16.1 C
Belgrade
petak, avgust 8, 2025
Naslovna Blog Stranica 231

Jeste li čuli za džin koji menja boju?

0

Upoznajte Ivu i Nevena! Imaju super priču koja menja boju čim joj dodate malo tonika

Iva i Neven Jercel odlučili su da stvaraju nešto drugačije. Ovaj samoborski par koji je već deset godina u braku, obožava putovanja, druženja ali svakako i fina pića. Iva i Neven bave se proizvodnjom džina  (engleski: gin, prema holandski genever: borovica) koji menja boju.

Kao temelj svakog dobrog džina tu je borovica (klek) i korijander koji su razlog drvenaste note. Koristimo još i gorku narandžinu koru, ružine latice, đumbir koji mu daje citrusnu aromatičnu notu, kao i muškatni oraščić i klinčić. Nećemo odati sve sastojke, neka nešto ostane i tajna“, kaže Iva koja se sa suprugom odlučila na ovu zanimljivu proizvodnju.

Ipak, mnoge zanima na koji način džin menja boju i koje sve boje može promeniti?

„Glavni i najvažniji sastojak po kojem je Iguana gin prepoznatljiv jesu cvetovi plavog graška. U procesu maceriranja cvetovima plavog graška, odležani enzimi u boci, zaslužni su za predivnu indigo plavu boju džina. Posebnost ovog sastojka je u tome što je osetljiv na PH kiselost i u dodiru sa tonikom (ukoliko tonik ima kiselosti) dolazi do promene boje džina iz predivne indigo plave u još privlačniju ružičastu boju. Ukoliko se čarolija ipak ne dogodi u čašu dodajte krišku limuna ili limete i promena boje je zagarantovana. Čarolija boja ide od svetle pinky do tamnije pinky, u zavisnosti od količine džina u čaši“, otkrio je Neven koji je mnogima poznat i kao bivši bokserski reprezentativac Hrvatske.

Wow efekt Iguana gina je zagarantovan. Ovo je piće postalo ultimativni hit, a kako saznajemo posebno ga vole žene. Njih najviše oduševljava promena boje, dok muškarci s lakoćom padaju na ukus.

Iguana gin i sve njegove boje možete pratiti i na društvenim mrežama Instagram i Facebook i na njihovoj web stranici.

Palma de Majorka uvodi ograničenje za kruzere

0

Nakon Dubrovnika, još jedan grad na Mediteranu uvodi ograničenja koja se odnose na broj brodova koji mogu da pristanu u toku jednog dana

Palma de Majorka je ograničila uplovljavanje turističkih kruzera na tri po danu, a takvu odluku je prošle godine doneo i Dubrovnik. U ovom gradu živi oko 420.000 stanovnika i veliki broj turista koji u toku dana stigne kruzerima narušava normalan život meštana.

Određeni delovi grada su bili pod pritiskom prekomernog turizma, pa je regionalna vlada dogovorila sa Međunarodnim udruženjem kruzerskih linija da u luku Palma de Majorka do 2023. godine smeju da uplove maksimalno tri kruzera dnevno. Osim toga, među njima sme da bude samo jedan megakruzer sa više od 5.000 putnika.

Avganistanski ratni tepisi

0

Tepih postoji već nekoliko milenijuma. Iako je njegova svrha na početku bila isključivo praktična, on je vremenom postao dekorativna stvar koja je ukrašavala domove i u skladu sa tim se i njegov izgled menjao

Stanovnici Avganistana izrađuju tepihe hiljadama godina. Tepih, izrađen za široku paletu utilitarnih i simboličkih svrha, tradicionalno je ukrašen klasičnim narodnim motivima. Međutim, u novije vreme mnogi moderni motivi su takođe našli svoje mesto u ovom tradicionalnom mediju, poput Pikasovih slika ili raznih zastava. Međutim, najzanimljiviji uticaj na dizajn avganistanskih tepiha ima nasilje.

Avganistan je bio pod sukobom više od četrdeset godina, računajući period od sovjetske invazije na teritoriju koja je izvorno bila miroljubiva. Decenije rata i nasilja koje su usledile toliko su duboko uticale na svakodnevni život Avganistanaca, da su tkači tepiha počeli da ugrađuju ​​motive rata u svoje tepihe. Cveće, ptice, konje i ukrasne simbole zamenili su tenkovi, granate, helikopteri, pištolji i kalašnjikovi.

U prvim godinama, trgovci su odbijali da kupuju takve tepihe, ali s vremenom i sve većom popularnošću, ovi su tepisi su našli tržišnu nišu među zapadnim kolekcionarima. Ovi novi motivi samo su tranformisali tradicionalno u savremeno, bar što se tiče simbolike.

Danas su ovi tepisi izuzetno popularni, izrađuju se isključivo tradicionalnom ručnom metodom zbog čega su i  cenjeni.

Odlična turistička posećenost u Herceg Novom

0
Dobar početak turističke sezone u Herceg Novom
Photo: iStock

Prema podacima Turističke organizacije Herceg Novog, broj turista u gradu je premašio broj iz rekordne 2019. godine, što je izuzetno pozitivan znak za turizam u Crnoj Gori

U prethodnih nekoliko dana, poseta turista u Hreceg Novom je bila veća za 20% u odnosu na isti period pre tri godine. U tom periodu ostvareno je skoro 9.000 turističkih hiljada noćenja, a najviše gostiju je bilo iz Rusije, Srbije i Ukrajine, sopšteno je iz TO Heceg Novi.

Rekordna poseta turista najavljuje dobru turističku sezonu, a konkretne rezervacije turista to i potvrđuju. Sam grad Herceg Novi je za vreme praznika posetilo više od 6.000 turista

Sasvim (ne)običan posao

0
Cile-antartik
Photo: Pixabay/SergioRCruz

Popularna turistička destinacija traži radnike koji između ostalog moraju svakog dana da broje pingvine

Najudaljenija pošta na svetu se nalazi na Antarktiku u luci Port Lokroj. Njihova administracija je raspisala konkurs za nove radnike, a njihov posao ne liči ni na jedan drugi posao.

Ova pošta je u svetu poznata kao “pošta pingvina”, jer na ostrvu Goudier ima puno pingvina, zbog čega je i popularna turistička destinacija. Osim što ova pošta obavlja administrativne poslove, ona je deo fondacije koja brine i o životnoj sredini, što znači da je deo posla zaposlenih i briga o pingvinima na ostrvu.

U konkursu za posao napominje se kako ostrvo nije luksuzno mesto i poznato je po izuzetno niskim temperaturama. Na ostrvu nema tekuće vode, a nema ni tuševa. Radnici se tuširaju na brodovima koji po pravilu dolaze svakih nekoliko dana, ali se ponekad desi da ne dođu po par nedelja.

Zaposleni u pošti, pored svakodnevnih obaveza, imaju i obavezu borjanja pingina, kako bi bili sigurni da su oni zdravi i bezbedni. Interesantna ponuda, zar ne?!

Zabranjena hrana

0

U nekim zemljama sveta nećete moći da kupite određenu hranu, što zbog kulture, što zbog sujeverja, a delom i zbog zdravlja

Verovali ili ne, postoje neka jela i namirnice koje su pojedine države sveta zabranile. Bilo iz etičkih ili medicinskih razloga, širom sveta postoji puno namirnica koje nećete moći da nađete čak ni u prodavnicama, a o restoranima da ne govorimo.

Razlozi za zabranu mogu biti različiti, najčešće su povezani sa nehumanim proizvodnim procesima ili sa tim što su u potpunosti nezdravi za konzumiranje. Koja je to hrana koja se kosi sa etičkim ili zdravstvenim normama današnjeg društva? Ovo je samo deo zabranjene hrane ili namirnica.

Guščija džigerica

Ovaj prehrambeni proizvod se smatra se pravim gastronomskim specijalitetom. Nastao je u Francuskoj i pravi se od jetre patke ili guske, a zabranile su ga Sjedinjene države, Finska, Italija, Poljska i Turska. Zabranjena je jer se proizvodi prisilnim hranjenjem mladih patki ili guski sve dok im jetra ne poraste više od osam puta od prirodne veličine, odnosno nastaje na račun životinje koja pati.

Beluga kavijar

Ovaj kavijar je skuplji od zlata, dobija se od žive ribe, jesetre beluge, koja je jedna od najvećih i najređih vrsta na svetu. Zbog same ribe i njenog opstanka sasvim je jasno zašto je zabranjen u mnogim državama.

Skittles

Ove bombone su zabranjene u Švedskoj i Norveškoj. Prema njihovim normativima, veštačka farba sadrži brojne elemente koji su štetni po zdravlje ljudi.

Kinder jaje

Kinder jaje je potpuno zabranjeno u Americi. Na osnovu zakona koji jasno stavlja do znanja da u proizvodima ne sme biti skrivenih elemenata, Kinder jaje je strogo zabranjeno za distribuciju i prodaju.

Instant pire krompir

U Japanu i Australiji je zabranjeno prodavati gotov krompir pire, jer sadrži konzervans butil-hidroksianizol koji je jedan od sastojaka gume.

Žvake

U Singapuru je zabranjeno žvakati žvakaću gumu, a razlog je taj što se nakon žvakanja ona ostavlja po svim mestima, počevši od parkova, stolova, klupa, ulica ili ostalih javnih površina, pa narušava čistoću prirode.

Kečap

U francuskim školama je zabranjen kečap jer vlasti žele da spreče konzumaciju štetnog kukuruznog sirupa i drugih sastojaka koji se nalaze u kečapu.

Dobra predsezona na Skadarskom jezeru

0
Skadarsko jezero
Photo: iStock

Turistički radnici su zadovoljni kako je počela predsezona na Skadarskom jezeru, očekuju da rezultati budu slični onim iz rekordne 2019. godine

Najatraktivnija ponuda na Skadarskom jezeru jeste svakako krstarenje, i za sada je zabeležen veliki broj turista uglavnom iz inostranstva. Najviše gostiju ima iz Nemačke, Grčke, Izraela i Francuske.

Dobri rezulatati su zabeleženi najviše zbog dobrih sadržaja koje ovaj deo Crne Gore nudi, zbog ljubaznosti domaćina, ali i zbog čunjenice da su cene zadržane na nivou iz 2019. godine.

Hrvatska traži sezonske radnike za turističku sezonu

0
Restoran
Photo: iStock

Turistička sezona u ovoj godini u Hrvatskoj će po svemu sudeći biti na nivou poslednje dobre godine, 2019. godine, a prema najavama stručnjaka, može biti čak i bolja. Kako se to odražava na turizam u toj zemlji?

Nakon dve godine pandemije u kojima je turizam imao veliki pad, poboljšanje opšte epidemiološke situacije je pokrenulo putnike. Dobar deo evropskih putnika bira upravo Hrvatsku za svoj odmor, međutim, hoće li ona biti spremna, imajući u vidu da nedostaje veliki broj radnika?

Prema podacima portala MojPosao, najtraženiji radnici u Hrvatskoj su konobari, nakon čega slede trgovci, kuvari, pomoćni kuvari, magacioneri i vozači. Osim toga, nedostaje radnika i u hotelijerstvu, potrebni su recepcionari, sobarice i ljudi na održavanju. Plate koje se nude za te poslove variraju, i kreću se od tipa ugovora i mesta na kojima se radi, u proseku od 600 do 1.200 evra.

Na osnovu nekih procena, trenutno je potrebno nakoliko desetina hiljada radnika, od 30 do 35.000 ljudi, kako bi turistička sezona mogla da se odvija neometano.

Bez maski i propusnica u italijanskim restoranima

0
Francuska Otvara se restoran u kom nema zaraze, bar tako kažu

Od 1. maja zvanično je ukinuto poslednje pravilo koje je ograničavalo pristup barovima, restoranima, poslastičarnicama, picerijama i drugim ugostiteljskim objektima. Više nema ni maski ni obaveznih kovid potvrda

U Italiji korisnici javnih ustanova više neće biti obavezni da koriste ni maske ni potvrde, iako još uvek stoji odredba vlade kao preporuka da se koriste zaštitna sredstva.

Nošenje maski tipa FFP2 biće obavezno u zatvorenim prostorima na kojima se održavaju koncerti ili zabave na kojim prisustvuje veliki broj ljudi, takođe i ako se takvi događaji odvijaju u kontekstu ugostiteljskih delatnosti. Osim toga, od 1. maja prestaje i obaveza nošenja zelenih propusnica za pristup javnim ustanovama.

Udruženje ugostitelja je međutim, pozvalo ugostitelje da i dalje koriste maske i zaštitna sredstva, jer je to jedina prava mera opreza i znak pažnje i poštovanja ne samo prema gostima, već i prema radnicima.

Oporavlja se turizam u Srbiji

0
Zlatibor
Photo: iStock

Na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji u prva tri meseca ove godine bilo 57% više turista nego u isto vreme 2021. godine

U prvom tromesečju 2022. godine registrovano je 378.230 domaćih gostiju ili 27.7% više nego u isto vreme 2021. godine, kao i 246.032 stranih turista, odnosno 142.1% više prošle godine.

Tokom prva tri meseca registrovano je nešto preko 2 miliona turističkih noćenja u Srbiji, što je povećanje od 40,5% u odnosu na isti period 2021. godine. Od toga, 1.26 miliona noćenja su ostvarili domaći turisti, što je 18.8% više nego u isto vreme prošle godine, dok je broj noćenja strabih gostiju porastao za 94,1%, što je ukupno 834.289 noćenja.

Najviše turista je boravilo u banjama, u Vrnjačkoj Banji, Sokobanji, Banji Vrdnik, Banji Palić, Lukovskoj Banji, Bukovičkoj Banji i Banji Koviljači. Od planinskih cenatara, najviše turista je bilo na Kopaoniku, Zlatiboru, Fruškoj Gori, Tari, Divčibarama i Staroj planini.

Poslednje objave