19.8 C
Belgrade
četvrtak, jul 17, 2025
Naslovna Blog Stranica 323

Mistika južnog crnogorskog primorja

0
Mistika južnog crnogorskog primorja (3)

Ulcinj je neverovatna kombinacija lepote prirode i vrednog rada čoveka koji je ovde vekovima stvarao samo svoje najbolje, pa i ne čudi činjenica da ga turisti prosto obožavaju

Ulcinj je najpoznatiji po svojim dugim peščanim plažama, stogodišnjim maslinjacima i bogatoj mediteranskoj vegetaciji. Ovo je delimično tačno, imajući u vidu da je to samo mali deo njegove lepote.

Mistika južnog crnogorskog primorja (2)

Geografski položaj i bogatstvo prirode oduvek su privlačili brojne civilizacije i kulture koje su ovde ostavile svoj trag. Upravo to, zbližavanje različitih kultura, koje se može videti čak i danas, najveći je blagoslov kulturnog identiteta i nasleđa ovog dela Crne Gore. On se svakodnevno oseća u gastronomiji, običajima i spremnosti stanovništva da bude potpuno otvoreno prema svima.

Ulcinj je najjužniji grad na obali Crne Gore. Prema predanju, njega su osnovani Iliri negde u 5. veku pre nove ere. Zbog svog strateškog položaja bio je meta brojnih osvajača, ali je uprkos tome uvek ostajao nekako svoj. O bogatoj istoriji svedoči i Stari grad Ulcinj, jezgro kulturno-istorijske baštine ovog kraja.

Mistika južnog crnogorskog primorja

Svakako najpoznatiji turistički sadržaj je dugačka peščana plaža, koja u kombinaciji sa sa čistim morem, rekom Bojanom i Šaskim jezerom, čini ovaj deo zemlje neverovatno lepim. Dužina plaže iznosi čak 12 kilomatara i podeljena je na nekoliko odvojenih plaža, od kojih svaka nosi egzotičan naziv, Kopakabana, Tropikana ili Neptun, i to je jedna od nadužih peščanih plaža u Evropi.

Ulcinj je poznat kao destinacija za porodične odmore, ali je zbog bogatog noćnog života primamljiv i nešto mlađoj populaciji. Brojni kafići i klubovi duž obale uvek su puni veselih ljudi, pa se u svakom trenutku može naći zabava za sve uzraste, bilo da želite odmor na ležaljkama na plaži, bilo na podijumu u diskoteci. Ovaj grad je uvek znao da bude dobar domaćin.

Mistika južnog crnogorskog primorja (4)

Restoran Bacco, prefinjeni hedonizam sa potpisom Milorada Gavrilovića i Stevana Tomovića

0

Kada pripremaju hranu, šefovi Bacco restorana zapravo kreiraju uspomene. Hrana pokreće emocije. Delimo je sa ljudima i imamo zajednička sećanja na istu. Za Stevana i Milorada, najveća pohvala nisu Mišlenove zvezdice, već pohvala gostiju – „Dva puta mi se do sada desilo da smo večeru započeli Amuse bush-om, svojevrsnim pozdravom iz kuhinje, a da nam je gost upravo to zatražio kao glavno jelo. Za mene je ovakva vrsta pohvale prava Mišlenova zvezdica“, naglašava Stevan

Stevan Tomovi

Iako Kopaonik zimi važi za mondensko skijalište, po senzibilitetu pravih i iskusnih hedonista, nedostajala mu je još jedna lestvica, prefinjena gastronomska ponuda i mesto sa posebnim stilom daleko od sveopšte planinske vreve i već poznatih ukusa. Sada, u hotelu Grand, Kopaonik je dobio svoj biser neprikosnovenog hedonizma, koji već na prvi pogled osvoja apsolutno svako čulo.

Nosilac ekskluziviteta, hedonizma i vrhunskog ugostiteljskog umeća, ušuškan u srcu Kopaonika, Bacco predstavlja krunu gastronomske kreativnosti hotela Grand. Dvojac koji je zaslužan za donošenje duha luksuznih prestonica gastronomije su veliki ugostiteljski inovatori, šefovi kuhinje, Milorad Gavrilović i Stevan Tomović. Ovih dana, možete ih sresti kako šetaju po snežnim stazama Kopaonika, prikupljajući inspiraciju za neki novi „tanjir za pamćenje“.

Kada posmatramo iskusne kuvare kako spremaju hranu potpuno posvećeni i zaneti idejom koji su osmislili, skoro da ne možemo zamisliti da za njih postoji vreme pre kulinarstva. Iako nikada nisu posumnjali u svoju intuiciju i ostvarili sve što su zamislili, Milorad i Stevan nisu oduvek znali da će zaplivati u kulinarskim vodama, već ih je život naneo u tom pravcu. Milorad Gavrilović je slučajnim susretom kuvara iz Splita zavoleo ovaj posao, dok se Stevan nakon sedam godina vratio „kući“, gde je i započeo svoju karijeru – u hotel Grand.

„Jedna dobra kulinarska priča nastaje od ideje, ambijenta i atmosfere. Nekada je trebalo obići ceo svet u potrazi za istinskim gastronomskim užitkom, dok od ove sezone gosti mogu u uživati šarmu našeg kulinarstva u samom srcu Kopaonika“, naglašava Milorad Gavrilović i ističe da su na sadržaj menija Bacco restorana imala uticaj brojna njegova putovanja i da je u Srbiji iznova našao svoju kreativnost.

Milorad Gavrilović

Jedinstven i prefinjen, ušuškan i sofisticiran, restoran se nedvosmisleno izdvaja od sveukupne ugostiteljske ponude na Kopaoniku, ali i van njega. Svojim gostima nudi autentično iskustvo i neponovljivo gastronomsko-hedonističko putovanje koje počinje na samom ulasku, a jedinstvena fuzija sastojaka nastaje nepogrešivim spojem moderne varijante francusko-mediteranske kuhinje sa primesama azijskih jela i najkvalitetnijih začina iz celog sveta.

Hrana predstavlja izvor stila, karaktera i individualnosti. Da kuvanje i može biti umetnost potvrđuju i dva virtuoza Bacco kuhinje, Milorad i Stevan. „Još u kamenom dobu, pećinski ljudi su na kamenu urezivali svoju svakodnevnicu, koja se smatra prvom formom umetnosti. Kuvanje jeste deo te svakodnevnice, stoga smatram, i jedan od izvornih pravih umetnosti“, izjavljuje Stevan Tomović i dodaje da svaki kuvar tokom karijere gradi svoj stil i da uz kvalitetne namirnice, strast i ljubav nastaje najbolje jelo.

Zaštitni znak restorana – Five Senses Menu, rezultat je predanog rada šefova Bacco restorana u saradnji sa Kempinski timom kuvara, a uz pomoć Head Chef de Rangova, koji su se proslavili u najboljim svetskim fine dining restoranima od kojih su mnogi ovenčani sa Mišlenovim zvezdicama.

„Ideja je bila probuditi što više čula i spojiti više jela iz različitih kuhinja, uparenih sa različitim vinima. Svaki course je posebna priča za sebe i ukus iz jedne regije. Želimo da gostima kroz autentične ukuse prezentujemo naš meni i to u jednom stilizovanom maniru“, objašnjava Stevan, a odmah za njim Milorad dodaje da uspeh restorana leži u celokupnom doživljaju ambijenta koji počinje od samog ulaska u Bacco. U velikoj meri performans završne pripreme hrane uz neizostavan proces flambiranja pred gostom, butterfly service, old school cusine, fantastična atmosfera uz zvuke dobre muzike i provod sa stilom, samo su neki od razloga zašto je Bacco za tako brzo vreme postao sinonim za hedonizam.

Specifičan potpis šefova može se osetiti kroz vrhunske kulinarske specijalitete poput svetskih klasika – Flambiranog stejka Dijana, Brancina Aburi, ali i Welingtona uz inovativne varijacije za koje su zaslužni šefovi kuhinje.

Salmon Millefolie je na primer naše autentično jelo na koje smo veoma ponosni – u finom lisnatom testu nalazi se meso lososa i krabe, a sve je preliveno crème fraîche i ikrom od lososa. Uz tako osvežavajući starter predviđeno je penušavo vino „Trijumf“ srpske vinarije Aleksandrović koje je pravljeno tradicionalnom francuskom metodom i nosi voćne arome. Zaista želimo da svaki course ima jednu gospodstvenu notu i ali i da pružimo kompletan doživljaj, pored čistog uživanja u samoj hrani“, naglasio je Milorad Gavrilović.

U kontekstu kulinarske kreativnosti, posebno se izdvajaju kombinacije ukusa poput jela Lobster bisque. „U pitanju je supa od jastoga u fuziji sa sitno iseckanom kruškom koja perfektno balansira odnos šećera i kiselosti. Pored ovog jela izdvojio bih i jako zanimljivu rapsodiju ukusa – kozji sir i džem od dunja“, objašnjava Stevan.

Kada pripremaju hranu, šefovi Bacco restorana zapravo kreiraju uspomene. Hrana pokreće emocije. Delimo je sa ljudima i imamo zajednička sećanja na istu. Za Stevana i Milorada, najveća pohvala nisu Mišlenove zvezdice, već pohvala gostiju – „Dva puta mi se do sada desilo da smo večeru započeli Amuse bush-om, svojevrsnim pozdravom iz kuhinje, a da nam je gost upravo to zatražio kao glavno jelo. Za mene je ovakva vrsta pohvale prava Mišlenova zvezdica“, naglašava Stevan.

Omiljeni kutak za ljubitelje vina je privatni podrum sa vrhunskom selekcijom, sa tehnologijom sazrevanja koja određenim etiketama daje dodatnu vrednost nakon izvesnog vremena. Uživanje u italijanskim super toscan vinima i izvrsnim klasičnim vinima sortiranim po francuskim regijama, ali i najpoznatijim šampanjcima, upotpunjuje somelijer, Magdalena Jezdić koja je spremna da svakom gostu ponaosob predstavi neizostavan deo upečatljivog Bacco iskustva.

„Gosti u Bacco uglavnom dolaze kako zbog tejstinga vrhunske selekcije etiketa, tako i iz želje da budu potpuno uvedeni u našu francusku priču, jer bez priče, vino je samo – vino. Veoma upečatljiv je i wine cellar sa jako razvijenom vinskom kartom po starom i novom svetu, kao i po regijama“, objašnjava Magdalena i ističe da je vino ne poznaje vreme, baš kao ni pravi ambijent za njihovo degustiranje.

Ukoliko je pak, koktel prvi izbor gostiju, barmena Bacco restorana, Joku Lagatora, često nazivaju modernim alhemičarem, upravo zbog toga što veštim kombinovanjem najkvalitetnijih sastojska opojnih mirisa, svakodnevno servira magiju pred očima gostiju. Slojevite kreacije raznovrsnih ukusa donose notu egzotike u kompletno iskustvo.

Ove sezone, restoran Bacco definitivno je najveće iznenađenje hotela Grand, ali i Kopaonika, koji donosi i obećava duh luksuznih prestonica gastronimije i hedonizma. Novi restoran predstavlja početak nove ere hotela Grand i daje nam mali uvid u apsolutno besprekoran stil, ali i izgled hotela koji nas očekuje već sledeće zimske sezone.

Kako uživanje u hrani i održivost mogu da idu zajedno

0

Jedan „chilli con carne“, jedna činija, jedan suši i tajlandski kari – to je dovoljno da se nahrane četiri osobe, ali isto tako dovoljno da se napuni kanta za smeće. Prema Društvu za istraživanje tržišta ambalaže, samo u Nemačkoj godišnje u smeću završi 280.000 tona posuđa za jednokratnu upotrebu. Evropska unija je takođe shvatila da se nešto mora promeniti i da je potrebno zabraniti jednokratni plastični pribor za jelo, plastične poslužavnike za jednokratnu upotrebu, polistirenske posude za brzu hranu, slamčice i mnoge druge proizvode od plastike, sredinom 2021. godine. Ali koje su alternative za novo tržište? I pre svega, kako možemo da nastavimo da isporučujemo hranu kupcima

Naravno, industrija ambalaže takođe je prepoznala poruke koje nam donosi novo vreme i na tržište je uvela mnoštvo zamena. Fokus je na ambalaži za jednokratnu upotrebu na bazi biorazgradivih materijala napravljenih od šećerne trske, kukuruza, bambusa i palminog lista. Kukuruz je čak osnova za bioplastiku nazvanu PLA koja je 100% kompostabilna, ali nažalost nije otporna na toplotu, jer se već na temperaturi od 45 C, mogu desiti promene prilično nepovoljne za tečnu hranu. Na organskoj ambalaži se može čak i štampati po želji jer zahvaljujući ekološkom mastilu ne gubi održivost, a ipak ostaje jednokratna ambalaža.

Zbog svega toga, sve više zemalja ima depozitne sisteme ili se stvari svode na pojedinačne inicijative restorana koji koriste depozitni sistem kao alat za lojalnost kupaca. Ipak i ovde postoji druga strana medalje: rok trajanja limenki, šolja i tanjira. Nije pranje ono što troši materijale poput nerđajućeg čelika ili plastike, već grebanje izazvano priborom za jelo. Cilj je vratiti takvu ambalažu u ciklus i do 300 puta. Inače, sa sistemom za višekratnu upotrebu nema higijenskih problema, jer prema Saveznom institutu za procenu rizika, koronavirusi reaguju na supstance koje rastvaraju masti, poput alkohola i površinski aktivnih supstanci koje sadrže rastvarači masti u sapunima i tečnostima za pranje sudova.

Ali kako onda da uživamo u hrani? Stručnjaci iz kompanije Rational, specijalisti za termičku pripremu hrane imaju povodom toga prilično opušten stav. Tino Bergolz, viši direktor prodaje BD za Istočnu Evropu u kompaniji Rational, komentariše: „Sada postoje i privlačni dizajni za ambalažu koja je napravljena od papira ili drugih prirodnih materijala. Od integrisane kesice sa sosom na vrećici pomfrita do tanjira sa sušijem po uzoru na prostirku od bambusa “. Ali kao što svi znamo, oči jedu zajedno sa nama, pa je presudni faktor u ocenjivanju kvaliteta hrane i dalje ono što doseže ukus. Tu Tino Bergolz rešenje vidi u visokokvalitetnoj proizvodnji. „Inteligentni sistemi za kuvanje, kao što su parno-konvekcijska pećnica iCombi Pro i multifunkcionalni kiper iVario, koji rade sa kontaktnom toplotom, omogućavaju fleksibilnu i istovremeno visokokvalitetnu proizvodnju hrane.“ Po oceni stručnjaka kuvanje na laganoj vatri, ali i snaga potrebna za grilovanje, osiguravaju prednost u ukusu, koja traje tokom čitavog vremena isporuke, tako da kupci mogu zaista da uživaju u hrani koja stiže do njih. S tim u vezi Tino Bergolz zaključuje: „Uživanje i održivost se nikako ne isključuju. Uostalom, hamburger je dvostruko bolji kada znate da ne štetite životnoj sredini.“

 

Grčka otvara zemlju za turiste iz Srbije

0

Ministarstvo turizma Grčke je donelo odluku da se 1. maja  granice te zemlje otvore za državljane Srbije 

Kako navodi eKapija, ulazak građana Srbije u Grčku biće omogućen već 1. maja ove godine. Ulazak će biti moguć svim turistima sa sertifikatom o vakcinaciji, a biće moguć i turistima koji to nemaju.

Svi turisti koji nisu primili vakcinu biće u obavezi da urade brzi antigenski test na granici, čija će cena iznositi 10 evra. Još uvek nije potvrđeno kakva će pravila važiti za građane Evropske unije.

Prva zemlja Evrope koja prima i nevakcinisane putnike

0
Prva zemlja Evrope koja prima i nevakcinisane putnike
Photo: Pixabay/MonicaVolpin

Ova ostrvska zemlja u severnom Atlantiku ima najbolje rezultate u Evropi kad je borba protiv koronavirusa u pitanju

Island je najbolji primer kako treba da se sprovode mere borbe protiv pandemije koronavirusa. U zemlji ima najmanje zaraženih od svih ostalih evropskih zemalja, ali takođe ima i dosta manje stanovnika. Na Islandu živi nešto više od 350.000 ljudi.

Broj novih registrovanih slučajeva je gotovo jednocifren, i vakcinisanim osobama kao i onima koji su se oporavili od koronavirusa ponovo je dozvoljen ulazak u zemlju bez ikakvog ograničenja. Jedino što je potrebno putnicima je dokaz da su ili vakcinisani ili da su preležali ovi bolest.

Međutim, očekuje se da od 1. maja mere budu dodatno ublažene, i da će i nevakcinisani putnici koji dolaze iz zemalja ili regiona sa povoljnom epidemiološkom situacijom moći da uđu u zemlju bez ikakvih ograničenja.

Bloger: Da li je Bosna i Hercegovina opasna za turiste?

0
Mostar
Photo: Pixabay/kupisliku

Ivan Leong je bloger iz Singapura, i njegova misija je bila da otkrije koliko je za turiste zaista opasna Bosna i Hercegovina 

Bloger je posetio ovu divnu zemlju prošle godine. Leong je tada napravio  kratku video reportažu u kojoj objašnjava zašto je želeo da dođe i poseti Bosnu i Hercegovnu. On je hteo da otkrije da li je Bosna i Hercegovina opasna za turiste.

Na samom početku bloga pod imenom It’s Ivan ističe kako je pronašao zemlju za koju mnogi misle da u njoj još uvek traje rat. Takođe, ljudi širom sveta misle da se na ulicama gradova još uvek mogu pronaći mine, tenkovi i drugo naoružanje.

Saznate šta najpoznatijih svetskih medija i vodiča za putovanja piše Splitu i Dalmaciji.

Sve što je pronašao nakon sletanja u Bosnu i Hercegovinu možete videti u njegovom blogu. On je, kako možete videti, zatekao potpuno drugačiju priču od one koja se smatra „tačnom“.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Grad opsednut doručkom

0
Trang Tajlandski grad opsednut doručkom

U ovom se gradu na jugu Tajlanda ljudi se svakog jutra bude pre 04:00 kako bi se okupili na pijacama, ulicama i lokalnim restoranima, gde se tradicionalno i gotovo religiozno dan započinjao obilnim doručkom

Na svetu nema puno gradova kao što je Trang. U njemu stanovništvo ozbiljno shvata doručak, i to je svakodnevna rutina koja nema alternativu. Čak i u zemlji koja je potpuno opsednuta hranom, oduševljenje koje mešani Tranga gaje prema doručku je praktično patološko.

U Trangu se dan obično započinje u velikim halama-restoranima,  a na meniju su tradicionalni specijaliteti Tajlanda, egzotična, kalorična, ukusna i začinjena hrana. Pad thai, Masaman kari, Tom Yam Supa, svakakva začinjena mesa i povrća sa nudlama ili pirinčem, samo su neka od jela po kojim se dan u Trangu poznaje. Zabavna su, utešna, ukusna i neodoljiva. Ali zašto doručak i zašto Trang?

Tajland je, između ostalog, poznat kao centar kaučuka, prirodne gume, pa je radnička klasa koja je radila na skupljanju kaučuka svakodnevno započinjala svoje aktivnosti već u 02.00 ujutru. Veliki procenat stanovništva Tranga je radio upravo na plantažama kaučuka. Ostali radnici su nešto kasnije započinjali dan, ali svi oni su imali jednu zajedničku stvar, doručak koji je najkasnije već oko 04.00 morao da bude spreman za jelo.

Većina restorana koja je služila pečenu svinjetinu, inače omiljenu kod meštana, morala je ranije da krene sa pripremom mesa, a takav je slučaj bio i sa pripremom testa, koje takođe traži svoje vreme. Pripremljena hrana je čekala goste, dok se miris specijaliteta širio uličicama koje su već u najranijim časovima bile pune ljudi.

Naviknuti na rad, i ne tako prijatne uslove života, stanovnici Tranga su morali da započinju svoj dan obilnim doručkom, fizički rad je zahtevo jaku hranu koja je istovremeno pružala i utehu. Vremenom, taj ritual je postao sastavni deo kulture jednog naroda, i to je bilo njihovo vreme za druženje. Vrlo često se meštani šale na svoj račun, doručak je toliko postao bitan, da oni sa nestrpljenjem uveče odlaze u krevet, kako bi što pre ustali i pridružili se prijateljima u jutarnjoj gozbi.

Prespansko jezero, kraj Balkanskog poluostrva

0
Prespansko jezero, kraj Balkanskog poluostrva (2)

Na ovom jezeru vlada potpuna tišina koju remete samo ribarski čamci koje revnosno prate kormorani u potrazi za lakim doručkom, i po tome je najpoznatije kao idealna destinacija za odmor duše i tela

Prirodnu granicu između Grčke, Albanije i Makedonije čini jedna vodena površina koju predstavlja Prespansko jezero. Ovaj deo Severne Makedonije u obliku polumeseca nekako je odstranjen je od ostalog dela Balkanskog poluostrva kamenim vrhovima i borovim šumama, pa baš i nema puteva koji bi povezivali međusobno ove teritorije.

U okolini jezera živi nekoliko hiljada meštana koji govore drugačijim jezikom i imaju drugačiju kulturu, u zavisnosti od obale jezera na kojoj se nalaze, kao i kojoj zemlji pripadaju. Međutim, iako na prvi pogled podeljeni, svi oni žive zajedno u ljubavi sa jezerom, prirodom i ljudima.

Prespansko jezero, kraj Balkanskog poluostrva (1)

Prespansko jezero čine u osnovi dva jezera, Veliko i Malo, i radi se o divljoj i netaknutoj planinskoj zoni i čistoj prirodi. Veliko jezero ima ukupnu površinu od oko 320 kilometara kvadratnih, od čega 190 pripada Makedoniji, 85 Grčkoj i 40 kilometara kvadratnih Albaniji. Najveća dubina jezera je 54 metara.

Iako prelepa, priroda je ovde ljudima dala dosta, ali takođe i uskratila dosta. Planinski teren nije baš plodan i teško je imati bilo kakve biljne kulture na poljima, pa je zato turizam pokretač lokalne ekonomije.

Prespansko jezero je odlična alternativa mnogo poznatijem Ohridskom, koje je za razliku od njega jedna posebna, u pravom smislu reči turistička priča. Ovde dolaze ljudi kojima je odmor na prvom mestu i tako je još uvek, bar za sad. Danas je čitava oblast oko jezera proglašena za transnacionalni park prirode.

Pomoć države hotelijerima

0
Pomoć države hotelijerima
Photo: Pixabay/peterweideman

Zbog poteškoća u poslovanju prouzrokovanih epidemijom koronavirusa, Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija objavilo je javni poziv za dodelu subvencija za hotelijere. Ko ima pravo da aplicira i koji su uslovi za dobijanje pomoći

Pomoć hotelskoj industriji je neophodna, a država dodeljuje 350 evra po individualnom ležaju i 150 evra po smeštajnoj jedinici. Rok za podnošenje zahteva je 12. mart 2021. godine, ističe Srbija danas.

Pravo na korišćenje bespovratnih sredstava imaju svi subjekti u privatnom sektoru koji ispunjavaju sledeće uslove:

      • Privredni subjekt je nosilac rešenja o kategorizaciji, podnosilac zahteva za obnovu rešenja o kategorizaciji zaključno sa danom objavljivanja javnog poziva ili podnosilac zahteva za kategorizaciju ugostiteljskog objekta koji se prvi put kategoriše zaključno sa 10.02.2021. godine, za hotel koji se nalazi na području jedinica lokalne samouprave sa spiska koji je sastavni deo Programa rasporeda i korišćenja subvencija za podršku radu hotelske industrije Srbije zbog poteškoća u poslovanju prouzrokovanih epidemijom bolesti kovid-19 izazvane virusom SARS-CoV-2;
      • Da nad privrednim subjektom nije pokrenut stečajni postupak;
      • Da se nad privrednim subjektom se ne sprovodi postupak za unapred pripremljeni plan reorganizacije ili da na snazi nisu mere iz unapred pripremljenog plana reorganizacije (UPPR);
      • Da se nad privrednim subjektom se ne sprovodi plan reorganizacije ili da na snazi nisu mere iz plana reorganizacije, finansijsko restrukturiranje ili postupak likvidacije;
      • Maksimalan iznos sredstava koji se može odobriti podnosiocu zahteva ne može biti veći od iznosa koji se dobija obračunom individualnih ležajeva i smeštajnih jedinica iz dokumentacije na osnovu koje se donosi rešenje o kategorizaciji hotela od strane Ministarstva i navedenih pojedinačnih iznosa subvencija po individualnom ležaju i smeštajnoj jedinici, pod uslovom da ukupno dodeljeni nominalni iznos subvencije po korisniku ne prelazi 800.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan kada je državna pomoć dodeljena;
      • Odobrena sredstva subvencija uplaćivaće se korisnicima na posebne namenske dinarske račune otvorene kod Uprave za trezor;
      • Privredni subjekat gubi pravo na korišćenje subvencije ukoliko smanji broj zaposlenih za više od 10%, u periodu od dana stupanja na snagu Programa zaključno sa istekom perioda od tri meseca nakon isplaćene pomoći, ne računajući zaposlene koji su sa privrednim subjektom zaključili ugovor o radu na određeno vreme zaključno sa istekom perioda od tri meseca nakon isplaćene pomoći.

Od sada i zvanično, članice EU uvode kovid pasoše

0
Pasoš ptrljag kofer
Photo: Pixabay/Skitterphoto

Na vanrednom samitu EU održanom preko video-konferencije, teme su između ostalog bile i pitanje vakcinisnja, putovanja, kao i uvođenje kovid pasoša

Kampanja vakcinisanja u Evropskoj uniji protiv koronavirusa bi trebalo da se ubrza, a svi proizvođači bi trebalo da prošire svoje proizvodne kapacitete. U cilju omogućavanja putovanja i otvaranja granica putnicima, šefovi država i vlada su se složili da uvedu kovid pasoše, prenosi Dojče vele.

Na samitu je dogovoreno da se standardizuje jedinstveni zdravstveni pasoš koji bi vakcinisanim ljudima omogućio određene slobode kao što su putovanja, učestvovanje na konferencijama, kulturnim događajima ili sportskim manifestacijama.

Međutim, ovakva odluka ne znači da će putovati samo ljudi koji su primili vakcine. Načelno je državama članicama prepušteno da odluče kako u budućnosti žele da koristite zdravstvene pasoše u kojima su potvrde o vakcinaciji. Kovid pasoš je politički neutralan, istakla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Iako je konkretna rasprava oko kovid pasoša tek otvorena, i dalje se cela priča jako sporo razvija, dok se tržište polako budi, a rezervacije i interesovanje za odmore počinju. Kakve god odluke da se donesu, turistički sektor je u krizi, i neće još dugo moći da čeka da se svi protokoli standardiziraju unutar granica Evropske unije.

Poslednje objave

Peremeč pita sa mesom

Zalogaj sa prozorčićem – Pita koja priča o ukusima Istoka

0
Na raskrsnici tradicije i svakodnevnog života, tamo gde mirisi nose uspomene, a ukusi pričaju priče, rađa se peremeč, zlatno-pržena pita sa mesom, jedno od...