28.8 C
Belgrade
utorak, jul 8, 2025
Naslovna Blog Stranica 87

Rekonstrukcija krune Despota Đurđa Brankovića na izložbi „čekajući stalnu postavku”

0

Istorijski muzej Srbije ima zadovoljstvo da Vas obavesti da je izložba „Čekajući stalnu postavku” obogaćena novim značajnim predmetom – rekonstrukcijom mogućeg izgleda krune despota Đurđa Brankovića

Rekonstrukciju krune je izradio filigranista Goran Ristović Pokimica u konsultacijama sa relevantnim stručnjacima po uzoru na povelju koja se čuva u svetogorskom manastiru Esfigmen. Kruna vladara dinastije poslednjih titularnih srpskih despota je otvorenog tipa, karakterističnim za period despotovine, ručno je urađena od pozlaćenog srebra brojnim starim tehnikama i dekorisana smaragdima, granatima i slatkovodnim biserima.

Izložba „Čekajući stalnu postavku” je nakon otvaranja, kako je i najavljeno tom prilikom, povremeno obogaćivana novim predmetima, što je privlačilo dodatno interesovanje posetilaca. Tokom prethodne godine, izložba je dopunjena olovnim pečatom velikog župana Stefana Nemanje iz druge polovine XII veka, otkupljenim u San Marinu od aukcijske kuće

„Artemide aste”, zlatnikom od 20 dinara kralja Milana Obrenovića iz 1882, rekonstrukcijama žezla cara Dušana i carice Jelene, kristalnim bokalom sa grbom Kraljevine SHS, novčićima vladara iz dinastije Nemanjić, rekonstrukcijom krune kraljice Simonide i delom slikara Miodraga Petrovića „Kralj Petar I Karađorđević na volovskim kolima”, koje je pozajmila porodica Maravić.

Izložba će i u narednom periodu biti obogaćivana novim originalnim predmetima i novim rekonstrukcijama odeždi i kruna srednjovekovnih srpskih vladara, kao što su krune kralja Mihaila I Vojisavljevića i kralja Tvrtka I Kotromanića, koje su u procesu izrade.

Istorijski muzej Srbije je na izložbi „Čekajući stalnu postavku” pred posetioce izneo najvrednije predmete iz svojih zbirki među kojima se izdvajaju predmeti koji su deo zaostavštine dve novovekovne srpske dinastije – Karađorđević i Obrenović.

Izložba je koncipirana tako da daje uvid u pojedine celine buduće stalne postavke – u bočnim salama prezentovani su predmeti koji su pripadali rodonačelnicima i njihovim naslednicima iz dinastija Karađorđević i Obrenović, a u ostatku prostora predstavljeni su period prednemanjićkih i nemanjićkih vladara, pad srpske srednjovekovne države pod osmansku vlast, kao i period srpske Despotovine.

Među brojnim originalnim eksponatima istorijskim značajem se pre svih izdvajaju insignije kralja Petra I Karađorđevića – šar, žezlo, kopča za plašt, krunidbeni plašt i jedina sačuvana srpska kruna, izlivena od gvozdene ručke topa vožda Karađorđa.

Na izložbi su premijerno predstavljene i idealne rekonstrukcije kruna i odeždi srpskih srednjovekovnih vladara i vladarki, izrađenih u cilju osvežavanja kolektivnog sećanja na ovaj period srpske istorije.

Tako posetioci imaju priliku da vide rekonstrukcije kruna cara Dušana, carice Jelene, kralja Milutina, kraljice Simonide, despota Stefana Lazarevića i kraljice Jelene Anđel, kao i rekonstrukcije odeždi Mihaila I Vojisavljevića, odnosno Milutina i Dragutina iz perioda rane mladosti.

Izuzetna važnost izloženih originalnih i rekonstruisanih predmeta ogleda se ne samo u tome što pružaju dragocene podatke o njihovim vlasnicima već i zbog činjenice da je sačuvan samo mali deo zaostavštine srpskih vladarskih dinastija.

Kao što je javnost upoznata, rekonstrukcije kruna kralja Milutina i despota Stefana Lazarevića su bile predstavljene u Kini na osmom Međunarodnom festivalu nematerijalne kulturne baštine, podržanom od strane UNESKA, gde su privukle veliku  pažnju posetilaca.

Podsećamo Vas da se svake subote od 13 časova u Muzeju realizuje program pod nazivom „Subota u Istorijskom muzeju”, koji predstavlja raznovrsne prateće programe u okviru izložbe „Čekajući stalnu postavku” namenjene svim uzrastima. Prateći programi obuhvataju stručna vođenja kroz aktuelnu izložbu, stručna vođenja na posebne teme i kreativne radionice za decu, a više informacija možete da pronađete na sajtu i društvenim mrežama Muzeja.

U posebnom delu izložbenog prostora Muzeja, prikazana je gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke pod nazivom „Orao, lav i krin – Heraldika srednjovekovnih srpskih zemalja”, koja predstavlja tematski dodatak izložbi „Čekajući stalnu postavku”.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Tvrđava od pamuka

0
Pamukale turska
Photo: Pixabay/LoggaWiggler

Ovaj prirodni fenomen se nalazi u Turskoj na oko 20 kilometara udaljenosti od grada Denizli, i oko 200 kilometara od obale Egejskog mora. Svojim jedinstvenim izgledom privlači pažnju od antičkih vremena do današnjih dana, pa ga s razlogom godišnje poseti preko 2 miliona turista

Pamukale (Pamukkale), što u prevodu znači „kamen ili tvrđava od pamuka“ na turskom jeziku, je jedinstveno prirodno čudo koje se nalazi u zapadnoj Turskoj. Poznat po svojim termalnim izvorima i belim, kalcifikovanim terasama, Pamukale predstavlja spoj prirodne lepote i istorijske važnosti. Prema legendi, u drevnim vremenima su upravo tu Titani raširili pamuk nakon berbe da se osuši.

Ove bele terase formirane su tokom hiljada godina taloženjem kalcijum-karbonata koji se nalazi u termalnim vodama koje izviru na ovom području. Kroz vekove, ove terase su postale prepoznatljiv simbol kraja, stvarajući nestvaran prizor koji izgleda kao da je izvučen iz bajke. Terase su formirale kade pune tople mineralne vode.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by jamie ♡ (@jamietsaixx)

Pored prirodne lepote, Pamkale je takođe dom antičkom gradu Hierapolisu, koji je bio poznat po svojim lekovitim vodama još od antičkog doba. Danas posetioci mogu istražiti ostatak ovog starog grada. Tu se nalaze dobro očuvane terme, pozorište i ostale građevine koje svedoče o zaista bogatoj istoriji ovog područja.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Poseta Pamukaleu pruža jedinstveno iskustvo spajanja prirodnih lepota sa kulturno-istorijskim nasleđem. Ovo mesto privlači posetioce iz celog sveta koji žele da se dive jedinstvenim terasama i istraže bogatu istoriju ovog kraja. Pamukale je ne samo prirodno čudo, već i dragoceni deo svetske baštine koji treba očuvati za buduće generacije. Posetiocima nije dozvoljen pristup svim terasama, ali još uvek mogu da plivaju u nekom od bazena sa toplom vodom.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najmanje i najmirnije Balearsko ostrvo, letovanje sa stilom

0
Photo: Unsplash/David Švihovec

Ovo ostrvo je poznato po svojim prelepim peščanim plažama, kristalno čistom moru i opuštenoj atmosferi. Formentera predstavlja pravi raj za ljubitelje prirode i mirnog odmora, sa svojim netaknutim pejzažima i tradicionalnom španskom kulturom

Formentera je najmanje i najjužnije ostrvo arhipelaga Balearska ostrva u Španiji, i tu se mešaju i kombinuju najneverovatniji pojmovi, divlja priroda, balearski glamur i hipi atmosfera. Mekani pesak na plaži, sunce na licu, koktel u ruci, lagano uživanje u tromom letnjem danu…

Formentera je svakako jedna od najbolje čuvanih tajni Mediterana, zahvaljujući božanstvenim netaknutim plažama, hipi šarmu i egzotičnoj energiji. Udaljeno je samo 35 minuta vožnje trajektom od hedonističke Ibice, međutim, tamo vladaju neka drugačija pravila nego što je slučaj na mnogo poznatijoj sestri Ibici. Hipi vibracija ovog malenog ostrva je vrlo čvrsto ukorenjena, i sastavni je deo svakodnevice, zahvaljujući izvornoj hipi ekipi koja je tamo letovala još šezdesetih.

Sa samo 20 kilometara dužine i 8 kilometara širine, Formentera je savršene veličine za istraživanje na skuteru ili biciklu, što znači da lako možete doći do onih ušuškanih dragulja i skrivenih plaža koje su inače i glavni aduti ostrva.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Sa naizgled beskrajno plitkim vodama, celo područje je neverovatno prikladno za porodične odmore. Osim kupanja u kristalno čistom tirkiznom moru, ovde možete uživati u svim vodenim sportovima i aktivnostima. I naravno, sve to polako, sa merakom, jer su na ostrvu žurba i nervoza gotovo iskorenjeni.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najtopliji grad na svetu gde ptice padaju sa neba od vrućine

0
Najtopliji grad na svetu gde ptice padaju sa neba Kuvajt Kuwait
Photo: Pixabay/asmuSe

Postoji jedna zemlja u kojoj je toliko toplo, da se često mogu videti ptice koje padaju sa neba, a na ulicama na otvorenom rade klima uređaji. Ulice su puste, a nepodnošljivu vrućinu dodatno pojačavaju sve češće peščane oluje

Kuvajt (Kuwait City) na Bliskom istoku smatra se najtoplijim gradom na svetu, sa neverovatno visokim temperaturama koje često prelaze preko 50 stepeni Celzijusa. Klima je toliko surova, da letnji perid godine stanovništvo ovog grada opisuje kao nepodošljiv.

Temperatura u Kuvajtu počinje da raste u maju, nakon čega kreće period od par meseci konstantne vrućine. Sam grad je betonska baza i kao takav zadržava toplinu. Grad najpoznatiji po velikim rezervama nafte, takođe beleži niske količine padavina što pogoršava situaciju.

Najviša temperatura koju je zabeležila kuvajtska meteorološka stanica Mitribah, koja se nalazi oko 90 minuta van grada Kuvajta, iznosi neverovatnih 54 stepeni Celzijusa. Nedostatak vlage doveo je do peščanih oluja koje su svake godine sve jače, zbog čega je vrućina još gora.

Kako se stanovništvo nosi sa vrućinom od 50 stepeni?

Tri miliona stanovnika grada Kuvajta nastoji da ostane u zatvorenom prostoru u rashlađenim domovima, automobilima i kancelarijama, i ograničavaju količinu vremena koje provode vani. Tu su i brojni zatvoreni tržni centri, uključujući cele ulice sa palmama.

Krema za sunčanje i hladni tuševi su obavezni. Sunce uvek zagreje instalacije, što znači da je čak i hladna voda prilično topla. Životinje nisu te sreće kada je u pitanju beg od vrućine, stanovništvo često prijavljuje ptice koje padaju mrtve sa neba ili morske životinje “skuvane” u moru. Mačke i psi gotovo da se i ne vide preko dana.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Jedina pozitivna stvar života u najtoplijem gradu na svetu je ta što je tokom letnih meseci grad prilično tih. Svako ko može iskoristi taj period za odmor, i otputuje na drug kraj zemlje ili u inistranstvo na nekoliko nedelja.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Sladoled sa sušenom ribom, čili paprikom i larvama

0
Nemci prvi u Evropi po proizvodnji sladoleda
Photo: iStock

Poslastičarnica Tapi Tapi u Kejptaunu koristi sastojke za pravljenje sladoleda sa celog kontinenta. Rezultat obično bude “jestiv”, a takvi su i svi ukusi sladoleda inspirisani Crnim kontinentom. Novi ukusi pomeraju granice mogućeg kako bi naglasili autentičnu kuhinju tradicionalne Afrike

U šarmantnom predgrađu Kejptauna nalazi se jedna naizgled obična poslastičarnica. Na samom ulazu stoji tabla sa natpisom „Tapi Tapi – ručno pravljen, autentični afrički sladoled“. Jedinstvena po mnogo čemu, ova zanatska radnja nudi nešto što ne zvuči baš primamljivo. Uostalom, da li biste probali sladoled sa sušenom ribom i čili paprikom ili možda sa sušenom larvom?

Koristeći samo autentične ukuse Afrike, u svojoj malenoj kuhinji zimbabveanski molekularni biolog Tapiwa Guzha pravi sladoled kao niko drugi. Guzha koristi sastojke i ukuse kako bi predstavio sve regije kontinenta, prevazilazeći poznate kuhinje poput etiopijske ili nigerijske. Inspiraciju crpi sa svih strana, iz razgovora, mirisa, okeana ili druženja. Njegova misija je traženje istine u hrani.

Ovaj hrabri šef plasira sastojke koji nisu nimalo predviđeni za sladoled. On koristi crveni proso, zapadnoafrički crni grašak osušen na suncu kao i mahunarku koja se naziva tigrov orah. Iz istočne, srednje i južne Afrike uzima na suncu sušenu ribu kapenta, koja ima slan, umeren riblji ukus. Iz južne Afrike je odabrao sušene Mopane gusenice, omiljenu lokalnu „grickalicu“ koja se žvaće, koja je hrskava i orašasta. Sve to pretvara u sladoled koji će zasigurno iznenaditi, šokirati, oduševiti, a možda i zgroziti javnost.

Vrhunska francuska gastronomija za 40 evra, saznajte više.

Guzhin sladoled je postao alat pomoću koga se oblikuje narativ o afričkoj hrani. „Ovo je sladoled za moj identitet, za dobro drugih ljudi. Mislim da u globalnoj priči o hrani nema puno prostora za Afriku. Ne pokušavam da se obratim globalnom svetu, pokušavam da pomognem ljudima u Africi da češće uživaju u svojoj kulturi i identitetu“ – izjavio je Tapiwa Guzha.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najposećenija turistička regija sveta

0
Zašto treba posetiti Toskanu
Photo: Unsplash/FotoInToscana by Moira e Raffaella

Ovaj deo Italije s razlogom nosi titulu najposećenije turističke regije sveta. Čarobni pejzaži koji ne prestaju da fasciniraju turiste iz svih krajeva, dovoljan su razlog da Toskana uvek bude najbolji izbor za putovanja

Zašto treba posetiti Toskanu? Opšte je poznato da u Toskani treba posetiti Firencu, u čijim se muzejima nalaze najpoznatija remek-dela renesanse. Osim toga, tu u blizini je i Sijena, srednjovekovni grad sa šarmantnim lavirintom uskih uličica koje pozivaju na istraživanje. Međutim, da biste zaista shvatlili ili upoznali Toskanu, nepohodno je da napustite gradove i istražite sela i manja mesta.

Toskana je jednostavno rečeno neverovatna! Poslužila je kao inspiracija mnogim pesnicima, slikarima i ostalim umetnicima, ali takođe i običnim ljudima koji nakon posete ovom delu Italije nose do kraja života uspomenu na jedno od najlepših putovanja. Ova regija predstavlja savršen spoj prošlosti i sadašnjosti. Tu se srednjovekovni gradovi, vinogradi i umetnost renesanse stapaju u autentično iskustvo.

Italija Novi način borbe protiv prekomernog turizma
Photo: iStock

Toskana se nalazi u centralnom delu Italije, na istoku se graniči sa regijom Umbrija, Lacijom na jugu i Ligurijom na severu. Zapadno od Toskane se nalazi Tirensko more, jedno od najlepših mora u Sredozemlju.

Odmor u Toskani nudi puno sadržaja. Od renesansnih palata, impresivnih spomenika do neverovatnih pejzaža. Pored poznatih građevina koje svedoče o slavnim vremenima, Toskana nudi i brojne prirodne atrakcije, neverovatne lepote. Njen ruralni pejzaž, sa prelepim vinogradima i maslinjacima, predstavlja pravo uživanje za ljubitelje prirode. Šetnja kroz vinograde, uz miris lavande i ruzmarina, pruža osećaj mira i spokoja.

Photo: Pixabay/djedj

U neposrednoj blizini Toskane nalaze su čudesne plaže, a gosti mogu da biraju između peščanih i šljunkovitih plaža sa velikim brojem kafića i restorana smeštenih na samoj obali. Cela regija je ispunjena sadržajima u kojima svako može da se pronađe bez obzira na godine.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Nećemo posebno izdvajati nijednu destinaciju, svako mesto je posebno na svoj način. Toskanu treba doživeti, i uživati u njoj kao što je to i čuveni režiser Bertoluči uradio, pronašavši idealno i bajkovito mesto za svoj film Ukradena lepota. Toskana je jedno posebno istorijsko, gastronomsko i enološko iskustvo, i s razlogom ima posebno mesto na turističkoj mapi sveta. Posetiti Toskanu znači „zaroniti“ u svet kulture, istorije i prirode, gde svaki trenutak nosi sa sobom jedinstveno iskustvo i sećanje.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Tajna sreće i zadovoljstva jednog naroda

0
Najsrećnija zemlja na svetu Butan
Photo: Pixabay/ BoyKat

Butan je po svim parametrima zemlja u kojoj treba ziveti, to je mesto najsrećnijih i verovatno najzdravijih ljudi na svetu. Pored toga, stanovnici te zemlje su znenađujuće zadovoljni razmišljanjem o temi koju mnogi radije izbegavaju. Da li je to ključ zadovoljstva?

O Butanu ne treba puno govoriti, treba samo navesti da se radi o zemlji koja je u odnosu na svoju teritoriju najzelenija zemlja sveta. Zbog toga je i zemlja sa najmanjim stepenom zagađenja vazduha. Ovde se drveće sadi svakodnevno, šume i zelena prostranstva se čuvaju, i to je tradicija koja se prenosi s generacije na generaciju.

U ovoj zemlji se poštuje život, i sve im je sveto i važno. Nema ubijanja životinja, stanovništvo je pretežno vegetarijanskog i veganskog opredeljenja, a ako i postoji neko ko se hrani mesom, ono se uvozi iz Indije. Životinje se inače ne čuvaju zbog ishrane.

Butan zauzima površinu nešto veću od Vojvodine i u njemu živi oko 800.000 stanovnika koje većinom čine budisti. To objašnjava pozitivan stav o životu. Jedna od zanimljivosti je svakako činjenica da se tamo ne pije utorkom, i alkohol je zabranjen tog dana. Osim toga, ostalim danima kad možete popiti omiljeno piće nećete smeti da zapalite cigaretu, jer se pušenje smatra grehom. Od 2010. godine zabranjena je proizvodnja i prodaja duvanskih proizvoda.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

U zemlji nema semafora, rođendan se ne slavi, a jedino prezime ima pravo da “poseduje” kralj koji živi u glavnom gradu Timbuu. Posebno treba izdvojiti da je Butan uveo koncept bruto nacionalne sreće, jer Butanci smatraju da su najsrećniji narod na planeti. U Butanu je život jednostavan i dragocen, i to je njihovo osnovno pravilo po kom žive.

Interesantno je navesti da oni preporučuju svima da svakog dana razmišljaju o smrti bar pet minuta. Ono što najviše muči ljude je taj strah od smrti, strah od umiranja pre nego što postignemo ono što želimo ili vidimo kako naša deca rastu. To je glavni problem, a to je u stvari ljudsko stanje. Moramo biti spremni za trenutak kada prestanemo da postojimo, navode Butanci.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Bugarska i Rumunija ulaze u Šengen zonu, šta to znači za putnike?

0
Bugarska i Rumunija ulaze u Šengen zonu temišvar
Photo: Unsplash/Cristian Coaja

Bugarska i Rumunija biće deo šengenskog prostora od 31. marta ove godine. Obe zemlje će na taj način imati omogućeno slobodno kretanje između država članica za oko 400 miliona građana. Šta putnici mogu da očekuju?

Bugarska i Rumunija su članice evropske unije od 2007. godine, a od ove godine obe zemlje ulaze u Šengen zonu. Međutim, kako nisu ranije bile deo bezgraničnog prostora, putnici su i dalje u obavezi da pokažu pasoše pri ulasku.

Putnici koji dolaze avionom ili morem iz drugih zemalja šengen zone više neće morati da pokazuju ​​pasoše po dolasku. To znači da putnici na letovima, krstarenjima i trajektima neće biti podvrgnuti proverama, što će u velikoj meri olakšati putovanja.

Međutim, ako putujete kolima ili dolazite vozom ili autobusom i dalje ćete morati da pokazujete dokumenta. To je pre svega insistiranja Austrije, jer pravila koja regulišu kopnene granice još nisu uspostavljena, navodi Euronews.

Obe zemlje, bar za sada, neće promeniti postojeće valute u evro, zbog čega se između ostalog i ne očekuje da će doći do skoka cena. Takođe, pojačana konkurencija između zemalja bi mogla da uravnoteži svaku tendenciju naglog rasta cena na najposećenijim mestima. Budući da putnici mogu jednostavno uspoređivati ​​cene, hoteli i druge kompanije žele da ostanu konkurentne.

Iako su i Rumunija i Bugraska takoreći van utabanih turističkih staza, to ne znači da nemaju šta da ponude turistima. To je zapravo njihov adut. Rumunija je poznata kao zemlja sa prirodnim lepotama, bogatom istorijom i kulturnom baštinom, sa šarmantnim selima u kojima vreme kao da je stalo.

Bugarska, s druge strane, je prilično zanimljiva država sa razvijenom i raznolikom turističkom ponudom. Bogato nasleđe uključuje izuzetno očuvane kulturno-istorijske spomenike. Tu je i Crno more čiju obalu karakterišu sunčane morske obale, duge peščane plaže boje zlata, mirne uvale, romantični rtovi i gostoljubivi ribarski gradići.

Obe zemlje turistima sada nude više slobode za istraživanje sopstvenim ​​tempom, koristeći ekološke opcije poput vozova ili bicikala. To znači da će oni moći dublje da upoznaju i uvaže lokalne kulture i odgovorne turističke prakse, što bi doprinelo i okolini i zajednicama koje posećuju.

Ne računajući Rumuniju i Bugarsku, Šengen zonu čini 27 država. Dvadeset i tri pripadaju EU, a četiri su pridružene države Evuropskog udruženja slobodne trgovine. To su Norveška, Island, Švajcarska i Lihtenštajn. Poslednja zemlja koja je pristupila šengenskoj zoni bila je Hrvatska 2022. godine.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Od bivšeg manastira do najboljeg hotela sveta

0
Photo: iStock

Hotel Katikies Garden je ponovo nominovan za najbolji hotel sveta u kategoriji vodećih hotelskih apartmana u Grčkoj, što je veoma važna nagrada koju je ovaj luksuzni hotel osvojio i 2021. i 2023. godine

Katikies Garden je transformisan od nekadašnjeg katoličkog manastira iz devetnaestog veka u moderan i luksuzan hotel. Njega pre svega definiše šarmantna venecijanska arhitektura sa upečatljivim mavarskim elementima, što nije baš često za ovo grčko ostrvo.

Jasno je da ovo nije tradicionalni dizajn koji se povezuje sa Santorinijem. Osnove izvornog manastira su ostale netaknute, a savremeni koncept daje vizualni kontrast i energiju. Ova skrivena oaza koja gleda na Egejsko more na istočnoj strani ostrva sadrži samo 40 soba i apartmana, svaki ima privatni vrt ili veliku terasu.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Njegov zadivljujući ambijent, zajedno sa vrhunskim sadržajima, personalizovanom uslugom i nagrađivanom gastronomskom ponudom redefiniše koncept luksuznog ugostiteljstva, prenosi avaz. World Travel Awards je to ponovo prepoznao pa je hotel nominovan u kategorijama Leading Wine Region Hotel 2024 i Greece’s Leading All-Suite Hotel 2024.

Hotel se nalazi u najvećem gradu Fira, koji je najbolja kombinacija prirodnih lepota, društvenog i noćnog života i šopinga, gde se oseća živost ostrva. Šetnja slikovitim uličicama ispunjava harmonijom, dok noć nudi zabavu i hedonizam. Postoji mnoštvo restorana, kafića, barova i klubova u kojima se možete opustiti i uživati ​​u predivnom pogledu.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

„Bicibus“ i u Beču sve popularniji

0
Bicibus
Photo: ©Andrea Leindl

Da li ste čuli za „Bicibus“? To je kao autobus od bicikala koji voze u nizu tj. organizovana vožnja, gde se deca i roditelji u određeno vreme sastaju na stajalištima duž utvrđene rute i zajedno voze do škole. Koncept poznat i pod imenom „Velobus“ počeo je 2021. godine kada su neke porodice u Barseloni počele sa vožnjom „Bicibusa“ i postale primer drugim gradovima. Odnedavno se i u Beču đaci voze „Bicibusom“

A sve je počelo kada su zbog renoviranja jedne škole đaci morali da putuju u zamensku školu u drugu opštinu. Tada su roditelji odlučili da se traži neka alternativa, kako bi se deca transportovala do škole. Gradski prevoz je u špicevima bio prepun i deca su ulazila i izlazila, često i ostajala na stanici bez mogućnosti da uđu u prevoz. Roditelji su potom razmotrili ideje i odlučili se za španski primer vožnje u konvoju. Ovaj projekat omogućen je 2022. godine amandmanom na Zakon o saobraćaju tzv. „Bicibus zakon“. Od tada, odraslima je dozvoljeno da voze bicikle gotovo svuda pored dece.

„Bicibus“ je već dostupan u bečkim opštinama Hernals i Liesing. U Hernalsu se sistem proširio na više od 60 dece i pratilaca. Tamo već postoji saradnja sa lokalnim prodavnicama bicikala koje se brinu o popravkama. U opštini Döbling će koncept početi sa primenom sledećeg meseca.

„Bicibus“ ima fiksnu rutu, red vožnje i stanice na kojima deca i roditelji mogu ući. U Hernalsu se vozi u konvoju svakog školskog dana, uvek u pratnji roditelja i uz muziku iz zvučnika montiranih na biciklima.

Roditelji ističu da ovaj sistem ne samo što pomaže deci da se rano naviknu na bicikl, već doprinosi i edukaciji o saobraćaju i istovremeno zdravlju. Takođe, vožnja u grupi je sigurnija od vožnje samostalno i ima i socijalni karakter.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

VIĆENCA – Italijanska prestonica zlata i dijamanata

Vićenca – Italijanska prestonica zlata i dijamanata

0
U svetu zlata i brilijanata postoji nekoliko prestižnih i uticajnih sajmova koji okupljaju najbolje dizajnere, vlasnike čuvenih juvelirskih brendova, trgovce, časnovičare i imućne kupce....