Naslovna Blog Stranica 359

Grad opsednut doručkom

0
Trang Tajlandski grad opsednut doručkom

U ovom se gradu na jugu Tajlanda ljudi se svakog jutra bude pre 04:00 kako bi se okupili na pijacama, ulicama i lokalnim restoranima, gde se tradicionalno i gotovo religiozno dan započinjao obilnim doručkom

Na svetu nema puno gradova kao što je Trang. U njemu stanovništvo ozbiljno shvata doručak, i to je svakodnevna rutina koja nema alternativu. Čak i u zemlji koja je potpuno opsednuta hranom, oduševljenje koje mešani Tranga gaje prema doručku je praktično patološko.

U Trangu se dan obično započinje u velikim halama-restoranima,  a na meniju su tradicionalni specijaliteti Tajlanda, egzotična, kalorična, ukusna i začinjena hrana. Pad thai, Masaman kari, Tom Yam Supa, svakakva začinjena mesa i povrća sa nudlama ili pirinčem, samo su neka od jela po kojim se dan u Trangu poznaje. Zabavna su, utešna, ukusna i neodoljiva. Ali zašto doručak i zašto Trang?

Tajland je, između ostalog, poznat kao centar kaučuka, prirodne gume, pa je radnička klasa koja je radila na skupljanju kaučuka svakodnevno započinjala svoje aktivnosti već u 02.00 ujutru. Veliki procenat stanovništva Tranga je radio upravo na plantažama kaučuka. Ostali radnici su nešto kasnije započinjali dan, ali svi oni su imali jednu zajedničku stvar, doručak koji je najkasnije već oko 04.00 morao da bude spreman za jelo.

Većina restorana koja je služila pečenu svinjetinu, inače omiljenu kod meštana, morala je ranije da krene sa pripremom mesa, a takav je slučaj bio i sa pripremom testa, koje takođe traži svoje vreme. Pripremljena hrana je čekala goste, dok se miris specijaliteta širio uličicama koje su već u najranijim časovima bile pune ljudi.

Naviknuti na rad, i ne tako prijatne uslove života, stanovnici Tranga su morali da započinju svoj dan obilnim doručkom, fizički rad je zahtevo jaku hranu koja je istovremeno pružala i utehu. Vremenom, taj ritual je postao sastavni deo kulture jednog naroda, i to je bilo njihovo vreme za druženje. Vrlo često se meštani šale na svoj račun, doručak je toliko postao bitan, da oni sa nestrpljenjem uveče odlaze u krevet, kako bi što pre ustali i pridružili se prijateljima u jutarnjoj gozbi.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Prespansko jezero, kraj Balkanskog poluostrva

0
Prespansko jezero, kraj Balkanskog poluostrva (2)

Na ovom jezeru vlada potpuna tišina koju remete samo ribarski čamci koje revnosno prate kormorani u potrazi za lakim doručkom, i po tome je najpoznatije kao idealna destinacija za odmor duše i tela

Prirodnu granicu između Grčke, Albanije i Makedonije čini jedna vodena površina koju predstavlja Prespansko jezero. Ovaj deo Severne Makedonije u obliku polumeseca nekako je odstranjen je od ostalog dela Balkanskog poluostrva kamenim vrhovima i borovim šumama, pa baš i nema puteva koji bi povezivali međusobno ove teritorije.

U okolini jezera živi nekoliko hiljada meštana koji govore drugačijim jezikom i imaju drugačiju kulturu, u zavisnosti od obale jezera na kojoj se nalaze, kao i kojoj zemlji pripadaju. Međutim, iako na prvi pogled podeljeni, svi oni žive zajedno u ljubavi sa jezerom, prirodom i ljudima.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Prespansko jezero, kraj Balkanskog poluostrva (1)

Prespansko jezero čine u osnovi dva jezera, Veliko i Malo, i radi se o divljoj i netaknutoj planinskoj zoni i čistoj prirodi. Veliko jezero ima ukupnu površinu od oko 320 kilometara kvadratnih, od čega 190 pripada Makedoniji, 85 Grčkoj i 40 kilometara kvadratnih Albaniji. Najveća dubina jezera je 54 metara.

Iako prelepa, priroda je ovde ljudima dala dosta, ali takođe i uskratila dosta. Planinski teren nije baš plodan i teško je imati bilo kakve biljne kulture na poljima, pa je zato turizam pokretač lokalne ekonomije.

Prespansko jezero je odlična alternativa mnogo poznatijem Ohridskom, koje je za razliku od njega jedna posebna, u pravom smislu reči turistička priča. Ovde dolaze ljudi kojima je odmor na prvom mestu i tako je još uvek, bar za sad. Danas je čitava oblast oko jezera proglašena za transnacionalni park prirode.

Pomoć države hotelijerima

0
Pomoć države hotelijerima
Photo: Pixabay/peterweideman

Zbog poteškoća u poslovanju prouzrokovanih epidemijom koronavirusa, Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija objavilo je javni poziv za dodelu subvencija za hotelijere. Ko ima pravo da aplicira i koji su uslovi za dobijanje pomoći

Pomoć hotelskoj industriji je neophodna, a država dodeljuje 350 evra po individualnom ležaju i 150 evra po smeštajnoj jedinici. Rok za podnošenje zahteva je 12. mart 2021. godine, ističe Srbija danas.

Pravo na korišćenje bespovratnih sredstava imaju svi subjekti u privatnom sektoru koji ispunjavaju sledeće uslove:

              • Privredni subjekt je nosilac rešenja o kategorizaciji, podnosilac zahteva za obnovu rešenja o kategorizaciji zaključno sa danom objavljivanja javnog poziva ili podnosilac zahteva za kategorizaciju ugostiteljskog objekta koji se prvi put kategoriše zaključno sa 10.02.2021. godine, za hotel koji se nalazi na području jedinica lokalne samouprave sa spiska koji je sastavni deo Programa rasporeda i korišćenja subvencija za podršku radu hotelske industrije Srbije zbog poteškoća u poslovanju prouzrokovanih epidemijom bolesti kovid-19 izazvane virusom SARS-CoV-2;
              • Da nad privrednim subjektom nije pokrenut stečajni postupak;
              • Da se nad privrednim subjektom se ne sprovodi postupak za unapred pripremljeni plan reorganizacije ili da na snazi nisu mere iz unapred pripremljenog plana reorganizacije (UPPR);
              • Da se nad privrednim subjektom se ne sprovodi plan reorganizacije ili da na snazi nisu mere iz plana reorganizacije, finansijsko restrukturiranje ili postupak likvidacije;
              • Maksimalan iznos sredstava koji se može odobriti podnosiocu zahteva ne može biti veći od iznosa koji se dobija obračunom individualnih ležajeva i smeštajnih jedinica iz dokumentacije na osnovu koje se donosi rešenje o kategorizaciji hotela od strane Ministarstva i navedenih pojedinačnih iznosa subvencija po individualnom ležaju i smeštajnoj jedinici, pod uslovom da ukupno dodeljeni nominalni iznos subvencije po korisniku ne prelazi 800.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan kada je državna pomoć dodeljena;
              • Odobrena sredstva subvencija uplaćivaće se korisnicima na posebne namenske dinarske račune otvorene kod Uprave za trezor;
              • Privredni subjekat gubi pravo na korišćenje subvencije ukoliko smanji broj zaposlenih za više od 10%, u periodu od dana stupanja na snagu Programa zaključno sa istekom perioda od tri meseca nakon isplaćene pomoći, ne računajući zaposlene koji su sa privrednim subjektom zaključili ugovor o radu na određeno vreme zaključno sa istekom perioda od tri meseca nakon isplaćene pomoći.

            Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Cetinje, najvrednije iz Crne Gore

0
Cetinje, najvrednije iz Crne Gore

Podgorica jeste administrativni centar i glavni grad Crne Gore, međutim, stara prestonica, drugi po važnosti crnogorski grad, i dalje se smatra izuzetno važnim istorijskim i duhovnim centrom

Cetinje je simbol jedne nacije i države osnovane u srednjem veku, i radi se o gradu časti, hrabrosti i odanosti jednog naroda prema svojoj domovini.

Cetinje se nalazi neposredno uz magistralni put Podgorica – Cetinje – Budva, koji ga povezuje sa morem i ostatkom Crne Gore. Naziv je dobio po reci Cetini koja protiče kroz grad, i zbog velikog broja kulturno-istorijskih građevina, manastira, crkvi i muzeja grad je dobio naziv grad muzej.

Cetinje, najvrednije iz Crne Gore

Duhovno i svetovno srce Crne Gore je osnovano 1482. godine kada su vladari toga doba morali da pronađu bezbedniju prestonicu za vreme ratova sa Turcima. Kroz istoriju ovaj grad je imao teške periode, ali je uvek opstajao, i sa svojim narodom je izvojevao pobedu nad svim nedaćama.

Cetinje je grad koji nije turistički centar, kao što su to gradovi na obali mora, ali to nije nikad bila prepreka za sve putnike da dođu i posete grad u kom živi duhovnost i lepota, prave vrednosti jednog društva.

Najpoznatija znamenitost u gradu je sigurno Cetinjski manastir, nekadašnje  mesto crnogorskih vladika. Manastir je podignut 1483. godine, i tu se čuva desna ruka Jovana Krstitelja kao i čestica Svetog krsta i mošti Svetog Petra Cetinjskog.

Od ostalih znamenitosti, treba izdvojiti i mauzolej na Lovćenu, Orlov krš, inače mauzolej Danila Petrovića, kao i malo živopisno mesto Rijeka Crnojevića.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Restoran Vila Gospava Club

0
Restoran Vila Gospava Club, Beograd

Sve više restorana u Beogradu svojim ekskluzivnim ambijentom, jelovnikom i uslugom ostavlja utisak visoke kuhinje, kojeg se ne bi postideli ni najbolji restorateri svetskih metropola. To je dobro iz više razloga, ali je zdrava gastronomska konkurencija, čini se, najviše obradovala gurmane koji sada mogu da uživaju u najraznovrsnijoj i najkvalitetnijoj ponudi. Naravno, među dobrima uvek postoje oni koji žele da budu još bolji, a takav cilj je zacrtan u vrhunskom restoranu na Senjaku koji je deo luksuznog kompleksa, Vila Gospava

Pored nekoliko raskošnih apartmana i prijatnog kafea, u Vili Gospava se ističe restoran sa jasnim konceptom vrhunske gastronomije, u kome je sve podređeno kvalitetu. Stilski ambijent sa dosta detalja potcrtava eleganciju čitavog prostora i odmah na početku inspiriše i priprema gosta za ono što sledi, a to je jedinstveno kulinarsko iskustvo.

Restoran Vila Gospava Club, Beograd

U ponudi restorana je evropska kuhinja pripremljena po najvišim standardima i uz pažljiv odabir namirnica organske proizvodnje. Akcenat je na jelima od mesa koje stari u posebnoj komori za zrenje gde dobija dodatni kvalitet, ali će u Vili Gospava svoja omiljena jela pronaći i ljubitelji morskih plodova, vegeterijanske ishrane i svežeg povrća i voća. Pored toga, uz bogat izbor hrane, gostima je na raspolaganju odgovarajuća karta domaćih i inostranih vina i široka paleta alkoholnih pića. Nakon svega, možda je ovaj koncept najbolje predstaviti onako kako su ga njegovi autori i nazvali – Poetika luksuza.

Restoran Vila Gospava Club, Beograd

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Šatorsko jezero, manje poznata Bosna i Hercegovina

0
Šatorsko jezero, manje poznata Bosna i Hercegovina
Photo: Pixabay/jankocuro

Ovo jezero se nalazi na Šator planini, i spada u najlepša jezera u zemlji. Činjenica da je ostalo ispod turističkog radara jeste i njegov glavni adut. Jezero je čisto, divlje i netaknuto

Na Šator planini, u zapadnom delu Bosne i Hercegovine, na oko 1.500 metara nadmorske visine, nalazi je istoimeno jezero. Samo jezero je okruženo brojnim oštrim vrhovima i klisurama, gustim borovim šumama, pa čitav ambijent deluje kao neka epska fantastika minulih vremena.

U toplijem periodu godine, jezero je mesto na kome se okupljaju uglavnom posetioci iz okoline, kako bi uživali u kupanju ili kampovanju. Zimi, jezero bude gotovo uvek zaleđeno, pa je prizor prilično bajkovit, kao izmišljen za romantični vikend ili jednodnevni izlet. U blizini se nalazi i hotel u kom se putnici namernici odmaraju.

Jezero je zbog svoje ledničke prirode izuzetno čisto i bistro, do njega se može doći automobilom, ali je ipak savet da se dođe peške. Društvo će vam sve vreme praviti neverovatno lep krajolik.

U Bosni i Hercegovini se nalazi i najskuplji vodopad na svetu, saznajte više.

Jezero je široko oko 120 a dugačko nešto više od 300 metara, iznad njega se nalazi i staza za planinare koja je popularna kod svih zaljubljenika u aktivan odmor. Ukoliko volite pravu prirodu, Šatorsko jezero je idealno izletište za vas, posebno jer se do njega lako i relativno brzo stiže. Savršena je destinacia za slobodan vikend ili neradan dan.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Italija: Osnovana Akademija za zanatski sladoled

0
Nemci prvi u Evropi po proizvodnji sladoleda
Photo: iStock

Artisan Gelato Academy „Alberto Pica“ je osnovana u cilju poboljšanja i zaštitite zanatlijskog i domaćeg sladoleda, kao i zaštite zanimanja proizvođača sladoleda

Alberto Pica je nova stvarnost u svetu sladoleda, i jedina institucija koja se bavi zanatskim sladoledom. Domaći sladoled, bez obzira na popularnost, nije imao zvaničnu standardizaciju kao proizvod.

U istorijskom trenutku u kom čak i prodaja sladoleda naglo pada, što uzrokuje pad nacionalnog prihoda u proseku za 40% u godini, rad Artisan Gelato akademije može predstavljati važnu prekretnicu. U suštini, zanatski sladoled o kom se toliko govori još uvek nema regulatorno priznanje i bori se da se uspostavi na tržištu.

Među ciljevima Akademije, osim pružanja obuke i praćenja italijanskih kompanija da se zajedno sa njima uključe na tržište, jeste i promovisanje kvalitetnog i dobrog sladoleda.

Akademija, koja trenutno broji 4200 članova, nudi obuku i kuseve za proizvođače sladoleda i za sve one koji žele da to postanu, kao i pomoć kroz demonstracije, degustacije, poslove i prakse.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ko kaže da Nemačka nema more?

0
Ko kaže da Nemačka nema more
Photo: iStock

Možda nije toplo i možda nije grčko, ali je ipak slano i ipak je more

Poznato je da Nemci u letnjem periodu uglavnom napuste svoju zemlju i odu na odmor u Italiju, Grčku, Španiju ili Hrvatsku. Međutim, globalna situacija sa koronavirusom ih je naučila da nema potrebe da napuštaju granice svoje zemlje ako žele kvalitetan odmor na plaži.

Ko kaže da Nemačka nema more

Baltičko more je pravo iznenađenje za sve turiste, naročito ako ne očekujete to što vam najsrdačnije nudi. Iako more možda i nije za kupanje tokom cele godine, vreme ume da bude ćudljivo, svaki deo dugih i belih peščanih plaža ipak bude popunjen u toplijim mesecima godine.

Ko kaže da Nemačka nema more

Od maja do septembra more je dovoljno toplo za kupanje, tada su temperature negde u rasponu od 25 do 35 stepeni Celzijusa. Bele peščane plaže prostiru se kilometrima duž obale mora, a tek poneki delovi su pošumljeni, pa plaža deluje potpuno odsečeno od ostatka kopna, i doprinosi osećaju dodatne izolovanosti.

Ko kaže da Nemačka nema more

Plaže su uglavnom peščane, prekrivene su najfinijim belim peskom, a Baltičko more miriše kao Mediteran, najverovatnije zbog vegetacije, u blizini nalaze borovi koji doprinose i zdravlju i aktraktivnosti lokacije. Samo neka od najpoznatijih mesta za odmor i letovanje, a ima ih zaista puno, su Prerov, Rostok, Hidenze, Rigen ili Travemunde. Bilo koja od destinacija da se odabere, neće biti greške.

Ko kaže da Nemačka nema more

Ako vas put ikad povede na tu stranu sveta, sigurno ćete uživati u takvoj strani Nemačke, bićete iznenađeni i kvalitetom plaža, i kvalitetom odmora. Nemačka i nije baš prvi izbor za letovanje, ali nikad se ne zna, možda baš ova zemlja bude nova evropska destinacija za letnji odmor.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Lijana Stanković, portparolka Turističke organizacije Srbije

0

Iz iskustva znam da je intervjuisanje novinara pomalo nezgodan zadatak (doduše, sigurno je nezgodnije naslikati slikara ili ne daj bože opljačkati lopova). Međutim, kada naspram sebe imate atraktivnu i elokventnu mladu lavicu kakva je Lijana Stanković, portparolka Turističke organizacije Srbije, minuli rad gubi smisao i formalni razgovor se pretvara u zadovoljstvo. Naravno, toj lakoći je sigurno doprineo i Lijanin izbor kojim je dinamični i pomalo stresan posao u informativnoj televizijskoj redakciji, zamenila poslom u turizmu i tako kao i ja, postala novinar u duši, a turista po opredeljenju

Lijana Stanković, portparolka Turističke organizacije Srbije

TU: Svi mladi lavovi imaju idole. Koju ličnost bi okarakterisali kao vaš poslovni uzor?
LS: Ne volim da se vezujem za jednu ličnost, pa sam se trudila da u novinarstvu u samoj redakciji, pronađem svoje uzore. To su uglavnom bili moji urednici, čija imena ne znače mnogo široj publici, ali su za mene bili veoma važni, jer sam mnogo naučila posmatrajući njihove odluke i preispitujući razloge nekih njihovih postupaka.

TU: Kako izgleda vaš radni dan u ovim uslovima i da li više volite rad u kancelariji ili od kuće?
LS: Mi još uvek radimo u kancelarijama pa sam se potrudila da svoje radne novinarske navike prenesem i na ovaj posao. Dan počinjem uvek prelistavanjem štampe i pregledom pres-klipinga, da bi onda u konsultaciji sa direktorkom napravila dnevni plan rada. Pored toga, svaki radni dan mi je različit, pogotovo u ovim specifičnim uslovima, ali bih ipak posebno istakla novinarske ture po Srbiji koje je organizovao TOS, kada sam se ja našla sa druge strane. U vezi rada od kuće pokušala sam da poštujem svoju rutinu koju ne menjam, ali pošto nisam osoba koja voli da bude dugo na jednom mestu, moram da priznam da mi sve to nije prijalo. Zato bih uvek izabrala mogućnost odlaska u kancelariju, naravno kada to uslovi dozvoljavaju.

TU: A šta je za vas pravi odmor?
LS: Volim faktor iznenađenja, pa sam ranije, pre nego što sam počela da radim ovaj posao, organizaciju putovanja prepuštala drugima i ponašala sam se kao pravi turista. Međutim, u poslednje vreme sam više bila u ulozi putnika, što je moram da priznam zanimljivija opcija, jer zahteva neke druge veštine koje kasnije čine da dobijete više ličnog iskustva sa nekog putovanja, odnosno odmora. Što se tiče samog odmora i slobodnog vremena, moram da napomenem da sam Pančevka koja je nakon mnogo godina podstanarskog života u Beogradu, sada u mogućnosti da mnogo više vremena provodi u rodnom gradu koji ima potpuno drugačiji ritam. Tako sada mnogo više šetam, vozim bicikl, obnavljam svoja poznanstva.

TU: Šta je po vama ono što vas izdvaja od drugih?
LS: Jedna moja drugarica voli da kaže da se ona uvek kaje zbog onoga što nije uradila, a ja zbog onoga što jesam. Veoma sam uporna i ne odustajem od onoga što sam sebi zacrtala i mislim da je to ono što me izdvaja, ne samo u poslu nego i u životu, uopšte. Pored toga istakla bih svoju radoznalost i želju za znanjem, koje uz mogućnost da čovek pocrveni, sve ređe primećujem u svojoj okolini.

TU: Koja je vaša formula uspeha?
LS: Da bi neko uspeo mora da ima snažnu želju, a onda i istrajnost i upornost da te želje ostvari. Međutim, veoma je važno i biti realan, svestan svojih mogućnosti, a isto tako biti spreman da pomeriš svoje granice. Treba učiti kako od saradnika, tako i od slučajnih prolaznika, nepoznatih običnih ljudi. Ukratko, smatram da je neophodno stalno posmatrati svet i izvući najbolje iz situacija koje nam se događaju.
TU: Šta biste poručili kao savet mladim lavovima koji tek dolaze?

LS: Onima koji dolaze bih poručila da nikada ne odustaju, jer ono što ne traže neće nikada ni dobiti. Takođe, moraju biti spremni da prihvate kritiku i da shvate da nema loših pitanja, već samo loših odgovora.

Tekst: Petar Vušurović

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Kreativno rešenje za distanciranje u restoranima

0
Kreativno rešenje za distanciranje u restoranima

Dominique Bastien je godinama kupovala skijaške gondole koje više nisu bile za upotrebu, i u ovom neobičnom vremenu je odlučila da ih iskoristi na pravi način

Uz stalno menjanje pravila čiji je cilj ograničavanje širenja koronavirusa, restorani, barovi i kafići su bili prisiljeni da u vrlo kratkom vremenu postanu neverovatno prilagodljivi.

Glavni problem kod ugostitelja je rizik od širenja koronavirusa u zatvorenom, pa je tako jedan restoran smislio genijalno rešenje. Menadžment restorana u Koloradu u Sjedinjenim Državama je preuredio stare skijaške gondole u privatne kabine za ručavanje na otvorenom.

Gondole su postavljene na gradskom trgu, gosti imaju privatnost u toploj kabini, i što je još važnije, širenje virusa je svedeno na minimum. Restoran je od tog trenutka postao internet senzacija, a poslovanje se ne samo vratilo na period pre pandemije, već je i naglo skočilo.

Pratite nas na našoj LinkedinFacebookInstagram i stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Restoran gosti hotel f&b

Kako hoteli transformišu F&B iz prateće usluge u generator profita

0
Hotelska industrija se sve više udaljava od tradicionalnog shvatanja sektora hrane i pića (F&B) kao sporedne usluge i pretvara ga u jedan od ključnih...