19.7 C
Belgrade
utorak, jul 8, 2025
Naslovna Blog Stranica 86

Varigoti – manje poznata Italija

0
Varigoti italija
Photo: Pixabay/ hansiline

Ovo slikovito italijansko selo smešteno je duž obale Ligurijskog mora, na severozapadu Italije. U pitanju je malo ribarsko mesto, koje se nalazi u blizini mnogo posećenijeg letovališta Finale Ligure, i najpoznatije je po svojoj lepoti, istoriji i autentičnom mediteranskom šarmu

Varigoti (Varigotti) ima dugu istoriju koja seže unazad hiljadama godina. Stari deo naselja karakterišu uske, kamenom popločane ulice i tradicionalne italijanske kuće od kamena, koje prave jedinstvenu atmosferu. Mnoge od ovih kuća su diskretno obnovljene, kako bi zadržale svoj rustični šarm.

Jedna od glavnih atrakcija je njegova prelepa plaža, koja se proteže duž obale i pruža spektakularan pogled na more. Turisti mogu uživati u plivanju u kristalno čistim vodama Ligurijskog mora ili jednostavno odmarati na sitnom pesku. Pored plaža, Varigoti ima i brojna šetališa duž obale ili u brdima iznad sela, koje pružaju spektakularne pejzaže i priliku za istraživanje bogate lokalne prirode.

Osim po posebnim prirodnim lepotama, Varigoti je poznat i po svojoj kulturi i gastronomiji. U selu se nalazi nekoliko odličnih restorana koji služe tradicionalna ligurijska jela, poput paste, pesto sosova i svežih morskih plodova. Turistima se preporučuje i poseta lokalnim prodavnicama, gde mogu degustirati lokalne domaće proizvode, kao što su maslinovo ulje, vino i proizvodi od mesa.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Varigoti predstavlja pravi skriveni biser italijanske obale. Poseta ovom prelepom mestu pruža priliku za uživanje u mirnom mediteranskom ambijentu i istraživanje autentičnog italijanskog načina života. Ovaj gradić je prepoznao i Dizni, koji je iskoristio njega kao kao inspiraciju za svoj animirani film Luca iz 2021. godine.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ambasador zajedništva, razumevanja i različitosti

0
Falafel
Photo: Unsplash/Ludovic Avice

U srcu Bliskog Istoka, mestu susretanja različitih kultura i bogate tradicije naroda, jedno jelo se ističe kao pravi simbol gastronomskog saršenstva, to je falafel. Ova zlatno smeđa, hrskava kuglica nosi sa sobom ne samo izuzetan ukus, već pripoveda priču o nasleđu, zajednici i ljubavi prema hrani

Falafel je više od običnog jela, to je kombinacija istorije i kulinarske veštine koja se tradicionalno prenosi s generacije na generaciju. Poreklo ovog specijaliteta se može pratiti hiljadama godina unazad, sve do drevnih Egipćana, koji su prvi koristili tu namirnicu u ishrani. Od tada, falafel je putovao kroz vekove, pronalazeći svoje mesto na stolovima širom Bliskog Istoka i ostatka sveta.

Glavni sastojak ovog specijaliteta su leblebije, bogate proteinima i vlaknima, koje se usitnjavaju i mešaju sa aromatičnim začinima. Najčešće su to beli luk, korijander, kumin i peršun. Nakon mešanja, smesa se oblikuje u male loptice koje se prže u ulju do savršene zlatno smeđe boje ili peku u rerni. Glavna odlika je neodoljiva hrskava spoljašnjost i mekana unutrašnjost.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Luna Martinez (@morselship)

Ono što u stvari izdvaja falafel je njegova svestrana priroda i mogućnost prilagođavanja različitim ukusima i prilikama. Najčešće se služi u toplom pita hlebu sa svežom salatom, paradajzom i krastavcima, obogaćen kremastim tahini sosom i začinjen ljutim umakom, kada postaje prava gozba za sva čula.

Međutim, falafel je više od jela, on predstavlja spajanje zajednica i kultura. Predstavlja povod za okupljanje, gde se ljudi različitih nacija i vera druže i dele ljubav prema hrani. Falafe je oduvek spajao ljude i otvarao vrata empatiji i razumevanju.

Vrhunska francuska gastronomija za 40 evra, saznajte više.

U svetu koji slavi različitost, falafel je globalni lider. Može se naći u Libanu, Turskoj, ali takođe i na ulicama Njujorka i Londona. Prisutan je u restoranima, omiljen na uličnim tezgama po gradovima širom sveta. Falafel je simbol gastronomske izvrsnosti, jelo koje spaja sve različitosti, to je simbol zajedništva i tradicije.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najbolje evropsko mesto za miran odmor

0
Nin hrvatska
Photo: iStock

Britanski list express.co.uk je preporučio svojim čitaocima grad Nin, za kog kaže da je možda i najlepši „nepoznati“ biser u Evropi. Ovo lepo malo primorsko mesto prepuno peščanih plaža, popločanih ulica i planina koje ga okružuju je savršen “paket” za turiste koji traže miran i sadržajan odmor

Nin je predivan grad smešten u severnoj Dalmaciji, nedaleko od Zadra, na obali Jadranskog mora. Ovaj istorijski grad ima bogatu prošlost koja seže još u doba antičkog Rima, pa je izuzetno zanimljiv turistim zbog svoje kulturne baštine, prelepih plaža i netaknute prirode.

Pored svih sadržaja, Nin je interesantan još zbog solane koja se nalazi nedaleko od grada. Solana Nin je jedna od najstarijih solana na Jadranu i predstavlja važan deo istorije grada. Danas solana nije u funkciji, ali posetioci mogu obići muzej solane i saznati više o tradiciji koja je nekad bila važna za ekonomiju ovog kraja.

Njegovo istorijsko središte smešteno je na malom ostrvu unutar zaliva koji je kopnom povezan kamenim mostovima. U posednjim godinama Nin postaje sve popularnija destinacija kod evropskih putnika, posebno zbog sadržaja i aktivnosti koje nudi, navodi express.co.uk.

Uz bogatu istoriju i prirodne lepote, Nin nudi i raznoliku gastronomsku ponudu, s naglaskom na tradicionalnu dalmatinsku kuhinju. Turisti mogu uživati u brojnim restoranima i tavernama gde će ih meštani srdačno dočekati. Tu se služe sveži plodovi mora, domaće maslinovo ulje, pršuta, sir i mnogi drugi specijaliteti.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Za Nin meštani kažu da je fantastičan dalmatinski grad za život, isto tako i za odmor, pa je s razlogom jedna od najposećenijih destinacija u okolini. Za ovaj grad kažu da ima najmanju katedralu na svetu, ali takođe i jednu od najlepših plaža. Treba navesti da je grad Nin deo EDEN-a, kao izuzetna evropska destinacija, sa izuzetno bogatom istorijom i očuvanom tradicijom.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Novi morski plodovi

0
Meduza
Photo: Unsplash/Jeffrey Hamilton

Poslednja istraživanja su pokazala da je upotreba meduza u ishrani ne samo održivija alternativa za ribu, već i zdravija. Njihovo meso ima malo kalorija i puno proteina, pa je samo pitanje kada će se meduze naći na pijacama i u domovima

Novo istraživanje naučnika sa Univeziteta Queensland u Australiji je potvrdilo da će određene vrste meduza uskoro biti na stolovima restorana i domova širom sveta. One su bogat izvor proteina, omega 3 masnih kiselina, kao i ostalih hranljivih materija neophodnih u ishrani čoveka.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Lilith Ann Mae (@piercedbylilith)

Imajući u vidu da je komercijalni ribolov, takođe i ilegalni, desetkovao zalihe riba u okeanima širom sveta, treba pronaći alternativne i zdrave namirnice koje ćemo u budućnosti koristiti. Naučnici rešenje vide u meduzama. Zbog načina na koji se razmnožavaju meduze, lov na njih sličniji je branju jabuka nego konvencionalnom ribolovu. Osim toga, njihov životni ciklus je potpuno drugačiji nego kod ostalih živih bića.

Vrhunska francuska gastronomija za 40 evra, saznajte više.

U jednoj porciji od 75 grama meduza nalazi se samo 36 kalorija, otprilike isto koliko ima zelena salata, ali zato ima skoro četiri grama proteina. One nemaju ukus, umesto toga poprimaju ukus umaka i začina u kom se služe, pa su izuzetno zahvalne za pripremanje. Postoji najmanje 11 vrsta meduza koje se mogu slobodno konzumirati.

Meduze se obično seku na trakice i poslužuju u salatama, ali takođe se mogu koristiti u raznim jelima kao što je suši. Mogu se prziti na tiganju ili dinstati, priprema obično ne traje dugo. Takođe se mogu naći već pripremljene ili smrznute na internet prodaji ili u manjim zanatskim radnjama. Veliki trgovački lanci još uvek nisu poklonili poverenje ovim „novim“ morskim plodovima. Najpoplarnije su trenutno, pogađate, u azijskim zemljama.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Divljina kao lek za dušu

0
Grenland
Photo: Unsplash/Johannes Plenio

Nije lako živeti na Grenlandu, gde izolacija u kombinaciji sa negostoljubivim okruženjem može biti uzrok stresa. Međutim, stanovništvo je pronašlo način kako da se nosi sa tim, i rešenje je prilično jednostavno – prilagodili su se prirodi

Život na Grenlandu može biti podjednako i lep i užasavajuć. Ništa ne može odmoriti čoveka kao spavanje na ledenoj ploči debeloj 3 kilometra u beloj tišini. Međutim, spavanje na temperaturama od minus 50 stepeni Celzijusa podrazumeva određene pripreme, i nosi veliki rizik sa sobom. Stanovništvo kaže da se upravo u tom balansiranju između komfora i opstanka krije tajna i grenlanski prirodni lek za dušu.

I luksuz i priroda

Ništa vas ne može odmoriti kao spavanje na debeloj ploči glečera koju pokriva sneg star više hiljada godina. Kamp Ice Cap u blizini grada Kangerlussuaq nudi neverovatnu priliku za noćenje na grenlandskom ledenom pokrivaču koji prekriva oko 80% zemlje. Takvo iskustvo je obično bilo moguće samo u svrhu istraživanja ili ekspedicije.

Ovo nije jedino iskustvo kampovanja koje nudi Grenland. Najveće ostrvo na svetu, zajedno sa svojom pretežno negostoljubivom prirodom, olujnim morem i najvećim kopnenim grabljivcem polarnim medvedom nedavno je ušlo u svet glampinga.

U kampu Kiattua, dva sata vožnje brodom od glavnog grada Grenlanda Nuuka, možete iz tople vode hidromasažne kade da posmatrate drugi najduži sistem fjordova na svetu. Kasnije, nakon što uživate u obroku pripremljenom u spoljnoj kuhinji, odmor nastavljate u udobnom i luksuznom vigvamu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Tasermiut Camp (@tasermiutcamp)

Na južnom Grenlandu, u međuvremenu, možete loviti ribu, tražiti hranu, voziti se kajakom ili planinariti iznad dramatičnog fjorda. Tu ispod visokoh planina u kampu Tasermiut, glavni fokus je na korištenju prirodnih resursa, korištenju grenlandske prirode kao leka za dušu. Odmor je tu prilično atraktivan, aktivan i zahteva potpunu posvećenost prirodi.

Novi trend nije samo turistička moda, ova iskustva su deo šire spoznaje koja se događa na Grenlandu, promovišući vrednosti njegove jedinstvene prirode. Kombinacija dramatičnog planinskog krajolika, dubokih fjordova ispunjenih ledom, netaknute divljine i prostranih glečera odlični su za zdravlje, posebno mentalno zdravlje.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Ljudi se u prirodi osećaju zadovoljno i srećno, a to i jeste osnova dobrog života, posebno na Grenlandu. Iako su društvene veze u malim mestima visoko cenjene, istraživanje je pokazalo da je od svih ključnih faktora za kvalitet života na Grenlandu priroda bila na vrhu.

Mnoga istraživanja pokazuju da je priroda izuzetno dobra za blagostanje organizma. Upravo je to novi sadržaj na Granlandu, priroda daje sasvim drugačiju perspektivu odmora. Ovde svako mora da „zaradi“ svoj odmor, što pruža najbolji mogući benefit. Čovek je deo prirode, i život u skladu sa njenim zakonima obezbeđuje mir i zadovoljstvo.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Grad u Italiji ne može da proda kuću ni za 1 evro

0
Kupite kuću na Siciliji za jedan evro
Photo: Pixabay/10634669

Prodaja kuća za jedan evro u Italiji poslednjih nekoliko godina je privukla puno pažnje, lokalne vlasti su na taj način pokušale da obezbede  budućnost ruralnih naselja. Međutim, postoje slučajevi da nijedna kuća nije mogla da se proda, čak ni za tu smešnu cifru

Patrica je udaljeno srednjovekovno selo od jedva 3.000 stanovnika smešteno južno od Rima, gde je više od 40 domova ostalo potpuno napušteno. Svi posedi su već nekoliko decenija u propadanju, a lokalne vlasti su odlučile da ih prodaju kako bi se naselje podmladilo.

Samo naselje je smešteno na stenovitom platou s pogledom na dolinu Sako u središnjoj Italiji. To je idilično mesto, ali život tu nije bio lak za lokalno stanovništvo u prošlosti. Budući da je ruralan kraj, mnogi stanovnici su ga napustitli u potrazi za svetlijom budućnošću.

Ništa bez pristanka svih članova porodice

U pokušaju da udahne novi život selu koje umire, gradonačelnik grada Lućio Fjordaliso pokušao da iskoristi model drugih gradića u Italiji koji su imali sličan problem. Do sada je imao vrlo malo uspeha. Prodali su samo dve kuće. Problem je nastao najviše zbog nerešenih vlasničkih listova i nedostupnosti vlasnika i njihovih naslednika. Budući da njihove kuće mogu prodati samo uz saglasnost, prodaja je istog časa stala.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Il Messaggero (@ilmessaggero.it)

Napuštene zgrade u starim italijanskim gradovima ponekad su podeljene između više naslednika koji poseduju samo deo, poput kupatila, balkona ili kuhinje. Prema italijanskom zakonu, ništa se ne može prodati bez pismenog pristanka svih naslednika. U prošlosti je bio običaj da deca nasleđuju delove svoje porodične kuće, uključujući komade zemlje, bunare ili voćnjake. Ali to nije uvek garantovaloda će rođaci i dalje biti u dobrim odnosima.

Jedine dve napuštene kuće koje su uspeli da prodaju bile su u potpunom vlasništvu dvojice meštana. U tom slučaju nije bilo potrebno povezivanje sa rođacima u četvrtom kolenu ili praunucima. Oni su mogli prodati svoje nekretnine bez ikakvih komplikacija.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Još jedan razlog zašto akcija prodaje za jedan evro nikada nije realno započela u Patrici mogao bi biti zbog stanja napuštenih domova. Neke od kuća su jednostavno previše zapuštene da bi se prodale, čak i kad bi vlasnici bili spremni da na to pristanu.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Hotel nudi 500 evra zaposlenima za angažovanje novog kolege

0
Hotel nudi 500 evra bonusa zaposlenima ako nađu novog člana osoblja kanarska ostrva španija
Photo: Pexels/ergiu Iacob

Nedavno otvoren hotel Barceló Playa Blanca, najveći na ostrvu Lanzarote, suočava se s krizom kao i mnogi drugi na Kanarskim ostrvima. Kako bi pokušali da se izbore za opstankom, pokrenuli su jednu zanimljivu promotivnu kampanju koja bi trebala da im obezbedi nove radnike

Lanac hotela Barceló Playa Blanca u Španiji je pokrenuo jedinstvenu inicijativu. Oni nude bonus od 500 evra svakom zaposlenom koji uspešno zaposli novog člana osoblja. Svaki zaposleni ima mogućnost da preporuči člana porodice, prijatelja ili poznanika koji se mogu pridružiti radnoj snazi ​​hotela.

Barceló Playa Blanca je najveći hotel na ostrvu Lanzarote, ima 720 soba i 1400 kreveta. Do sada nije imao problema sa gostima, tradicionalno ima goste iz Velike Britanije, ali ima problema sa nedostatkom osoblja. Iz menadžmenta hotela su izjavili da ova kampanja nije očajnički pokušaj već dobra prilika da se zainteresovani prijave i dobiju posao.

Ovaj neobičan potez hotela samo naglašava probleme sa osobljem s kojima se suočava ugostiteljska industrija na ostrvu. To se dešava najverovatnije zbog povećane potražnje i nedostatka radne snage. Ovaj finansijski podsticaj osoblju odražava potrebu hotela za hitnim popunjavanjem radnih mesta kako bi se održali standardi usluga i ispunila očekivanja gostiju.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Lanzarote je četvrto po veličini među Kanarskim ostrvima i na njemu živi oko 160.000 stalnih stanovnika. Međutim, svake godine populacija se poveća za više od tri miliona posetilaca iz Britanije i drugih zemalja sveta, što dodatno potvrđuje potrebu za radnicima.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Rekonstrukcija krune Despota Đurđa Brankovića na izložbi „čekajući stalnu postavku”

0

Istorijski muzej Srbije ima zadovoljstvo da Vas obavesti da je izložba „Čekajući stalnu postavku” obogaćena novim značajnim predmetom – rekonstrukcijom mogućeg izgleda krune despota Đurđa Brankovića

Rekonstrukciju krune je izradio filigranista Goran Ristović Pokimica u konsultacijama sa relevantnim stručnjacima po uzoru na povelju koja se čuva u svetogorskom manastiru Esfigmen. Kruna vladara dinastije poslednjih titularnih srpskih despota je otvorenog tipa, karakterističnim za period despotovine, ručno je urađena od pozlaćenog srebra brojnim starim tehnikama i dekorisana smaragdima, granatima i slatkovodnim biserima.

Izložba „Čekajući stalnu postavku” je nakon otvaranja, kako je i najavljeno tom prilikom, povremeno obogaćivana novim predmetima, što je privlačilo dodatno interesovanje posetilaca. Tokom prethodne godine, izložba je dopunjena olovnim pečatom velikog župana Stefana Nemanje iz druge polovine XII veka, otkupljenim u San Marinu od aukcijske kuće

„Artemide aste”, zlatnikom od 20 dinara kralja Milana Obrenovića iz 1882, rekonstrukcijama žezla cara Dušana i carice Jelene, kristalnim bokalom sa grbom Kraljevine SHS, novčićima vladara iz dinastije Nemanjić, rekonstrukcijom krune kraljice Simonide i delom slikara Miodraga Petrovića „Kralj Petar I Karađorđević na volovskim kolima”, koje je pozajmila porodica Maravić.

Izložba će i u narednom periodu biti obogaćivana novim originalnim predmetima i novim rekonstrukcijama odeždi i kruna srednjovekovnih srpskih vladara, kao što su krune kralja Mihaila I Vojisavljevića i kralja Tvrtka I Kotromanića, koje su u procesu izrade.

Istorijski muzej Srbije je na izložbi „Čekajući stalnu postavku” pred posetioce izneo najvrednije predmete iz svojih zbirki među kojima se izdvajaju predmeti koji su deo zaostavštine dve novovekovne srpske dinastije – Karađorđević i Obrenović.

Izložba je koncipirana tako da daje uvid u pojedine celine buduće stalne postavke – u bočnim salama prezentovani su predmeti koji su pripadali rodonačelnicima i njihovim naslednicima iz dinastija Karađorđević i Obrenović, a u ostatku prostora predstavljeni su period prednemanjićkih i nemanjićkih vladara, pad srpske srednjovekovne države pod osmansku vlast, kao i period srpske Despotovine.

Među brojnim originalnim eksponatima istorijskim značajem se pre svih izdvajaju insignije kralja Petra I Karađorđevića – šar, žezlo, kopča za plašt, krunidbeni plašt i jedina sačuvana srpska kruna, izlivena od gvozdene ručke topa vožda Karađorđa.

Na izložbi su premijerno predstavljene i idealne rekonstrukcije kruna i odeždi srpskih srednjovekovnih vladara i vladarki, izrađenih u cilju osvežavanja kolektivnog sećanja na ovaj period srpske istorije.

Tako posetioci imaju priliku da vide rekonstrukcije kruna cara Dušana, carice Jelene, kralja Milutina, kraljice Simonide, despota Stefana Lazarevića i kraljice Jelene Anđel, kao i rekonstrukcije odeždi Mihaila I Vojisavljevića, odnosno Milutina i Dragutina iz perioda rane mladosti.

Izuzetna važnost izloženih originalnih i rekonstruisanih predmeta ogleda se ne samo u tome što pružaju dragocene podatke o njihovim vlasnicima već i zbog činjenice da je sačuvan samo mali deo zaostavštine srpskih vladarskih dinastija.

Kao što je javnost upoznata, rekonstrukcije kruna kralja Milutina i despota Stefana Lazarevića su bile predstavljene u Kini na osmom Međunarodnom festivalu nematerijalne kulturne baštine, podržanom od strane UNESKA, gde su privukle veliku  pažnju posetilaca.

Podsećamo Vas da se svake subote od 13 časova u Muzeju realizuje program pod nazivom „Subota u Istorijskom muzeju”, koji predstavlja raznovrsne prateće programe u okviru izložbe „Čekajući stalnu postavku” namenjene svim uzrastima. Prateći programi obuhvataju stručna vođenja kroz aktuelnu izložbu, stručna vođenja na posebne teme i kreativne radionice za decu, a više informacija možete da pronađete na sajtu i društvenim mrežama Muzeja.

U posebnom delu izložbenog prostora Muzeja, prikazana je gostujuća izložba Muzeja Republike Srpske iz Banjaluke pod nazivom „Orao, lav i krin – Heraldika srednjovekovnih srpskih zemalja”, koja predstavlja tematski dodatak izložbi „Čekajući stalnu postavku”.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Tvrđava od pamuka

0
Pamukale turska
Photo: Pixabay/LoggaWiggler

Ovaj prirodni fenomen se nalazi u Turskoj na oko 20 kilometara udaljenosti od grada Denizli, i oko 200 kilometara od obale Egejskog mora. Svojim jedinstvenim izgledom privlači pažnju od antičkih vremena do današnjih dana, pa ga s razlogom godišnje poseti preko 2 miliona turista

Pamukale (Pamukkale), što u prevodu znači „kamen ili tvrđava od pamuka“ na turskom jeziku, je jedinstveno prirodno čudo koje se nalazi u zapadnoj Turskoj. Poznat po svojim termalnim izvorima i belim, kalcifikovanim terasama, Pamukale predstavlja spoj prirodne lepote i istorijske važnosti. Prema legendi, u drevnim vremenima su upravo tu Titani raširili pamuk nakon berbe da se osuši.

Ove bele terase formirane su tokom hiljada godina taloženjem kalcijum-karbonata koji se nalazi u termalnim vodama koje izviru na ovom području. Kroz vekove, ove terase su postale prepoznatljiv simbol kraja, stvarajući nestvaran prizor koji izgleda kao da je izvučen iz bajke. Terase su formirale kade pune tople mineralne vode.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by jamie ♡ (@jamietsaixx)

Pored prirodne lepote, Pamkale je takođe dom antičkom gradu Hierapolisu, koji je bio poznat po svojim lekovitim vodama još od antičkog doba. Danas posetioci mogu istražiti ostatak ovog starog grada. Tu se nalaze dobro očuvane terme, pozorište i ostale građevine koje svedoče o zaista bogatoj istoriji ovog područja.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Poseta Pamukaleu pruža jedinstveno iskustvo spajanja prirodnih lepota sa kulturno-istorijskim nasleđem. Ovo mesto privlači posetioce iz celog sveta koji žele da se dive jedinstvenim terasama i istraže bogatu istoriju ovog kraja. Pamukale je ne samo prirodno čudo, već i dragoceni deo svetske baštine koji treba očuvati za buduće generacije. Posetiocima nije dozvoljen pristup svim terasama, ali još uvek mogu da plivaju u nekom od bazena sa toplom vodom.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najmanje i najmirnije Balearsko ostrvo, letovanje sa stilom

0
Photo: Unsplash/David Švihovec

Ovo ostrvo je poznato po svojim prelepim peščanim plažama, kristalno čistom moru i opuštenoj atmosferi. Formentera predstavlja pravi raj za ljubitelje prirode i mirnog odmora, sa svojim netaknutim pejzažima i tradicionalnom španskom kulturom

Formentera je najmanje i najjužnije ostrvo arhipelaga Balearska ostrva u Španiji, i tu se mešaju i kombinuju najneverovatniji pojmovi, divlja priroda, balearski glamur i hipi atmosfera. Mekani pesak na plaži, sunce na licu, koktel u ruci, lagano uživanje u tromom letnjem danu…

Formentera je svakako jedna od najbolje čuvanih tajni Mediterana, zahvaljujući božanstvenim netaknutim plažama, hipi šarmu i egzotičnoj energiji. Udaljeno je samo 35 minuta vožnje trajektom od hedonističke Ibice, međutim, tamo vladaju neka drugačija pravila nego što je slučaj na mnogo poznatijoj sestri Ibici. Hipi vibracija ovog malenog ostrva je vrlo čvrsto ukorenjena, i sastavni je deo svakodnevice, zahvaljujući izvornoj hipi ekipi koja je tamo letovala još šezdesetih.

Sa samo 20 kilometara dužine i 8 kilometara širine, Formentera je savršene veličine za istraživanje na skuteru ili biciklu, što znači da lako možete doći do onih ušuškanih dragulja i skrivenih plaža koje su inače i glavni aduti ostrva.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Sa naizgled beskrajno plitkim vodama, celo područje je neverovatno prikladno za porodične odmore. Osim kupanja u kristalno čistom tirkiznom moru, ovde možete uživati u svim vodenim sportovima i aktivnostima. I naravno, sve to polako, sa merakom, jer su na ostrvu žurba i nervoza gotovo iskorenjeni.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Gen Z i alkohol mladi hipsteri piju društvo

Gen Z i alkohol – Manja količina, bolji kvalitet

0
Dok starije generacije i dalje uživaju u klasičnom pivu, vinu i koktelima, Gen Z — ljudi rođeni između sredine 1990-ih i ranih 2010-ih —...