti „Beograd“, koji se ronjenjem bavi još od 1976. godine, a sa njim i instruktorkom ronjenja Natašom Krstić razgovarali smo o ronjenju kod nas, zanimljivim destinacijama za zaron i pravilima kako postati ronilac.

TU: Šta je sve potrebno uraditi da bi neko postao ronilac?

MĐ: Danas je oprema mnogo bolja, lakše se roni, nije potrebno mnogo treniranja i posebna fizička sprema, stvarno je postao sport za sve one od sedam do 77 godina. Mi radimo sportsko ronjenje po CMAS sistemu, koji je napravio čuveni Žak Kusto.

NK: Radi se po nivoima: za početnike je P1– jedna zvezdica, vežba se na bazenu Tašmajdan. traje između šest i 8 termina, sluša se teorija i na kraju se i polaže i postaje međunarodni sertifikovani ronilac sa zvanjem Ronilac sa jednom zvezdom. To je ekvivalent OWD – open water diver u rekreativnim asocijacijama.

TU: Šta može da se radi kad se položi taj osnovni kurs?

MĐ: Posle ovog osnovnog kursa može da se roni na dubini do dvadeset metara, ali u grupi. Taj početni kurs je 250 evra i on uključuje i međunarodnu karticu sa kojom može svuda u svetu da se roni do te dubine, u kontrolisanoj grupi. Kad se početni kurs završi, ide se na stažno ronjenje, dva do 3 termina, u otvorenu vodu. Mi obično to radimo na nekim mirnim otvorenim vodama: Ada Ciganlija, Vršačka jezera, a najčešće na moru.

U moru sa tritonima

TU: Nakon jedne zvezdice, ronioci pretpostavljam polažu za dve zvezdice.

MĐ: Da, sledeći nivo je P2, dve zvezde. Tu ronilac može već samostalno da roni, do četrdeset metara dubine. Kurs traje isto kao i osnovni, ali nije u bazenu, već u otvorenoj vodi, na jezeru ili na moru. Mi poslednjih nekoliko godina sa članovima našeg kluba idemo u Paljuri, jedno lepo mesto kod Pefkohorija. Inače P2 je ekvivalent AOWD – advanced open water diver.

TU: Koliko dugo traje kurs u Grčkoj?

MĐ: Obavljamo dva zarona dnevno, tako da sve bude završeno za oko nedelju dana. Imamo naše čamce, naše boce, tegove, odela, regulatore – tu nam je baza.

NK: Pravimo podvodne filmove, a u Grčkoj ima tritona – morskih puževa, koji su prilično veliki. Oni se inače teško viđaju, a u Jadranu su veoma retki. Mikota je jedini koji je snimio parenje tritona u prirodi.

TU: A šta je sa onim kursevima koje ljudi prođu u Egiptu ili na Maldivima?

MĐ: To su nitroks kursevi, radimo i njih. Sa njima može da se roni duže, češće i pliće, i ti kursevi su atraktivni za topla mora – Egipat, Maldivi, Sejšeli, samo što je kod nas taj kurs mnogo povoljniji nego na Maldivima.

TU: Kako se postaje ronilac sa tri zvezde?

MĐ: P3 ili ronilac sa tri zvezde je ozbiljniji kurs. Tu se polaznici bave i psihologijom, organizacijom ronjenja, sastavom grupe, potrebna je dozvola za vožnju čamcem i oko petnaest zarona do 56 metara dubine. Ko ima P3 može da vodi grupu od četvoro ljudi. Ima mnogo naših ljudi koji u svetu rade kao dajv masteri što je ekvivalent za P3.

TU: Kakva su pravila kod nas, ko sme da roni, a ko ne sme?

MĐ: Kod nas je donja granica za ronjenje 14 godina starosti, preporuka je da deca ne rone dublje od svojih godina. Gornje granice nema, za sve uzraste je bitan zdravstveni pregled kod lekara hiperbarične medicine. Važno je znati da 24 sata posle poslednjeg zarona ne bi trebalo ulaziti u avion, i uopšte izbegavati putovanje.

NK: Svako može da završi kurs ako ima želju. Bitno je insistirati da obuka bude sprovedena od strane sertifikovanog instruktora i da se sa tom osobom stvarno razumete. Ja sam počela kad sam bila sa sinom na letovanju, bilo me je strah da ga pustim samog, a onda je ronjenje ozbiljno ušlo u sastav mog načina življenja.

U moru sa tritonima

TU: Gde je u Srbiji zanimljivo za ronjenje?

NK: Ada Ciganlija je vrlo bogata živim svetom, potopljena Gračanica kod Valjeva je zanimljiva određenim ekipama za ronjenje, mada nije mnogo bezbedno ulaziti u samu crkvu. Formiranjem veštačkog jezera Zaovine potopljeno je selo Zaovine. Pre polaska se treba raspitati o vodostaju, jer se jezero puni i prazni po potrebama hidroelektrane Perućac. Dakle, može se zateći i na dubini preko 100 metara, ali i na suvom. Krupajsko vrelo je prelepo zbog podvodnih pećina, ali to je za iskusnije ronioce kako zbog sifona, tako zbog hladne vode
.
TU: Kad smo kod iskusnijih ronilaca, ko su ronioci koji se bave spašavanjem, tehničkim problemima ispod vode i slično?

MĐ: Četiri zvezde, P4 nivo su ljudi koji imaju mnogo ronilačkog iskustva, ali neće da budu instruktori. Oni rade razne stvari, čiste elektrane na primer. 2014. kad su bile poplave, mi smo u Obrenovcu aktivno spašavali i učestvovali sa svoja tri čamca, izvukli smo oko 400 ljudi.

NK: Sledeći nivo su instruktori: sa jednom zvezdo – M1, dve zvezde – M2 i poslednji, najviši nivo jeinstrukto sa tri zvezde- M3. U Srbiji ima ukupno sedam ljudi sa M3 sertifikatom, a jedan od njih je Mikota.

TU: I za kraj, šta je to kod ronjenja što je tako privlačno?

NK: Ronjenje jeste ekstremni sport, ali rehabilituje organizam, blagodaran je, pomaže pri lečenju određenih bolesti, pročišćava krvne sudove, podmlađuje. Dovoljno je zaroniti na 20 metara dubine da bi se osećali stvarno dobro, ne mora čak ništa posebno da se vidi, čuje se šum prirode, oseti se spokoj, za mene je to nirvana.

Više informacija na sajtu: http://www.kpa.co.rs/KPA.htm

Tekst: Bojana Ilić

Kiselo grožđe, Slovenija pred sudom zbog balzamiko sirćeta

0
Kiselo grožđe, Slovenija pred sudom zbog balzamiko sirćeta
Photo: Unsplash/Addilyn Ragsdill @clockworklemon.com

Italijani su poznati po tome da vole svoje, i da poštuju sve što ima veze sa nacionalnim identitetom. Takav je slučaj i sa balzamiko sirćetom, pa se Slovenija ni kriva ni dužna našla u nezgodnoj situaciji

Slovenija se našla pred sudom zbog balzamiko sirćeta. Vlasti Slovenije su odlučile da standardizuju upotrebu pojma “balzamiko” za vinsko sirće koje je kombinovano sa koncentratom voćnog soka. To se nimalo nije svidelo Italijanima.

Italija se oštro protivi takvoj odluci slovenačkih vlasti, i smatraju da se tako krši pravo na korišćenje naziva “balzamiko sirće”. Zbog toga, Italija je pokrenula postupak protiv Slovenije, i to smatra skandaloznim. Po zakonu iz 2009. godine, ime Aceto Balsamico di Modena je rezervisano isključivo za proizvođače iz grada Modene i regije Emilija-Romanja.

Italija pre svega smatra da takav potez Slovenije može značiti pretnju, jer ovo tržište vredi više od milijardu evra. Međutim, ostaje da se vidi koliko će tužba protiv Slovenije biti uspešna.

Kako je nastala kocka za supu, saznajte više.

U prethodnoj tužbi koji su izgubili od nemačke kompanije sud je naveo da je naziv „aceto“ uobičajen i da je „balsamico“ pridev koji se obično koristi kao referenca za sirće gorko-slatkog ukusa. Takav proizvod ne ugrožava tržište jer ne upotrebljava izraz koji se odnosi na geografsko poreklo. Pravnu odluku o ovom sporu doneće Sud pravde Evropske unije, a u slučaj će se uključiti i Evropska komisija.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Airbnb i anti-party tehnologija

0
Produžena odluka Airbnb-a o zabrani privatnih zabava
Photo: Pexels/cottonbro

U avgustu 2020. Airbnb je uveo „privremenu” zabranu za sve zabave i žurke, koja je postala trajna u aprilu 2022. godine. Iz kompanije najavljuju da će koristiti „anti-party tehnologiju“ u nastojanju da se obračunaju sa gostima koji masovnim žurkama uništavaju kuće koje su rezervirali preko tog servisa

Anti-party tehnologija je novina u svetu izdavanja koju je pokrenula kompanija Airbnb. Uspešno je isprobana u Australiji, i plan je da se globalno raširi po svim kontinentima gde je ova kompanija prisutna.

Tehnologija u osnovi posmatra sve faktore koji su prisutni, kao što su pozitivne recenzije (ili odsustvo pozitivnih recenzija), koliko je gost dugo na Airbnbu, koliko dugo traje putovanje, udaljenost do lokacije na kojoj subjekt živi ili vreme za kad je objekat rezervisan. Sve to algoritmu pomaže da utvrdi da li je određena rezervacija bila namenjena za organizaciju zabava i partijanja.

Primarni cilj je redukovanje organizovanja nelegalnih zabava koje negativno utiču na domaćine, na komšije i cele zajednice. Sve do pandemije, Airbnb je dopuštao domaćinima da dobrovoljno izdvoje svoje nekretnine ako ne žele da budu za organizovanje zabava.  Airbnb je uvek branio gostima da priređuju zabave, posebno ako zabave nisu bile prijavljene.

Najružniji grad u Toskani, saznajte više.

Od oktobra 2021. Airbnb testira svoju „anti-party tehnologiju“ u Australiji. U samo nekoliko meseci primetili su pad od 35% organizovanja žurki. Ako ljudi posumnjaju da kuću u njihovom komšiluku iznajmljuje neko ko je zaobišao “anti-party tehnologiju”, Airbnb nudi posebnu telefonsku liniju za pomoć.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Kako je nastala kocka za supu?

0
Kako je nastala kocka za supu
Photo: Pexels/Karolina Grabowska

Kad je britanski istraživač i kapetan Kraljevske mornarice Džejms Kuk 26. avgusta 1768. godine isplovio brodom “HMS Endeavour” na ekspediciju oko Tihog okeana, poneo je zalihe za 18 meseci. On je poneo sa sobom svinje, kokoške, koze zbog mleka, kao i ostale namirnice. Međutim, on je poneo i jednu specifičnu namirnicu, određenu vrstu hrane koja će tek u budućnosti postati popularna

Kako je nastala kocka za supu? Jedna od glavnih namirnica za doručak na brodovima bila je takozvana „džepna supa“. Unapred pripremljena često se kuvala sa celerom i zobenim pahuljicama, ponekad se samo mešala sa toplom vodom i ostalim povrćem. Koristila se šargarepa, grašak, donosno sve što bi se na brodu našlo.

Svaki mornar bi dobijao dnevnu porciju supe, ali ne zato što su uživali u ukusu, već zbog toga što je kapetan Kuk verovao da je supa od jedno najboljih “oružja” za prevenciju bolesti. Supa je hidrirala mornare, obezbeđivala im vitamine ali i preko potrebne minerale i soli.

Ovakva vrsta supe se pravila tako što su se satima kuvale kosti i meso, obično teleće. Nakon višesatnog kuvanja, vadile su se i kosti i ostaci mesa kako bi se tečnost ohladila i procedila. Na kraju se dobije zelatinasta masa koja se dodatno dehidrira kako bi mogla da traje dugo.

Rezultat je intenzivno mesnata i gumena vrsta želea koji se može rezati na komade. Kad zatreba, žele se rastopi u vodi i mogao se koristiti kao supa ili kao osnova za druga jela. Ovakva supa je bila najpopularnija kod putnika, vojnika ili moreplovaca, kao kompaktna hrana laka za konzerviranje i nošenje.

Meksičke školjke – gordite, saznajte više.

Iako se sa sigurnošću ne može reći ko je zaista prvi došao na ideju da napravi ovakvu vrstu namirnice, najpoznatija verzija se vezuje za kapetana Kuka. Postoje neka saznanja da je prva supa ovako pripremljena još u 17. veku u Britaniji i Francuskoj. Uglavnom, kapetan Kuk je verovatno najzaslužniji za širenje popularnosti gotove supe. Danas postoje brojne varijante gotovih supa, kao i kocki za supu, i izuzetno su popularne i raširene po svetu.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Podzemni grad od 20.000 ljudi

0
Podzemni grad od 20.000 ljudi
Photo: Pixabay/paphio

Više od 85 metara ispod poznatih vilinskih dimnjaka Kapadokije nalazi se podzemni grad koji je bio u stalnoj upotrebi gotovo hiljadama godina. U njemu su utočište nalazili ljudi koji su izgradili potpuno funkcionalan grad u kom nažalost nije bilo mesta kalustrofobičnim stanovnicima

Kapadokija je region koji se nalazi u pokrajini Nevšehir u centralnoj Anadoliji. Najpoznatija je po svom pejzažu koji kao da nije sa ove planete. Upravo tu se nalazi i podzemni grad od 20.000 ljudi, koji je dugo bio skriven od očiju javnosti, sve dok ga jedan seljak nije slučajno otkrio dok je tražio kokoške koje su propale kroz šupljinu u steni.

Pre više hiljada godina, ovo nestabilno, vulkansko okruženje prirodno je isklesalo tornjeve u svoje specifične oblike koji sada privlače milone posetilaca. Ali ispod nestvarne površine Kapadokije, vekovima je ležalo skriveno čudo jednako velikih razmera. Ispod se nalazi podzemni grad koji je mogao mesecima skrivati ​​čak i do 20.000 stanovnika.

Drevni grad Elengubu, danas poznat kao Derinkuyu, ukopan je više od 85 metara ispod Zemljine površine, prostirući se na 18 nivoa. Najveći iskopani podzemni grad na svetu bio je u gotovo stalnoj upotrebi hiljadama godina. Njega su kroz istoriji naseljavali mnogi, a napokon je napušten 1920-ih tokom grčko-turskog rata.

Podzemni grad od 20.000 ljudi

Derinkuyu je jedna dosta zamršena mreža podzemnih nastambi, magacina hrane i odaja za stoku. Mreža podrazumeva kompletnu infrastruktura koja je oplemenjena školom i malom kapelom. Bila je to cela civilizacija ušuškana na sigurno ispod površine zemlje.

Svaki nivo grada bio je pažljivo projekovan za specifične potrebe. Stoka se držala u štalama najbližim površini kako bi se smanjio miris i otrovni gasovi. Unutrašnji slojevi grada bili su projektovani kao prostorije za stanovanje, tu su bili takođe magacini i škole.

Najimpresivnije je to kako je izgrađen složen sistem za ventilaciju, kao i specijalan bunar koji je ceo grad snabdevao čistom vodom. Svaki deo mreže grada je bio inovativan i kompleksan, isplaniran da bude praktičan i bezbedan. Kapadokija je inače pogodna za ovakvu vrstu podzemne gradnje zbog nedostatka vode u tlu i stena koje su dozvoljavale oblikovanje.

Najružniji grad u Toskani, saznajte više.

Pretpostavlja se da postoji više od 600 ulaza u grad, uglavnom skrivenih, u ogroman podzemni grad koji se prostire na 445 kilometara. Pećinski grad je vrlo brzo postao popularan kod turista, a 1985. regija Kapadokija je dodana na Uneskov popis svetske baštine.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Tršić nominovan za najbolje turističko selo

0
Tršić

Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija svake godine raspisuje Konkurs za izbor najboljih turističkih sela. Ova akcija ima za cilj da se identifikuju najbolji primeri inovativnog razvoja i pristupa turizmu u ruralnim oblastima. Osim toga, na taj način se promovišu nedovoljno poznati sadržaji i pomaže se lokalnim zajednicama

Tršić je nominovan za najbolje turističko selo. Svaka zemlja članica Svetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija može prijaviti najviše tri sela, a Tršić je drugu godinu zaredom izabran za jedno od sela koja će predstavljati Srbiju na takmičenju.

Selo Tršić je rodno mesto Vuka Stefanovića Karadžića i nalazi se sedam kilometara udaljenosti od Loznice. Čitav kompleks predstavlja poseban muzej na otvorenom i ima posebnu kulturnu i turističku vrednost. U njemu se nalaze: Muzej jezika i pisma, Galerija, Gostinska kuća, Muzej Vukovih sabora, Kuća pisaca, crkva brvnara Svetog Arhangela Mihaila, vajati, kao i Vukovo imanje na kojem je izložena Vukova spomen-kuća.

Vukov sabor je najstarija i najmasovnija kulturna manifestacija u Srbiji. Posvećena je negovanju uspomene na njegov život i delo. Centralni program se tradicionalno održava u septembru, u nedelju, uoči Male Gospojine, u Tršiću.

Najstarija aktivna solana na svetu, saznajte više.

Sela Tršić i Tronoša su takođe proglašeni zaštićenim područjem, kulturnim predelom II i III stepena zaštite. Za ceo ovaj kraj i za Loznicu kažu da su čuvari srpske tradicije.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave