17.6 C
Belgrade
petak, avgust 8, 2025
Naslovna Blog Stranica 230

Otvoreni Balkan

0
Turizam Albanija je nova Grčka
Photo: iStock

Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Tatjana Matić je u Tirani razgovarala sa ministarkom turizma i životne sredine Albanije Mirelom Kumbaro. Cilj sastanka je saradnja u okviru inicijative “Otvoreni Balkan” kako bi se što bolje unapredili odnosi u smislu turizma

Ratifikacija sporazuma je planirana je za naredni samit koji će biti održan u Ohridu. Cilj potpisivanja sporazuma „Otvoreni Balkan“ je poboljšanje svih aktivnosti koje će se obavljati u okviru zajedničkih tržišta. Svaka aktivnost u okviru sporazuma di doprinela što boljoj promociji turističkih destinacija i Srbije i Albanije.

Savršena destinacija za zaljubljene, saznajte više.

Sporazum takođe treba da poboljša saradnju u sektoru turizma preko digitalne platforme koja bi trebalo da se napravi u sektoru turizma u sklopu ove inicijative, navodi eKapija.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Novih pet modela murala za slepe i slabovide

0

U okviru projekta „Umetnost u prolazu“ urađeno je novih pet  modela murala za slepe i slabovide osobe koji će biti postavljeni u centru grada na nekoliko lokacija

Pet novih modela murala će biti postavljeni u toku maja na nekoliko lokacija u centru grada i predstavljaju različite umetnike i stilove ulične umetnosti. Pri izboru radova se imala u vidu dostupnost i blizina radova Gradskoj organizaciji slepih Beograda, kako bi članovi mogli kroz kraću šetnju da osete kako izgleda otkrivati umetnost na ulici. Radovi za koje su urađeni modeli su dela vodećih i prepoznatih uličnih umetnika i umetnica iz Srbije i sveta: TKV, Piros, Junk, Rage, Lunar i Flying Fortress.

Modeli su izrađeni uz podršku kompanije Atlantic Štark, a u okviru proslave 50 godina omiljenog flipsa – Smoki.  Kompanija Atlantic Štark želi da omogući svima da uživaju u street art umetnosti, koja je zaštitni znak ovogodišnje, slavljeničke Smoki kampanje.

Modeli murala su inovativni pristup u predstavljanju ulične umetnosti i grafita jer se kreiranjem radova ulične umetnosti u 3D tehnologiji omogućava slepim i slabovidim osobama da kroz dodir upoznaju umetnička dela koja se nalaze na ulicama Beograda. Uz radove se nalaze i opisi na Brajevom pismu.

Konferencija za medije „Feel Slovenia“

0

Slovenija se u Beogradu predstavila kao atraktivna destinacija za zdrava iskustva i zemlja vrhunske gastronomske ponude

U beogradskom hotelu Indigo je održana konferencija za novinare „Osetite Sloveniju” u organizaciji Slovenačke turističke zajednice (STO). Događaju je prisustvovao veliki broj predstavnika srpskih medija. Sloveniju kao zelenu, aktivnu i zdravu destinaciju, ponudu slovenačkih prirodnih banja i lečilišta, kao i vrhunsku gastronomiju prezentovali su predstavnici STO, Asocijacije banja Slovenije i Lečilišta Rogaška Slatina.

U okviru jačanja promotivnih i marketinških aktivnosti na tržištima koja pokazuju posebno visok potencijal rasta, Slovenačka turistička organizacija (STO) će u 2022. intenzivirati svoje aktivnosti u predstavljanju Slovenije na srpskom tržištu.

Aleksandra Lipej iz STO je izjavila: „U Turističkoj zajednici Slovenije 2022. godine svoje promotivne aktivnosti smo prvenstveno usmerili na obližnja evropska tržišta i, između ostalog, na tržište Srbije. Zbog svoje blizine i mnogih mogućnosti jedinstvenih doživljaja, zanimljivih mesta i kulturoloških sličnosti, kao i aktivnih doživljaja u prirodi, Slovenija je tradicionalno popularna destinacija među građanima Srbije. Pandemija je dodatno osnažila trendove poput sve veće popularnosti odmora sa jakim naglaskom na održivosti, aktivnom odmoru na otvorenom i butik doživljajima, što jača konkurentsku poziciju Slovenije kao atraktivne turističke destinacije.“

Iztok Altbauer, generalni direktor – Asocijacija banja Slovenije je rekao: „Slovenija je poznata i kao zemlja zdravlja, zahvaljujući odličnim i veoma dobro razvijenim turističkim proizvodima „Slovenačke banje i termalni centri“. Na naš razvoj utiču brojni prirodni resursi i obilje prirodnih lekovitih faktora. Najznačajnije su: termalne i termomineralne vode, hladne mineralne vode za piće (najpoznatije su Donat Mg i Radenska), morska voda i morske soli, razna organska i neorganska lekovita blata (peloidi), planinska subalpska i panonska mikroklima i mediteranska morska klima sa bogatim aerosolima . Ovo bogatstvo nam omogućava veoma široku ponudu, kako u oblasti zdravstveno-kurativnih i preventivnih programa, tako i programa opuštanja, harmonije za dušu i telo i doživljaja vode za celu porodicu. Gosti iz Srbije su brojni, na sedmom su mestu među svim gostima iz inostranstva i ostvarili su više od 66.000 noćenja u 2019. Nadamo se da ćemo uskoro ponovo dostići ove brojke. Brojni i atraktivni programi, koje priprema i nudi 13 članova našeg udruženja, pravi su adut i garantuju dobar odmor.“

Marko Lenček, pomoćnik direktora Medicinskog centra Rogaška, istakao je Rogašku Slatinu kao lečilište sa tradicijom dugom 400 godina i jedinstvenom mineralnom vodom Donat Mg, najbogatijom vodom po sadržaju magnezijuma u ​​svetu. Takođe je istakao posvećenost destinacije održivom razvoju: „Kao zelena destinacija, Rogaška Slatina je dobitnik zlatne oznake Slovenia Green Destination i kao takva idealna je za aktivnosti na otvorenom.“ Pored toga, Rogaška Slatina nudi jedinstvena butik iskustva kao što je Anin ples sa tradicijom dugom skoro 200 godina. Pomoćnik direktora Medicinskog centra Rogaška, takođe je pričao i o tome zašto je njihova destinacija tako privlačna gostima: „Rogaška Slatina je najstarije slovenačko lečilište, najprepoznatljivije po jedinstvenoj prirodnoj mineralnoj vodi. Ima više od 400 godina tradicije, koju već dugi niz godina uspešno kombinujemo sa savremenim medicinskim procedurama i naprednom stručnošću, pa ne čudi što se naši gosti rado vraćaju. Za održavanje zdravlja i ublažavanje zdravstvenih tegoba koriste se razni tretmani lekovitom mineralnom vodom Donat Mg i druge priznate medicinske procedure pod rukovodstvom više od 50 lekara specijalista. Istovremeno gosti uživaju u netaknutoj prirodi, šetnjama poznatim banjskim parkom, a impresionirani su i prestižnim kristalom Steklarne Rogaška i kozmetikom Afrodita.“

U Srbiji će STO ove godine započeti reklamne aktivnosti u okviru globalne digitalne kampanje, gde će na tržištu Srbije reklamirati proizvode „Zdravlje i dobrobit“ i „Aktivnosti u prirodi“. Kampanja će trajati do kraja maja 2023. Oglašavanje u okviru ove kampanje odvijaće se i na društvenim mrežama (Facebook, Instagram, Google, YouTube, Twitter, LinkedIn, Pinterest i TikTok). STO će 2022. godine biti prisutna i oglašavanjem ključnih proizvoda slovenačkog turizma u stranim onlajn i specijalizovanim štampanim medijima. U planu je i studijsko putovanje za predstavnike medija i turoperatora, kao i Workshop.

Prema podacima RZS-a, Slovenija je u 2021. godini zabeležila više od 44.000 dolazaka turista (rast od 4% u odnosu na 2020. godinu) i 152.000 turističkih noćenja srpskih turista što je rast od 7% . Gosti iz Srbije su ostvarili 3,2% turističkih noćenja od svih inostranih gostiju u 2021. godini , a po broju noćenja zauzimaju 11. mesto među stranim gostima. U poslednjoj godini pre pandemije (2019.) srpski gosti su najčešće noćili u opštinama Ljubljana, Piran i Kranjska Gora, 2020. u Ljubljani, Kranjskoj Gori i Mariboru, a 2021. u Ljubljani, Mariboru i Piranu. U odnosu na 2019. godinu, podaci za 2021. godinu i dalje predstavljaju pad dolazaka turista od 69 odsto, a turističkih noćenja srpskih turista za 60 odsto.

U Nemačkoj bez kupaćeg i na bazenu

0
Photo: Pixabay/Pexels

Nemci su oduvek bili progresivnog i slobodnog duha, a to se može videti i danas, jer je njihova kultura kupanja bez kupaćeg kostima prenesena i na bazene

Nudizam je kao pokret nastao upravo u nemačkoj u 19. veku, i na samom početku je bio praktikovan na divljim plažama ili na morima. Međutim, danas se nudizam praktikuje i na bazenima.

Od 1. maja u bazenima u Getingenu na severu Nemačke dozvoljeno je kupanje i nudistima, dozvoljen je toples-koncept, i to samo vikendom kada nema obuke ili škole plivanja za školarce. Očekuje se da ovo pravilo bude uvedeno i za ostala bazene širom zemlje, za početak samo vikendom.

Pravac Korzika!

0

Molijerovi dani u organizaciji Francuskog instituta u Srbiji održavaju se ove godine od 9. do 27. maja u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Poseban događaj u okviru Molijerovih dana bilo je predstavljanje Korzike i grada Bastije koji je kandidat za Evropsku prestonicu kulture za 2028. godinu. Tim povodom u rezidenciji Francuske u Beogradu 10. maja održan je prijem na kome je predstavljena Korzika, njena kultura, gastronomija, kulturno i istorijsko nasleđe, turističke atrakcije…

Na prijemu u rezidenciji prisutnima su se obratili ambasador Francuske Pjer Košar i gradonačelnik Bastije Pjer Saveli. Oni su istakli lepotu ostrva, zahvalili se na brojnim kontaktima koje su ostvarili u Novom Sadu, a u vezi sa kadidaturom Bastije za kulturnu prestonicu Evrope i naglasili posebno prijateljstvo koje postoji između Korzike i Srbije nastalo tokom Velikog rata, kada je Korzika prihvatila nekoliko hiljada srpskih izbeglica, među kojima i slikara Milana Minića koji je u Ajaču imao svoju prvu samostalnu izložbu.

Takođe su najavili i izbor za dobitnika stipendije Anž Tomasi koja će jednom mladom fotografu iz Srbije omogućiti dvomesečni umetnički boravak na Korzici i saradnju sa festivalom Popularte. Ovu stipendiju dodeljuju Francuski institut u Srbiji i Fondacija Univerziteta Korzika, a  zadatak dobitnika stipendije jeste da oživi sećanja na srpsku decu koje je Veliki rat naterao u izgnanstvo i koje su prihvatile korzikanske porodice.

Piše: Bojana Ilić

Bez maski na evropskim aerodromima

0
Putovanja aerodrom putnik
Photo: Pexels

Od 16. maja u Evropskoj uniji više neće biti obavezno nošenje maski na aerodromima, a neće biti obavezne čak ni u avionima

Ukida se obavezno nošenje maski na aerodromima u Evropi, saopšteno je iz Evropske agencije za bezbednost vazdušnog saobraćaja (EASA) i Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Nove preporuke EASA-a i ECDC-a stupiće na snagu već sledeće nedelje, tačnije 16. maja. Maske za lice neće više biti obavezne na aerodromima i u avionima, a u saopštenju se ističe da je odluka doneta zbog visoke stope vakcinacije protiv koronavirusa i pirodno stečenog imuniteta, ali i zbog činjenice da je više članica Evropske unije ukinulo skoro sve restriktivne mere.

Prvi kečap u boci od papira

0
Prvi kečap u boci od papira
Photo: Unsplash/Matt Popovich

Kad globalne kompanije poput Heinz-a prihvate ovu vrstu inovativne tehnologije, to je dobra vest za sve, i potrošače i planetu

Poznati svetski brend kečapa, Heinz, odlučio je da promeni svoje poslovanje, i postane odgovorniji prema planeti. Ova kompanija će napraviti prvi kečap u boci od papira.

Heinz najavio da se brend udružio sa kompanijom Pulpex za održivo pakirovanje koju podržava Diageo, brend koji je napravio prvu papirnu bocu viskija Johnnie Walker. Njihova zajednička vizija je da naprave obnovljivu bocu koja se može reciklirati. Prvi kečap u boci od papira biće izrađen od 100% drvne celuloze iz održivih izvora.

Letnje izdanje Beogradskog salona vina, saznajte više.

Heinz kaže da trenutno razvijaju prototip, nakon čega bi sedeći korak bio testiranje performansi pre dodatnog testiranja potrošača. Tek nakon svega toga u prodavnicama bi bila dostupna papirnata boca kečapa.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Smrt fašizmu, sloboda narodu!

0
Tjentište

Godine 2010. belgijski umetnički fotograf Jan Kempenaers objavio je knjigu „Spomeniks“ u kojoj je prikazao spomenike iz Narodno oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije koje je fotografisao putujući po bivšoj nam zemlji u periodu od 2006. do 2009. godine. Ovi spomenici, građeni od armiranog betona, čelika, kamena, nekada su nam govorili o stradanjima i žrtvama koje su pale za slobodu, da bi tokom ratova devedesetih i sami postali žrtve ravnodušnosti, zaborava, nemara ili brutalnog uništavanja. Ipak, posle toliko godina, možda smo konačno spremni da ih vidimo kao univerzalna umetnička dostignuća od kojih su neka prava remek – dela skulpture i arhitekture

Jedan Amerikanac iz Merilenda, koji sada živi u Alabami, po zanimanju šumarski inženjer, naišao je 2015. godine na fotografije Jana Kempenaersa i krenuo put Jugoslavije da spomenike vidi sopstvenim očima. Od tada je fotografisao i dokumentovao na stotine spomenika i objavio knjigu „Spomenik Monument Database“. Njegovo ime je Donald Nibul i razgovarali smo s njim o spomenicima, Jugoslaviji i njihovoj privlačnosti ljudima sa Zapada.

Maribor

TU: Kako ste počeli da se bavite spomenicima Nob-a u Jugoslaviji?

DN: Sve je počelo 2015. godine, kada sam prvi put naišao na fotografiju belgijskog umetnika Jana Kempenaersa. Bio je prvi fotograf iz Zapadne Evrope koji je pronašao i fotografisao jugoslovenske spomenike u eri posle devedesetih, uglavnom prikazujući oblike koji su bili masivni betonski monoliti u različitim stanjima usamljenosti i propadanja. Nikad u životu nisam video ništa slično, pa sam odlučio da otputujem u region 2016. da se lično uverim. Za Amerikanca koji ne govori jezik to je bio težak poduhvat, nisam razumeo ni istoriju, ni geografiju podneblja, zbog čega je napredak bio spor i mukotrpan.

Kadinjača

Međutim, tokom nekoliko meseci leta 2016, pronašao sam nekoliko desetina lokacija i fotografisao i dokumentovao njihova stanja i uslove u kojima se nalaze, razgovarao sam sa desetinama ljudi i obavio opsežna istraživanja u nastojanju da razumem ove spomenike. Kada sam se vratio u SAD, odlučio sam da skupim sve fotografije i dokumentaciju koju sam imao i nađem malo prostora na internetu da sve to postavim. Tako sam napravio „Spomenik Database“.

Od tada sam mapirao i pisao o stotinama spomenika, arhitektonskih objekata i vajarskih dela, kao i dokumentovao živote desetina autora, umetnika i arhitekata koji su stvarali dela. Godine 2018. izašla je knjiga zasnovana na mom radu. Do dan – danas nastavljam svoje istraživanje i rad.

Beograd

TU: Šta vas je privuklo partizanskoj istoriji Jugoslavije?

DN: Ono što me je u početku privuklo ovoj temi je to koliko sam malo znao o njoj. Nažalost, na časovima istorije u SAD ne uči se mnogo o Jugoslaviji, a još manje o umetnosti, skulpturi ili monumentalnim delima regiona. Kako sam više učio, sve me je više zaokupljala tema Jugoslavije, jer me je toliko naučila, ne samo o regionu, već me je naterala da razumem samu istoriju. Šta više, počeo sam da primećujem mnoge istorijske pouke skrivene u jugoslovenskoj sagi. Shvatio sam i da bi mudrost i razumevanje ovih lekcija mogli naučiti ne samo mene, već i ceo svet, mnogo čemu, ako bi im se posvetilo više pažnje. Od Drugog svetskog rata, do partizanske borbe, Titovog doba, zatim raspada zemlje i jugoslovenskih ratova, do današnje situacije, to je prava istorijska nauka.

Niš

TU: Koji su spomenici na vas ostavili najsnažniji utisak i zbog čega?

DN: Posetio sam više spomenika nego što mogu da izbrojim u ovom trenutku (najmanje nekoliko stotina). Od onih koje sam video, a koji su me najviše oduševili, najlakše bi bilo navesti monumentalne i veličanstvene spomenike na Sutjesci, Kozari, Podgariću ili Dražgoši. Međutim, želeo bih da pomenem nekoliko primera na lokalitetima koji nisu toliko poznati u svetu, kao što su Nekropola u Prilepu (misteriozno, metaforičko delo arhitekte Bogdana Bogdanovića), Raidski spomenik u Novom Sadu (emotivna skulptura porodice umetnika Jovana Soldatovića koja oličava tragediju rata) ili prostrani mozaici na Spomeniku slobode u Kočanima (serijal radova umetnika Gligora Čemerskog koji gledaoca vode na vizuelno putovanje kroz istoriju).

Kragujevac

TU: Da li mislite da se ovi spomenici dopadaju strancima zato što su apstraktni? Možda, da su bili više figurativni, sa predstavama heroja u prepoznatljivim uniformama i sa oružjem ne bi bili tako univerzalni…

DN: Mislim da apstraktna priroda mnogih spomenika predstavlja poseban atribut koji privlači ljude iz inostranstva. U SAD, prvi ratni spomenik koji bi se čak mogao smatrati apstraktnim bio je Vijetnamski spomenik veteranima, koji je, iako revolucionaran sam po sebi, znatno suzdržaniji i strožiji od mnogih maštovitih jugoslovenskih spomenika.

Don Nibul u Podgariću

TU: Kako je vaša knjiga prihvaćena i kakvi su vam dalji planovi?

DN: Knjiga je veoma dobro prihvaćena i redovno mi se ljudi obraćaju i zahvaljuju mi na mom radu na njoj. Trenutno radim na projektu druge knjige za koji se nadam da će biti završen u narednih nekoliko meseci.

Više o autoru, spomenicima i knjizi videti na https://www.spomenikdatabase.org/

Više o tome pročitajte u štampanom izdanju TU magazina.

Tekst: Bojana Ilić

Foto: Donald Nibul

Šetnja među krošnjama

0
Photo: Pixabay/TomazGorec

Ako ste u potrazi za vikend avanturom, ne morate tražiti dalje, tu je na samo par sati udaljenosti. Na slovenačkom Pohorju na Rogli postavljena je genijalna staza koja vam omogućava da prirodu pogledate iz jedne malo drugačije perspektive

Reč je o drvenoj konstrukciji koja je uzdignuta iznad tla, a koja uključuje centralni paviljon sa stazom koja pruža prolazak kroz krošnje drveća, i to u pravom smislu reči.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by TU magazin (@tumagazin.rs)

Kružna staza је duga više od jedan kilometar, dok je toranj visok 37 metara i upravo sa njega se pruža jedinstven pogled na beskrajnu staru pohorsku šumu. Uz edukativan i zabavan sadržaj, Pot med krošnjami ima i onaj adrenalinski. To je na primer tobogan sa kog se možete spustiti, a nalazi se u sklopu ovog tornja.

Rogla je jedna od najviših planina na severu Slovenije sa visinom od 1,517 metara i nalazi se u masivu Pohorje na oko 40 kilometara udaljenosti od Celja. Ova planina je okružena predivnom prirodom sa svih strana, pa ne čudi što je ovaj vidikovac izuzetno popularan kod turista.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Crna Gora među najlepšim destinacijama za odmor

0
Crna Gora među 10 najboljih svetskih destinacija iz snova
Photo: iStock

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore će u saradnji sa lokalnim turističkim organizacijama i turističkom privredom u okviru promotivnih aktivnosti na tržištu Velike Britanije biti predstavljena u National Geographic Traveller magazinu

Crna Gora se našla među najlepšim destinacijama za odmor. Britanski magazin specijalizovan za putovanja, National Geographic Traveller, je napravio reportažu o Crnoj Gori, koju je uvrstio na listu sedam najprivlačnijih destinacija za odmor u 2021. godini, dodelivši joj prestižno priznanje “Best of the world 2021”.

Novinari su u toku posete imali priliku da se upoznaju sa turističkom ponudom Crne Gore, od Žabljaka do Boke Kotorske, a poseta će biti predstavljena na šest stranica posvećenih najlepšim destinacijama, navodi eKapija.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave