Naslovna Blog Stranica 142

Mokri burger – Prva pomoć prilikom mamurluka u Istanbulu

0
Islak burger turska istanbul
Photo: Unsplash/Ozan Safak

Ovaj specijalitet predstavlja jedno od najprepoznatljivijih jela turske ulične hrane, posebno u užurbanim kvartovima Istanbula, i u njemu je sva simbolika čitave kulture uličnog života, noćnih provoda i spontane gastronomske avanture. Njegova posebnost ne leži samo u ukusu, već i u načinu pripreme, koji ga izdvaja od svih drugih burgera na svetu

Islak burger je popularna ulična hrana iz Istanbula. Ime „islak“ na turskom znači „mokar“ ili „vlažan“, što savršeno pristaje ovom burgeru. Priprema se tako što se pljeskavica stavlja u mekanu, parom omekšanu lepinju koja je prethodno natopljena u sos od paradajza, belog luka i brojnih začina. Nakon što se burger napravi, još jednom se pari pre nego što se servira.

Veruje se da je ovaj burger prvi put pripremljen u Istanbulu tokom 1970-ih godina, kada su ulični prodavci počeli da se takmiče u inovativnosti i kreiranju novih ukusa. Vremenom je islak burger postao nezaobilazan deo ponude na uličnim štandovima, naročito u Taksimu, gde se i danas nalazi veliki broj prodavaca koji nude ovaj delikates.

Pljeskavica, obično napravljena od goveđeg mesa, se prvo peče, a zatim stavlja u mekanu lepinju, nakon čega se natapa u umak što joj daje karakterističan sočan i aromatičan ukus. Islak burger onda ide u posebnu komoru za parenje, gde provodi neko vreme pre nego što se servira. Upravo taj proces parenja daje lepinji mekoću i karakterističnu vlažnost, po čemu je burger dobio ime.

Islak burger nije samo hrana, to je integralni deo svakodnevnog života stanovnika Istanbula, posebno mladih koji uživaju u noćnim izlascima. Često se konzumira kasno uveče, nakon provoda, kažu da pomaže kad se pretera sa alkoholom. U poslednjim godinama, mnogi turski restorani u inostranstvu počeli su da uvode islak burger u svoju ponudu. Na taj način je ovaj specijalitet postao i globalno prepoznatljiv.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Islak burger je gastronomski simbol Istanbula i odraz bogate turske kulinarske tradicije. Njegov neodoljiv ukus, autentična priprema i povezanost sa noćnim životom Istanbula čine ga posebnim iskustvom koje svaki posetilac Turske mora da proba.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Bledski zamak, mesto gde istorija oživi

0
Bledski zamak

Bledski zamak se u zapisima pominje još daleke 1011. godine, kada ga je car Henrik II poklonio briksenskom biskupu Adalbertu, i najstariji je zamak u Sloveniji. Biskupi iz Briksena u Južnom Tirolu bili su istovremeno svetovni i crkveni vladari naših predaka. Put do Bleda sa konjima trajao je čitavih nedelju dana, zato su za lakše upravljanje posedima postavljali domaće, tj. kranjske, ili svoje tirolske plemiće. Bledski podanici su se više puta žalili na upravitelje, a biskup se na žalbe domaćina odazivao smenom upravitelja. Briksenski biskupi su 1858. godine prodali imanje i zamak; zaređalo se više vlasnika, a nakon Drugog svetskog rata zamak je prešao u javnu svojinu. Danas je spomenik od državnog značaja. Bled sa Bledskim zamkom i ostrvcem na sredini jezera jeste prizor, koji oduševljava i priziva posetioce da posete Bled. Bledski zamak je jedna od najomiljenijih i najposećenijih turističkih znamenitosti u Sloveniji

Kako i ne bi bila, jer Bled sa zamkom, na skoro sto trideset metara visokoj steni iznad smaragdnog ledničkog jezera, izgleda kao filmska kulisa. Sa zamka se otvaraju divne vizure na planine Julijskih Alpa sa Triglavom, najvišim vrhom u Sloveniji, i gorski venac Karavanki, na šumom obrasle okolne visoravni sa planinama, koje se spuštaju prema ravnici i centralnoj Sloveniji.

Bledski zamak, mesto gde istorija oživi

Zgrade zamka su razvrstane oko donjeg, nekada odbrambenog i ekonomskog dvorišta te gornjeg, koje je bilo namenjeno upravi imanja i boravku gospode iz zamka. Na donjem platou se danas nalaze: štamparija zamka, memorijalna soba Primoža Trubara, manja galerija Stolp, prodavnica proizvoda od meda Grajski čebelnjak i kafeterija, a uz put prema gornjem dvorištu poziva vas vinski podrum zamka. U gornjem dvorištu se nalaze: kapela zamka, muzej sa prikazom razigrane bledske istorije od kamenog doba dalje, muzejska prodavnica i odličan restoran sa terasom. Bledski zamak je idealna lokacija za susrete svih vrsta, a popularan je i kao mesto održavanja venčanja. Štamparija zamka i podrum zamka predstavljaju korak nazad u istoriju.

Bledski zamak, mesto gde istorija oživi

U štampariji zamka nalazi se replika štamparske prese. Na takvoj presi je 1550. godine u Nemačkoj odštampana prva slovenačka knjiga. Posetilac može da se oproba u profesiji štampara i da odštampa spomen-plaketu. Podrum zamka danas prezentuje vina iz Vipavske doline, a nekad je i na Bledu postojao popriličan broj vinogradskih površina te su kmetovi davali vino i kao porez upraviteljima imanja, koji su oni zatim slali i u Briksen vlasnicima imanja između dve reke – Save Bohinjke i Save Dolinke.

Bledski zamak, mesto gde istorija oživi

U delu zbirke zamka predstavljen je život i rad poznatog bledskog narodnog iscelitelja švajcarskog roda, Arnolda Riklija (1823–1906). On je lečio prirodnim lekovitim elementima: svežim vazduhom, čistom vodom i sunčevom svetlošću. Njegovi pacijenti, nastanjeni u jednostavnim prozračnim kućercima ispod zamka, nisu smeli da konzumiraju ni meso ni alkoholna pića. Ako se neko nije pridržavao strogih pravila, morao da je napusti lečilište. Riklijevi „izgnanici” su smeštaj potražili kod domaćina. Vremenom je na Bledu procvao turizam, kao što ga poznajemo danas.

Iznad Riklijeve sobe je soba eksperimenata. Ona je namenjena porodicama sa decom, da mogu na drugačiji, iskustveni način preko eksperimenata da upoznaju Bledski zamak i priče iz okruženja.

Bledski zamak, mesto gde istorija oživi

Pet eksperimenata nose simpatična imena: Miš je pobegao, Rupa bez dna, Nevidljive gume, Zid za duhove i Tvrdoglavi čamčić. Priče, povezane sa njima, govore o Bledskom jezeru i njegovom nastanku, legendi o potopljenom zvonu, o Bledskom zamku i njegovoj istoriji, o vitezima i njihovom životu, o arhitekturi zamka i duhovima zamka, arheologiji i geologiji. O svemu na zanimljiv, zabavan i poučan način.

Rikli je naročito preporučivao kretanje na svežem vazduhu. I danas do zamka vode hladovite staze. Staza, koja počne da se penje ka zamku iznad jezerskog kupališta, vodi turistu do lepo uređenog parka sa skulpturom cveta zamka, koji je rad bledskog vajara Slavka Oblaka. Oni kojima je taj put prenaporan, još uvek mogu da se dovezu do parkinga ispod ulazne tačke u zamak biciklom, fijakerom sa kočijom ili kolima.

Bledski zamak, mesto gde istorija oživi

U Bledskom zamku je uvek živahno. Srednjovekovne predstave, umetničke izložbe, koncerti i tematski događaji obogaćuju i oživljavaju zgrade i zidine zamka.

Kalendar događaja www.blejski-grad.si.

Dobro došli na Bledski zamak, dobro došli u Sloveniju!

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Povratak kulinarske zvezde drevnog Rima

0
Pinsa pica rim
Photo: Unsplash/Nadin Sh

Pinsa, često zanemarena zbog svoje mnogo poznatije sestre pice, je drevni kulinarski biser koji potiče iz vremena starog Rima. Sa svojim jedinstvenim sastavom i načinom pripreme, pinsa predstavlja savršen spoj tradicije i inovacije, donoseći na tanjir autentičan ukus slavnih vremena

Pinsa potiče iz vremena starog Rima, kada je bila izuzetno popularna među rimskim vojnicima i seljacima. Naziv dolazi od latinske reči „pinsere“, što znači razvlačiti ili rastegnuti, što se odnosi na način pripreme testa. Tokom vekova, recept za pinsu je bio zaboravljen, ali je u poslednjih nekoliko decenija doživeo renesansu, zahvaljujući strasti italijanskih pekara za očuvanjem tradicionalnih recepata.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ms. Hangry Foodie (@mshangryfoodie)

Jedna od najizraženijih karakteristika pinse je njeno testo. Za razliku od testa za picu, pinsa se pravi kombinacije nekoliko vrsta visokokvalitetnog brašna koje prolazi kroz proces fermentacije od 72 sata. Takva mešavina čini testo lakšim, a fermentacija testa omogućava razvijanje bogatijih ukusa i laganiju teksturu.

Ovaj delikates je prepoznatljiv po hrskavoj korici i mekoj, vazdušastoj unutrašnjosti. Tradicionalno se premazuje maslinovim uljem i posipa solju, ali se može obogatiti raznim dodacima, sličnim pici. Popularni prilozi uključuju paradajz sos, mocarelu, sveže povrće, pršutu, rukolu i ostalo začinsko bilje.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Pinsa je savršen primer kako drevni recepti mogu ponovo postati popularni i traženi u modernoj kuhinji. Jedinstvena kombinacija sastojaka i dugotrajni proces fermentacije čine pinsu posebnim delikatesom za sve ljubitelje tradicionalne italijanske hrane. U svetu sa brojnim modernim interpretacijama, pinsa gordo stoji kao svedočanstvo o bogatoj kulinarskoj istoriji i umetnosti pripreme hrane koja se prenosi kroz generacije.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

U julu na Kvarneru najtraženiji objekti visoke kategorije, u njima je ostvareno 6% više noćenja!

0
Kvarner logo

U Primorsko-goranskoj županiji je u julu ostvareno 741 hiljada dolazaka i 5,1 miliona noćenja. Od početka godine ostvareno je 1,8 miliona dolazaka i 9,4 miliona noćenja. U pore]enju s prošlom godinom, i u julu i od početka godine broj noćenja je manji za 2% u komercijalnom smještaju, što je uzrokovano smanjenjem ostvarenog broja noćenja u objektima niže kategorije

U julu u objektima s 5 zvezdica u odnosu na prošlu godinu ostvareno je 6% više noćenja, a u odnosu na 2019. godinu 48% više noćenja. Za 1% je bolji i broj noćenja ostvarenih u objektima s 4 zvezdice, dok su objekti s 3 zvezdice ostvarili 3% manje noćenja. Prema vrsti smeštaja, u julu je u porodičnom smeštaju ostvareno je 2,5 miliona noćenja, u kampovima 1,1, milion noćenja i u hotelima 650 hiljada noćenja.

“U osvrtu na turističke rezultate treba podsetiti kako je glavna strateška smernica turističkog razvoja cele Hrvatske povećanje broja dolazaka i noćenja u pred i posezoni, te povećanje kvaliteta ponude a ne kvantiteta. Nakon što je predsezona s ostvarenih 2 milona noćenja (odnosno 9% više) za Kvarner bila najbolja ikada, u julu je ostvaren nešto manji broj noćenja, odnosno 2% manje uporedimo li s prošlom godinom. Tu treba naglasiti da se manje noćenja ostvarilo u objektima s 3 zvezdice, dok objekti s 5 zvezdica beleže porast – hoteli su ostvarili 16% više noćenja, porodični smeštaj 8% više noćenja, dok su kampovi najviše kategorije ostvarili jednak broj noćenja kao i prošlog jula. Ovi rezultati pokazuju nam kako se trend manjeg broja noćenja zapravo događa u objektima niže kategorije gde neretko cena ne odgovara kvalitetiu. Što znači da treba biti vrlo realan u formiranju cene, jer gosti itekako prate kretanja u cenama smeštaja do zadnjeg trenutka i ukoliko pronađu povoljniju ponudu, otkažu rezervaciju bez dodatnih troškova i rezervirišu drugi smeštaj. Ne smemo dozvoliti da na ovaj način stvorimo dugoročno negativne posledice koje će uticati na imidž Kvarnera kog godinama gradimo prema kvalitetu. Kvalitet ponude i dobar imidž kog Kvarner ima moramo zadržati”, ističe Irena Peršić Živadinov, direktorica županijske turističke zajednice.

Poslednjih dana jula na području županije dnevno je boravilo oko 185 hiljada gostiju, od kojih su najbrojniji bili gosti iz Nemačke, Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Austrije i Češke. Podsetimo, u poređenju s prošlom godinom, gosti iz Nemačke u razdoblju od januara do maja ostvarili su porast u noćenjima od 16%, dok su u julu ostvarili manje noćenja budući se radi o tržištu koje je osetljivo na odnos cene i kvaliteta, te iako žele ili planiraju putovati, u skladu s trenutnim ekonomskim izazovima, jako paze na odnos cene i kvaliteta.

Najposećenije subregije u srpnju bile su ostvro Krk (1,9 milona noćenja), Cresko-lošinjska ostrva (950 hiljada noćenja), Crikveničko-vinodolska rivijera (920 hiljada noćenja) i ostrvo Rab (656 hiljada noćenja). Slede Opatijska rivijera (435 hiljada noćenja), Riječki prsten (250 hiljadanoćenja) i Gorski kotar (25 hiljada noćenja).

Ukupni turistički promet od januara do jula 2024. godine

Od januara do juna, najposećenije subregije bile su ostvo Krk, Cresko-lošinjska ostrva, Crikveničko-vinodolska rivijera, Opatijska rivijera i ostvro Rab. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Nemačke, Slovenije, Hrvatske, Austrije i Mađarske.

Kod smeštajnih objekata i dalje je aktuelan trend da broj noćenja i popunjenost rastu s brojem zvezdica, tako objekti s 4 i 5 zvezdica nastavljaju ostvarivati najveće poraste u broju noćenja.

Ukupno je u prvih sedam meseci u kvarnerskim hotelima ostvareno 3% više noćenja u poređenju s 2023. godinom, od čega je u hotelima s 5 zvezdica ostvareno 11% više noćenja, u onima s 4 zvezdice 8% više, dok su hoteli s 3 zvezdice ostvarili 3% manje noćenja.

U porodičnom smeštaju ukupno je ostvareno 3% manje noćenja u odnosu na 2023. godinu, od čega je u objektima s 5 zvezdica ostvareno 6% više noćenja, dok su s druge strane objekti s 3 zvezdice zabeležili  4% manje noćenja.

Nakon rekordne i odlične predsezone, očekujemo vrlo dobru postsezonu. Prema Planu razvoja turizma regije, ali i onog na nacionalnom nivou, glavni ciljevi turističkog sektora u poslednjih nekoliko godina su povećanje broja dolazaka i noćenja u pred i postsezoni, povećanja kvaliteta ponude i usluga i samim time veća potrošnja gostiju i veći prihodi. Ono o čemu se već godinama raspravlja je činjenica kako rast broja noćenja i dolazaka u glavnom letnom delu sezone više nije u fokusu i nije održiv, budući je upravo to deo godine kada su sve destinacije i njihova infrastrukutra pod velikim opterećenjem.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Tajland na albanski način

0
Lumi i Shales
Photo: Unsplash/ Drini Teta

Lumi i Shales je predivna destinacija na severu Albanije, poznata po svojoj prirodnoj lepoti i kristalno čistoj vodi. Ovaj rečni kanjon, deo nacionalnog parka Theth, je sve popularnija destinacija među turistima koji traže avanturu i netaknutu prirodu

Kanjon Lumi i Shales okružen je visokim planinama i gustom šumom, pružajući spektakularne pejzaže. Voda je tirkizno plava i kristalno čista, idealna za plivanje, kajakarenje i druge vodene aktivnosti. Tokom leta, mnogi posetioci uživaju u osvežavajućem kupanju, dok je tokom ostatka godine reka popularna među ljubiteljima prirode i planinarenja.

Put do Lumi i Shales (Lumi i Shalës) je avantura sama po sebi, jer je dostupnost ograničena i često zahteva vožnju brodom po jezeru Koman. Ovo putovanje pruža dodatni uvid u zadivljujuće prirodne lepote regiona.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Tropicals (@tropicals)

Pored aktivnosti na vodi, posetioci mogu istraživati lokalne staze, uživati u pikniku uz reku ili jednostavno uživati u miru i tišini prirode. Ovo mesto je idealno za one koji žele pobeći od užurbanog gradskog života i provesti vreme u netaknutoj prirodi.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Lumi i Shales je dragulj Albanije koji svakako vredi posetiti, posebno za ljubitelje prirode i avanture. To je odličan primer koliko lepa, udaljena i divlja može biti ova ova zemlja i region, pa je sa razlogom ova turistička destinacija opisana kao jedna od najlepših u Evropi.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ruralni turizam kao pokretač održivog i odgovornog razvoja destinacije

0
Motovun, posebna i romantična Istra
Photo: iStock

Istra je izuzetno posećena turistička destinacija u regionu, čiji je broj turističkih dolazaka i noćenja od početka ove godine bio zaista rekordan. Međutim, iako ova činjenica može delovati sjajno, ona u isto vreme može praviti veliki pritisak na samu destinaciju. To može ugroziti njene prirodne resurse, a o lokalnom stanovništvu da i ne govorimo

Istarska županija dosta dugo radi na održivom i ekološkom turizmu čiji je osnovni cilj da zaštiti prirodu i okolinu, ali da istovremeno i promoviše zdrave i održive aktivnosti. Sve aktivnosti, osim u ekonomskom smislu, doprinose i očuvanju kulturne baštine i tradicije. Na taj način se može brinuti i o domaćem stanovništvu ali takođe i o potrebama turista.

Održivi turizam se može i mora primeniti na razne oblike turizma poput elitnog, ali i masovnog. To je obavezno, bez obzira koje su destinacije u pitanju. Novi koncept turizma u Istri podrazumeva iskorišćavanje resursa koji već postoje, u pitanju su brojne neverovatne ruralne destinacije koje čekaju da budu otkrivene.

Novi smer u kom će se kretati turizam u Istri je pre svega održiv i odgovoran. Osnovni cilj i lokalnih vlasti ali i turističke organizacije je pre svega revitalizacija ruralnih područja Istre. Pre samo par decenija Istra je imala preko 300 napuštenih sela, a da je danas situacija potpuno drugačija.

Sela se obnavljaju, sade se vinogradi, vićnjaci i maslinjaci, a mlađa populacija koju čine uglavnom porodice upravljaju domaćinstvima. Ovakav slučaj je najprimetniji u središnjem delu Istre, koji je više od nekoliko decenija bio u potpunosti bez stanovnika i bez bilo kakve moderne infrastrukture.

Akcenat više neće biti samo na dobro poznatim destinacijama, koja su već afirmisane kao vrhunske turističke destinacije. Pula, Rovinj ili Poreč i dalje će biti posećeni, sad je fokus na unutrašnjosti i na malim mestima koja u poslednjim godinama dobijaju na popularnosti. Veliki hoteli ili skupi restorani su prošlost, sada je u modi što prirodnije i što intimnije, i što je moguće „lokalnije“.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Ovakva praksa je postala zaista dobar pokretač ne samo turizma, već kompletne ekonomije. Ona nudi odlične uslove za povratak na napuštena imanja ili sela, koja se uz određena ulaganja mogu pretvoriti u najluksuznija odmarališta. Imanja sada nude jedinstvenu i najbolju “robu”, to su zdravlje i mir. Održivo znači dobro, znači zdravo, a to su resursi koji nam uvek manjkaju.

Sada su najatraktivniji manji butik hoteli smešteni u selima ili vinogradima. Od sadržaja najinteresantnije su vinske ture ili gastronomska putovanja kroz domaćinstva. Pored toga, tu je i aktivan odmor koji podrazumeva šetnje ili vožnje bicikala kroz polja. Najbolji primer se može videti u malim slikovitim mestima kao što su Hum, Motovun, Pazin, Grožnjan ili Vodnjan.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Da li su terme novo more? Rizort Terme Sveti Martin među najlepšima u Evropi

0
Da li su terme novo more Rizort Terme Sveti Martin među najlepšima u Evropi

Da li znate da, u naletu ekstremno visokih temperatura koje se beleže širom sveta, sve više turista bira banje, planine i terme za odmor? Eto novog izazova za širu industriju turizma, ali i za hotelijere i vlasnike smeštaja koji će morati da se prilagode tim „trendovima“

Iako more ostaje sinonim za leto i letnji odmor, ne samo da se pomera period odlaska na obalu (sve češće su to jun i septembar), već se menjaju i potrebe i želje gostiju. Susedna Hrvatska je, svakako, bogata prelepim plažama i, možda, najlepšim delom Jadrana koji decenijama privlači svetske putnike, ali to nisu njeni jedini turistički potencijali.

Da li su terme novo more Rizort Terme Sveti Martin među najlepšima u Evropi

Stoga, ovo leto vas vodimo putem severa zemlje, u Terme Sveti Martin – zeleni biser smešten usred netaknute prirode. Najsevernija hrvatska regija, Međimurje, važi za pravu letnju oazu ukoliko želite da pobegnete iz grada i sa vrelog asfalta, makar i za vikend.

Bogata šumama, vinogradima, zelenilom i predivnom rekom Murom, regija nudi savršenu kombinaciju aktivnog i pasivnog odmora, hedonizma, gastronomije, hladovine i daška svežeg vazduha, uz prijatne letnje temperature. Ne čudi što je baš tu otvoren prvi healthness resort u čitavoj Evropi – Terme Sveti Martin.

Ono čime se Terme i samo mesto najviše ponose jesu specijaliteti od lokalnih namirnica, svežih i pažljivo uzgajanih, koje možete iskusiti u restoranima Terma Sveti Martin. Ta kuhinja slavi autentične ukuse Međimurja, trudeći se da vam svaki obrok i zalogaj budu avantura. Poznate po svojoj politici od 0 kilometara, Terme Sveti Martin svakodnevno nabavljaju namirnice s obližnjih porodičnih farmi, a ideja je da kulinarska ponuda bude sezonska.

Da li su terme novo more Rizort Terme Sveti Martin među najlepšima u Evropi

Lepeza bogate ponude

Kako je turizam vremenom dobijao sve izraženije obrise zdravstva i wellnessa, tako su se razvijali i koncepti koji bi zadovoljili veće zahteve gostiju. More je more, i tu nema zbora, ali tek kada otkrijete čari termalne vode s izvora severne Hrvatske, shvatićete zašto je ovo mesto tako posećeno, hvaljeno i popularno. Uz to, uživaćete u vrhunskim vinima, kulinarskim specijalitetima i izvanrednoj SPA ponudi, na luksuznom nivou.

Lokacija za otvaranje prvog evropskog healthness resort-a pažljivo je birana, jer je morala da odgovori na visoke standarde. U današnje vreme, nije dovoljno samo izgraditi moderni wellness centar, jer je konkurencija solidna i gosti slobodno biraju. Dakle, bitno je da se slože predispozicija samog mesta/lokaliteta i sadržaj koji se nudi. Na osnovu onoga što smo imali prilike da iskusimo, Termama Sveti Martin ne nedostaje toga, ali ni zabave i ugođaja.

Da li su terme novo more Rizort Terme Sveti Martin među najlepšima u Evropi

Gosti su posebno oduševljeni Aquapark MartiLandijom, koji se prostire na 2.600 kvadrata vodenih površina, i sadrži tobogane, relaks bazene sa whirlpoolima, dečji bazen, vodeni tobogan na naduvavanje, jungle gym igralište za decu. Kako bi vaša deca bila bezbedna, a samim tim i vi bezbrižni, tu su maskote Marti i Martina koji nadgledaju prostor i organizuju zabavu svakog dana.

Ako vas, pak, „umori zabava“ – pređite u deo za maksimalno opuštanje. Kompleks bazena The Temple of Life nudi nezaboravno iskustvo gostima mirnijeg karaktera, željnih istinskog odmora. Tu ćete napuniti baterije pred povratak na posao, na svežem vazduhu, i uz prirodno, mirno okruženje. „Manje betona, a više zelenila“ – moglo bi biti geslo Termi Sveti Martin.

Da li su terme novo more Rizort Terme Sveti Martin među najlepšima u Evropi

Mestom će se oduševiti i biciklisti, koji mogu istražiti više od 700 kilometara slikovitih, vijugavih staza okruženih vinogradima, a roditelji sa decom mogu uživati u izletu do obližnje farme jelena i muflona Perhoč. Takođe, mogu se uputiti ka drvenom mlinu na Muri u Žabniku, odakle se pruža fenomenalan panoramski pogled na čitav međimurski krajolik – poseban doživljaj je vidikovac Mađerkin breg koji se uzdiže na 341 metar visine.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

U Beču otvoren restoran posvećen tostu

0
Francuski tost sa hlebom
TPhoto: Unsplash/oa Heftiba

Francuski tost predstavlja jedno od onih jela koje nose sa sobom duh tradicije, jednostavnosti i gastronomskog uživanja. Ovaj jednostavan, ali izuzetno ukusan doručak ili desert ima dugu istoriju i često se doživljava kao savršen primer kako se skromni sastojci mogu pretvoriti u pravu poslasticu. Globalnu popularnost ovog delikatesa potvrđuje i jedan restoran u Beču

U centru Beča je otvoren brunch & lunch restoran posvećen tostu. Restoran Toast.ed priprema sve moguće tostove, slane i slatke varijante u svim mogućim kombinacijama. Njihov najprodavaniji proizvod je francuski tost sa brioš pecivom i kremom od pistaća.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Tastyfood (@tastyfood.vienna)

Svi tostovi su podeljeni u četiri grupe, egg drop toast, veggie toast, brioche toast i toast.ed toast. Slana varijanta sadrži govedinu, hrskavu piletinu ili humus, dok slatka dolazi sa tiramisuom, germknedlom, Nutella bombom, matchom, berry i Bischoff karamelom.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Francuski tost je više od jednostavnog jela, to je most između prošlosti i sadašnjosti, tradicije i inovacije. Njegova sposobnost da se prilagodi različitim ukusima i stilovima čini ga omiljenim izborom za doručak, brunch ili desert. Bez obzira na varijaciju ili interpretaciju, suština francuskog tosta ostaje ista, jednostavno zadovoljstvo u svakom zalogaju što u ostalom ovaj restoran i potvrđuje.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Rekordna godina za turizam u Španiji

0
Kosta Brava, manje poznata Španija
Photo: Pixabay/6476777

Prethodna godina je za turizam u Španiji bila odlična, bolja čak i od poslednje dobre godine ze turizam 2019. To samo potvrđuje kako rešenost i dobra organizacija mogu da daju odlične rezultate, pa je u ovom slučaju Španija prestigla čak i Italiju, koja tradicionalno drži prvo mesto. Ova 2024. godina, pored svih izazova, može biti rekordna

Najave turističkih stručnjaka će izgleda biti potpuno tačne, što dokazuje i Španija, koja je oborila sve turističke rekorde. Turizam će uskoro postići očekivani rekord što će potvrditi potpuni oporavak ove industrije nakon svih izazova.

Broj međunarodnih turista koji su u prvoj polovini 2024. posetili Španiju porastao je za 13% u prvoj polovini ove godine u odnosu na prošlu. Imajući u vidu da je taj broj oko 42 milona posetilaca, do kraja godine će biti ostvaren rekord, jer je u prošloj godini zabeleženo čak 85 milona turista.

Prema podacima španskog Nacionalnog insituta za statistiku (INE), broj stranih turista samo u junu porastao za 12% u prvoj polovini godine na devet miliona, što potvrđuje uspešnu letnju sezonu. I sama potrošnja turista najavljuje rekordnu godinu, oni su u junu mesecu potrošili 12.3 milijardi evra, što je za 17% više nego u istom mesecu 2023. godine.

Pored toga, primećen je porast interesovanja turista i u mesecima kad ova zemlja i nije posebno aktuelna kod turista, što potvrđuje rešenost vlasti da postanu destinacija za sva godišnja doba.

Zašto su studijska putovanja važna za profesionalce u turizmu, saznajte više.

Međutim, nisu svi zadovoljni ovakvim rezultatima, masovni turizam je pokazao onu svoje pravo lice. Sve više destinacija i gradova, poput Barselona ili Majorke se otvoreno bori protiv turista. Stanovništvo organizuje proteste, tvrdeći da ogroman broj turista u Španiji negativno utiče na cene stanarina i dostupnost stanova, i na životni standard uopšteno.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Perast, barokni grad – muzej

0
Perast, barokni grad – muzej
Photo: iStock

Smešten na jadranskoj obali Crne Gore, u Boki Kotorskoj, nestvaran, beli barokni grad Perast kao neki začarani dvorac iz bajke, usnuo između tesnaca Verige (ljubomorno čuvanog ulaza u Kotorsko-Risanski zaliv) i brda Svetog Ilije, miruje od davnina, kad su tu živeli Pirusti, ilirsko pleme koje je još za vreme legendarne, buntovne kraljice Teute čuvalo ulaz u zaliv

Perast, barokni grad – muzej

Ceo grad je muzej, barokna riznica bogate arhitekture. Vreme kao da je stalo u Perastu, skamenilo se u belim palacima i palacinima, a oni, mirno ogledajući se u sinjem moru, posmatraju život kako prolazi kraj njih.

Perast je i vidikovac sa koga se pruža nezaboravan pogled na Boku i na dva mala, neverovatna ostrva – jedno prirodno sa Crkvom Svetog Đorđa, a drugo veštačko, sa Crkvom Gospe od Škrpjela. Zato je Perast deo UNESCO-ve Svetske baštine Boka Kotorska, sa svojih devetnaest palata i 18 crkava od kojih je većina izgrađena u baroknom stilu tokom jednog, zlatnog veka, od sredine 17. do sredine 18. stoleća.

Perast, barokni grad – muzej

Junaci Perasta

Perast broji nekoliko stotina duša i nije velik, uz obalu se pruža ulica/šetalište dužine 1.300 metara, a upravno na njega, prema brdu, granaju se uličice, do magistralnog puta. I to je sve. Ali kakve priče kriju ove strme i uske ulice! Ta glavna, pored mora, nosi ime kapetana Marka Martinovića, koji je u Pomorskoj školi obučavao pitomce ruskog cara Petra Velikog. Njegova bista se nalazi na glavnom trgu u gradu, Pjaci Sv. Nikole. Još dve biste najznačajnijih ličnosti Perasta nalaze se na trgu: admirala Matije Zmajevića i slikara Tripa Kokolje.

Palata Zmajević – Biskupija

Čuvena porodica Zmajević u Perast je došla iz Njeguša, a od 17. veka počinje njihov uspon. Svoju raskošnu palatu Zmajevići su podigli 1664, a uz nju porodičnu crkvu Gospe od Rozarija (Ružarija) sa karakterističnim, osmougaonim zvonikom. Palatu Zmajevića Peraštani zovu Biskupija jer su u njoj živela dva biskupa, Andrija i Vicko Zmajević. Andrija je bio nadbiskup barski i primas Srbije, izuzetno obrazovan čovek koji se družio sa Sv. Vasilijem Ostroškim (tada mitropolit hercegovački Vasilije Jovanović) i patrijarhom srpskim Arsenijem III Čarnojevićem.

Jedan od najpoznatijih članova ove porodice bio je Matija Zmajević, koji je u carskoj Rusiji za Petra Velikog izvojevao pobedu nad Šveđanima u bici kod Ganguta 1721. Car Petar ga je nakon bitke unapredio u kontraadmirala i poklonio mu je i Svetoandrejski ratni barjak koji je Zmajević darovao svom rodnom gradu, a danas se može videti u Muzeju grada Perasta. Zmajevići su gradu takođe poklonili najveće zvono, ono na Crkvi Svetog Nikole.

Palata Bujović – Muzej grada Perasta čuva mač Zmaja Ognjenog Vuka

Preksrasnu palatu Bujović podigla su 1684. braća Ivan i Vicko Bujović. Danas je u njoj Muzej grada Perasta koji čuva brojne eksponate, mačeve, sablje, odeću, vredne pisane dokumente, ikone, slike i portrete znamenitih ličnosti Perasta. Jedan od najznačajnijih eksponata je Peraški mač koji je po legendi pripadao Zmaju Ognjenom Vuku (Brankoviću). Peraštanima ga je poklonio ban Petar Zrinski, zadivljen njihovom slavnom pobedom nad Osmanlijama od 15. maja 1654.

Perast, barokni grad – muzej

Palata Smekja

Palata iz 17. veka, koja je pripadala kapetanskoj porodici Smekja predstavlja jednu od najvelelepnijih palata u Boki. Nalazi se na samoj obali i građena je od belog kamena sa Korčule. Pored nje je porodična crkva Sv. Marka. Danas je ova palata pretvorena u luksuzni hotel sa pet zvezdica. Inače, Petar Smekja, najslavniji predstavnik ove porodice, svojim brodom „Leon Coronato“ trgovački je povezao baltičke zemlje sa Mletačkom republikom, zbog čega su ga Mlečani nagradili titulom kontea.

Palata Brajković Martinović

Još jedan hotel smešten je u palati koju su 1623. podigli preci čuvenog admirala Marka Martinovića, a jedinstvena je po tome što se u njoj sačuvao salon dekorisan u stilu Napoleona II.

Zvonik i Crkva Sv. Nikole

Pjaca Svetog Nikole je glavni trg u Perastu, a tako se zove po crkvi i čuvenom zvoniku (kampani), simbolu grada koji je visok 55 metara, a projektovao ga je Đuzepe Beati. Crkva Sv. Nikole sagrađena je u 17. veku, a uz nju je u 18. veku započeta gradnja mnogo veće katedrale, ali su zbog Napoleonovih ratova radovi prekinuti, pa je ostala nedovršena. Tu je sada muzej sa bogatom zbirkom različitih relikvija i slikama Tripa Kokolje.

Perast, barokni grad – muzej

Sveti Đorđe – ostrvo mrtvih

Priča o Perastu nezamisliva je bez njegovih ostrva, jednog prirodnog, drugog veštačkog, jednog muškog, drugog ženskog. Benediktinska ostrvska opatija Svetog Đorđa nalazi se na prirodnom ostrvu još od srednjeg veka, a, prema legendi, u staroj crkvi prenoćile su relikvije Sv. Trifuna kada su prevožene do Kotora. Na ostrvu je i groblje na kome se vekovima sahranjuju znameniti Peraštani. Ostrvo je bilo svedok cele burne, slavne, a često i krvave istorije Perasta, gusarskih napada, odvođenja Peraštana u roblje, bitaka, zemljotresa.

Gospa od Škrpjela

Drugo ostrvo (ono žensko) napravili su Peraštani. Prema predanju, 22. jula 1452. mornari su na hridima (škrpjelu) u moru videli kako pluta ikona Bogorodice. Preneli su je u crkvu u Perastu, ali je ona sledećeg jutra opet osvanula na grebenu, pa su rešili da na tom mestu naprave crkvu. Ali prvo im je trebalo ostrvo. Tako su potopili stare jedrenjake, zarobljene lađe, dovlačili kamenje i napravili jedino veštačko ostrvo u Sredozemlju. Baroknu crkvu su počeli da grade 1630, a od 1720. do 1725. dodata je osmougaona kupola koju je projektovao Ilija Katičić. Crkvu je oslikao Tripo Kokolja krajem 17. veka.

U crkvi je moguće videti dve hiljade zavetnih srebrnih pločica koje su mornari tu donosili od 17. veka kao zahvalnost Bogorodici što ih je sačuvala od brodoloma.

Perast, barokni grad – muzej

Najzanimljiviji predmet u crkvi jeste Bogorodičina ikona – goblen koji je tehnikom uboda (na italijanskom punto pittura) „naslikala“ Jacinta Kunić Mijović. Ona je čekala svog mornara da se vrati punih dvadeset i pet godina i za to vreme vezla ikonu divnim zlatnim, srebrnim i svilenim nitima, čak je koristila i svoju kosu, u početku smeđu, a kasnije i sedu. Ovaj rad je jedinstven i po tome što se na jednom kvadratnom centimetru nalazi oko 650 uboda iglom.

Gospu od Škrpjela meštani već vekovima obnavljaju, a svake godine 22. jula, tokom manifestacije koja se zove Fašinada, barkama dovoze kamenje do ostrva i polažu ga u more kako bi mu učvrstili temelje.

Čuva Perast svoju tradiciju, u drevnim proslavama, na strmim skalinama, u belim palatama i crkvama, vraća nas u vekove kada su tuda šetali kapetani, vitezovi, pesnici. Ovde se legenda i stvarnost prepliću, duh prošlosti se oseća u svakom kamenu i u svakoj čestici slanog morskog vazduha. Barokni spomenik zlatnom veku jedne generacije, potonule zajedno sa „Adrianom“, poslednjim jedrenjakom peraške flote, potopljenim u 19. veku kod Aleksandrije, ovaj beli, kameni grad stoji kao spomen na prohujalu epohu i pruža neverovatan uvid u život i stremljenja tadašnjeg stanovništva i veličanstvena građevinska i umetnička dela koja su ostavili za sobom.

Tekst: Bojana Ilić

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Restoran gosti hotel f&b

Kako hoteli transformišu F&B iz prateće usluge u generator profita

0
Hotelska industrija se sve više udaljava od tradicionalnog shvatanja sektora hrane i pića (F&B) kao sporedne usluge i pretvara ga u jedan od ključnih...