1.8 C
Belgrade
Subota, novembar 22, 2025
Naslovna Blog Stranica 154

Više cene spasile turizam Mediterana, Albanija i Hrvatska profitirale

0
Turizam Albanija je nova Grčka
Photo: iStock

Desetine miliona turista se još uvek odmara na mediteranskim obalama, dok se zemlje i destinacije preračunavaju i svode prve rezultate. Ovogodišnja sezona ipak nije bila kao što su mnogi očekivali, inflacija i povećanje troškova su izgleda rekli svoje

Odmor na moru ove godine nije prošao kako je očekivano, ni kad su destinacije i domaćini, ni kad su gosti u pitanju. Na veliku inflaciju i povećanje troškova gotovo svi su isto reagovali, što je na neki način i spasilo sezonu, povećali su cene usluga i proizvoda. Izgleda da su više cene ove godine spasile turizam na Mediteranu, dok su jedine zemlje koje su profitirale Albanija i Hrvatska.

Hrvatska je jedna u nizu zemalja koja je na inflaciju odgovorila dizanjem cena, što i nije uticalo na dolazak gostiju. Na osnovu podataka sistema eVisitor, u Hrvatskoj je od početka godine do avgusta ostvareno 16.2 miliona turističkih dolazaka i 88.5 miliona noćenja. To je u odnosu na prošlu godinu porast od 8% u dolascima i 2% u noćenjima. Ako se uporedi sa rekordnom 2019. godinom, ova godina je gotovo identična. Ukoliko sezona bude produžena, prognoze su i više nego optimistične da se postavi novi turistički rekord.

Više cene manje turista

Međutim, takav slučaj nije zabeležen u Italiji. Oni računaju da će letnju sezonu zaključiti sa manjkom od 1.4% noćenja u odnosu na prethodnu godinu. Stranih turista ima više za 3.6%, ali je zato je manjak domaćih gostiju vidljiv duž obale. Slična je situacija i u Francuskoj.

Crna Gora, u kojoj su goste dočekale deset do 15% više cene od prošlogodišnjih, takođe stagnira kad je broj turista u pitanju. Oni su očekivali porast broja turističkih dolazaka i noćenja i rezultate kao iz rekordne 2019. godine. Tada su imali gotovo 3 miliona turista, što nije bio slučaj ove godine, navodi Jutarnji list.

Albanija je jedna od zemlja koja beleži ozbiljan rast turista. Ta je zemlja rekordne 2019. imala 6.4 miliona stranih gostiju, a već prošle godine 5.7 miliona, pa domaćini očekuju novi rekord ukoliko sezona bude potrajala.

U Grčkoj je zabeležen porast broja turističkih dolazaka, ali je to sad u drugom planu, imajući na umu šta ih je sve zadesilo ove godine. Nakon vrlo dobre predsezone, domaćine je obeshrabrio već jun sa padom rezervacija, posebno nemačkih turista. Teško je da će moći da priđu rezultatima iz 2019. godine, kada je zabeležen 31 milion dolazaka i 18.2 milijardi evra prihoda.

Posao, odmor i avantura na najlepšoj planini, saznajte više.

Turska je u sedam meseci ugostila oko 27 miliona stranih turista i 16% više nego prošle godine. Međutim, podizanje cena, kao odgovor na povećanje troškova, je odvratilo dobar deo potencijalnih gostiju. To se takođe odrazilo i na ukupnu zaradu i prihode.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Francusko skijalište se trajno zatvara zbog nedostatka snega

0
Skijanje
Photo: Pixabay/Przeglądaj

Zima dolazi, a za još jedno skijalište u Francuskoj to znači suočavanje sa realnošću. Sve viša temperatura globalno utiče već godinama na sve zimske centre. Snega nema, a nema ni zimskog odmora, što znači da nema ni uslova za opstanak destinacija koje su godinama važile za vrhunske zimske destinacije

La Sambuy, grad sa skijalištem u blizini Mon Blana u francuskim Alpima, odlučio je da demontira svoje žičare jer je zbog globalnog otopljavanja skijaška sezona smanjena na samo nekoliko nedelja. To znači da im više nije isplativo da ih održavaju u funkciji, jer nema uslova za to. Ovo je samo još jedno francusko skijalište u nizu koje se trajno zatvara zbog nedostatka snega.

La Sambuy je godinama bila destinacija za porodične odmore. Pre svega, to je prelepa planina sa predivnim pogledom na dolinu i jezero. Ovo skijalište je za razliku od velikih resorta zadržalo svoj autentični i prirodni izgled. Godinama su upravo tu dolazili brojni turisti na zimske odmore, skijanje i ostale aktivnosti na snegu. To se u poslednim godinama na veliku žalost promenilo.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Baillou Deborah (@moutainsgirl.love)

Nekada je bilo snega praktično od decembra do proleća, kraja marta, navode iz resorta. Međutim, vremenske prilike su se promenile, pa ga sad ima samo par nedelja, i to već nekoliko godina unazad. Staze su ostale bez snega, što je prouzrokovalo velike novčane gubitke, navodi CNN.

Iako je godinama bilo popularno za porodične odmore, sa nizom skijaških staza od ozbiljnih „crnih“ do početničkih „zelenih“, to više nije tako. Sneg sa staza je nestao, pojavilo se kamenje i zemlja.

Ovog leta je gradsko veće donelo odluku o zatvaranju skijališa kojim upravlja od 2016. godine. Čitava skijaška infrastruktura bi trebalo da bude demontirana što je pre moguće, čak i pre prvog snega, ukoliko ga uopšte i bude.

Ovo nije jedini takav slučaj u Francuskoj, sve više destinacija se suočava sa vremenskim neprilikama, pa su gotovo svi primorani da se prilagođavaju novonastalim uslovima.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

La Nucia, reciklažom do manjeg poreza i zdravijeg života

0
Photo: Pixaby/ebor

Ovaj grad se nalazi na samo 10 kilometara udaljenosti od turističke zvezde Benidorma, od komšije od kog se ne bi mogao više razlikovati. Dok u jednom cveta turizam, u drugom cveta život, cveće i svest o očuvanju planete

Španski gradić La Nucia je smešten u slikovitoj dolini ispunjenoj voćnjacima i borovom šumom, zaklonjen planinskim masivom Sierra of Aitana. Osim toga što nudi veliki broj aktivnosti kako u unutrašnjosti tako i u obalnoj regiji Marina Baixa, La Nucia već nekoliko decenija prati strogu politiku održivosti, osvojivši čak tri nagrade Architizer za svoju ekološku arhitekturu.

U njegovo održivo delovanje u velikoj meri su uključeni i stanovnici grada, koji aktivno rade i poštuju svoj grad i okolinu. Punjenje električnih automobila besplatno je za sve, dok stanovnici recikliraju što više moguće, jer na taj način plaćaju manji poreza.

Održiva transformacija podrazumevala je neke od drastičnih mera, prvi korak je bio uklanjanje saobraćaja iz centra grada. Nakon toga, sledilo je pravljenje zelenih površina, kako bi grad bio što zeleniji. Osim toga, sve kuće i zgrade su napravljene po strogom ekološkom standardu, štede energiju i čuvaju okolinu.

Pristup zidanju i održavanju je značio revidiranje metodologije održivosti, što je podrazumevalo upotrebljavanje i rehabilitovanje svega što je izgrađeno u prošlosti. Sve je ponovo upotrebljeno, svaki materijal je našao novu namenu, što je ujedno i smanjilo troškove. U početku jeste skuplje, ali je s vremenom ekonomski mnogo isplativije, navode gradske vlasti.

Posao, odmor i avantura na najlepšoj planini, saznajte više.

La Nucia zbog svega toga ima više stranaca nego domaćeg stanovištva, zbog svojih održivih uverenja i zelenih ulaganja grad se utrostručio od 2001. godine. Grad je prepoznat kao moderan i ekolološki grad budućnosti koji ima svetlu budućnost pred sobom.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Šta imaju zajedničko Drakula i dvorac Forhenštajn?

0
Šta imaju zajedničko Drakula i dvorac Forhenštajn
Photo: Unsplash/ Dušan veverkolog

Dvorac Forhenštajn u Austriji je jedno od retkih mesta gde postoji originalni prikaz čuvenog Vlada Tepeša, odnosno Drakule, i to u prirodnoj veličini. Upravo zbog toga sve više turista posećuje dvorac Forhenštajn, kako bi ponovo mogli da otkriju mit kako je Vlad od nabijača postao najpoznatiji sadržaj i simbol Rumunije

U poslednjim godinama dvorac Forhenštajn (Forchtenstein) je postao poznata i tražena turistička destinacija u Austriji. Nalazi se u najmlađoj i najjužnijoj austrijskoj pokrajini sa više od 300 sunčanih dana, i u njemu se između ostalog nalazi jedan zanimljiv sadržaj koji povezuje možda i najčuvenijeg Rumuna na svetu i Austriju. Šta to imaju zajedničko Drakula i dvorac Forhenštajn?

Dvorac Forhenštajn je jedino utvrđenje u regionu koja nikada nije osvojeno tokom Turskih ratova. Dvorac je služio kao riznica knezova Esterházy, gde je čuvana sva njihova dragocena imovina. Ta se zbirka porodičnog blaga se i danas može videti u njemu.

Posebnu pažnju turista privlači portret Vlada III Tepeša, poznatijeg kao grof Drakula, i to u prirodnoj veličini. Vlad III Drakula, poznat i kao Vlad Nabijač, bio je vojvoda Vlaške, današnje Rumunije. Njegovi okrutni metodi kažnjavanja neprijatelja stekli su zao glas u Evropi u 15. veku. U mnogim akademskim krugovima pretpostavlja se da je roman „Drakula” Brama Stokera inspirisan baš njim.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by ESTERHAZY (@esterhazy.at)

Upravo zbog portreta sve više turista dolazi u posetu dvorcu Forhenštajnu. Njima su organizovane turističke ture obilaska dvorca pod imenom “Drakulade”, posebno osmišljene za porodice sa decom. Ove ture omogućavaju posetiocima da se preko kostima i strašnih priča bolje upoznaju sa legendom.

Obilazak počinje tako što roditelji oblače svoju decu u tematske kostime. Nakon toga, posetioci obilaze dvorac osvetljen samo bakljama koje stvaraju jezivu atmosferu koja podseća na doba Drakule, dok na svom putešestviju slušaju priče o moćnom Vladu.

Posao, odmor i avantura na najlepšoj planini, saznajte više.

“Drakulade” u dvorcu Forhenštajnu nude jedinstvenu priliku za istraživanje složene istorije Vlada Tepeša, odvajajući činjenice od fikcije dok učesnici uranjaju u noć jezive zabave i istoriskih otkrića.

Odeveni u crni lepršavi plašt i naoružani bakljom i belim lukom posetioci kreću na jedinstveni lov na vampire. Prateći tragove zanimljivih legendi i priča, posetici imaju prliku da upoznaju delove tvrđave koji su inače zatvoreni za javnost. Obilazak traje oko 90 minuta.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Projekat Crveno more – luksuz i regenerativni turizam

0
Aranžmani u Egiptu nerealno skupi
Photo: Pixabay/Freesally

Putnicima ponestaje novih mesta za otkrivanje, a destinacije koje su već poznate su preopterećene masovnim turizmom. Upravo zbog toga sve više zemalja sveta želi da ponudi nešto novo turistima, nešto još uvek neotkriveno, o čemu govori jedan pre svega ozbiljan poduhvat Saudijske Arabije

Luksuz i regenerativni turizam na Crvenom moru je nova akcija pokrenuta od strane Saudijske Arabije. Obala Crvenog mora te zemlje se proteže više od skoro 2.000 kilometara, od severne granice sa Jordanom u zalivu Aqaba do Jemena na krajnjem jugu. Najveći deo toga, van velikih gradova, je nerazvijena obala sa tirkiznom vodom, usamljenim ostrvima, netaknutim plažama i koralnim grebenima.

Projekat „Crveno more“ je regenerativna turistička destinacija koja se gradi uz severozapadnu obalu Saudijske Arabije, uz letovalište Amaala. Ovaj deo zemlje je ispunjen planinskim kanjonima, uspavanim vulkanima i ima mnogo kulturnih znamenitosti smeštenih duž drevnog trgovačkog puta. Upravo zbog toga smatraju da je to idealna destinacija za vrhunski luksuz.

Saudijska Arabija je predstavila svetu svoju viziju koju planira da sprovede u delo do 2030. godine. To se pre svega odnosi na revidiranje ekonomije, smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva i na sprovođenje socijalne reforme. Pored toga, u toku je sprovođenje niza ultraluksuznih planova, koji se odnose na podizanje ekološke svesti na obali Crvenog mora.

Kompanija zadužena za projekat je The Red Sea Development Company, čiji plan je osnivanje najinspirativnije i najposvećenije inicijative regenerativnog turizma na svetu. Ono što nosioci projekta podrazumevaju pod regeneracijom nije samo održivost, oni žele da destinaciju učine boljom nego što su je zatekli.

Regija Crvenog mora obuhvata 28.000 kvadratnih kilometara obale i 90 ostrva. Osnovni plan je uređenje obale i izgradnja luksuznih i održivih odmarališta, pre svega u okviru plana takozvane cirkularne ekonomije.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Arkitekt (@arkitektcom)

Prema planu, izgradiće se brojna odmarališta koja će nuditi mnoštvo mogućnosti za razvoj turizma, ali takođe drugih aktivnosti uključujući umetnost, kulturu i obrazovanje. Cela ideja je bazirana na moru, pustinji, dinama i planinama.

Projekat Crveno more

Projekat Crveno more, između gradova Umluj i Al-Wajh, podrazumeva obnovu 22 od 90 ostrva, a napajaće se 100% obnovljivom energijom. Očekuje se da će do 2030. godine biti izgrađeno ​​50 hotela sa 8.000 soba i do 1.000 stambenih objekata.

Ovaj projekat odnosiće se na održivost i ono što oni zovu „bosonogi luksuz“. To znači biti što više u kontaktu s kopnom, plažama, pustinjom i morem. Projekat je već u fazi sprovođenja, a plan je da implementacija bude bez nekog vremenskog ograničenja, vlasti Saudijske Arabije su odlučile da uzmu stvar u svoje ruke i da se pobrinu da njihova prirodna bogatstva budu jedinstvena.

Pored obale, predviđena je i izgradnja odmarališta u unutrašnjosti zemlje, kako bi maksimalno iskoristili sve mogućnosti koje nudi pustinja. U okviru plana, sva vozila biće ekološki napredna, i uključivaće korišćenje hidroaviona, brodova i vozila isključivo na električni pogon.

Posao, odmor i avantura na najlepšoj planini, saznajte više.

Regenerativni turizam je trenutno najpopularniji termin usmeren na odgovorno putovanje, očuvanje i unapređenje lokalne zajednice i okoline, kao i na ponudi  transformativnih iskustava za posetioce.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Mostar, Piran i Korčula među najlepšim malim gradovima Evrope

0
Piran-panorama
Photo: Pexels/ Helena Jankovičová Kováčová

Kada je reč o odmoru u Evropi, veliki gradovi poput Rima i Barselone obično privlače svu pažnju. Međutim, između svih atrakcija i turista koji slikaju selfije, postoji nebrojeno šarmantnih gradića u Evropi gde ne postoje redovi i gužve. Uprkos svojoj maloj veličini, oni i dalje nude sjajnu arhitekturu i predivno prirodno okruženje, a o kvalitetu provedenog vremena da i ne govorimo

Evropa je prepuna malih gradova koji su kao iz bajke, sa prelepom arhitekturom i bogatom kulturnom baštinom. Njih ne odlikuje samo to, oni imaju jedan poseban adut koji ih preporučuje putnicima da ih posete. Oni su još uvek ispod turističkih radara, i nisu opterećeni masovnim turizmom. upravo zbog toga, Mostar, Piran i Korčula su se našli među najlepšim malim gradovima Evrope.

Mostar

CNN navodi da je Mostar jedan od najprepoznatljivijih simbola Bosne i Hercegovine, ali i regiona. Mostar je jedan od najboljih primera očuvane i autentične islamske arhitekture na Balkanu. U gradu ima puno zanimljivih istorijski znamenitosti i atraktivnih arhitektonskih građevina, a najveće blago Mostara jeste njegovo gostoljubivo i ljubazno stanovništvo.

Mostar
Photo: Pixabay/kupisliku

Posao, odmor i avantura na najlepšoj planini, saznajte više.

Korčula

Od malih gradova koji su se izborili za plasman na CNN-ovoj listi najlepših iz našeg regiona nalazi se i Korčula. Za Korčulu, autori reportaže navode da je to je grad svetske klase, sa blještavo belim ulicama i zgradama isklesanim od lokalnog kamena. Korčula je inače i najnaseljenije hrvatsko ostrvo. Interesantno je navesti da je ovo jedino veće ostrvo Hrvatskoj čiji je naziv ženskog roda.

Korčula Hrvatska
Photo: iStock

Piran

Piran su, navodi CNN, oformili Mlečani, koji su ga osvojili 1283. godine. Za Piran kažu da je mini Venecija, grad sa neverovatnom arhitekturom i tradicijom. Gradom dominira zvonik, centralno mesto zauzima Tartinijev trg a u malenoj luci su usidreni ribarskim brodići i čamci.

U Piranu nema previše hotela, a često su i pomalo skriveni i vrlo ukusno uklopljeni u ambijent grada. Magična privlačnost Pirana leži u tome da čak i u vrhuncu sezone možete da se družite sa lokalcima kojima turizam i ugostiteljstvo nisu posao, već rutina i poseban način života.

Portorož i Piran
Photo: iStock

Među najlepšim ostalim gradovima tu su Reine iz Norveške, Regencos iz Španije, Tarnov iz Poljske. Tu je još i Kenmare iz Irske, Giethoorn iz Holandije i Guinmaraes iz Portugala. Na listi se nalaze još i Roscoff iz Francuske, Anghiari iz Italije, Nafplio iz Grčke, Mazara del Vallo iz Sicilije, Covelly iz Britanije i Dinkelsbuhl iz Njemačke.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Kruja, srce i duša albanske kulture

0
Kruja, srce i duša albanske kulture
Photo: iStock

Kruja je savršena destinacija za putnike koji žele da dožive autentičnu kulturu i istoriju Albanije. Grad se nalazi na samo sat vožnje udaljenosti od Tirane, i odličan je izbor za jednodnevne izlete. Ukoliko se nađete u blizini, nemojte propustiti da ga posetite, jer ima jako puno sadržaja koje može da ponudi radoznalim turistima

Kruja se nalazi nedaleko od Tirane, na severu Albanije. To je grad koji se po mnogo čemu razlikuje od modernog i užurbanog glavnog grada ove zemlje, što i jeste njegov najjači adut. Tu vladaju neki drugi zakoni i vrednosti, a osnova svega je tradicija.

Kruja (Krujë) je stari grad koji datira još iz srednjeg veka, kada je i bila glavni grad tadašnjeg regiona. Kruja je poznata po izuzetno bogatoj istoriji i kulturnom značaju, pre svega kao rodno mesto Gjergja Kastriotija, poznatog kao Skenderbeg. Skenderbeg je bio albanski plemić i vojni vođa koji je predvodio pobunu protiv Osmanlija, što mu je donelo status nacionalnog heroja Albanije.

Kruja je takođe i ime tvrđave na brdu koja je bila Skenderbegovo utvrđenje tokom njegove borbe protiv Osmanlija. Tvrđava je glavna istorijska atrakcija u gradu, i nudi panoramski pogled na okolinu. Danas je pretvorena je u muzej koji je posvećen Skenderbegu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by TU magazin (@tumagazin.rs)

Grad takođe ima staro gradsko jezgro poznato kao „Stari Bazar“ ili „Bazar Kruje“. Ovde se mogu pronaći prodavnice i tezge koje prodaju razne suvenire, ručne radove i zanatske proizvode. Pored toga, tu su između uskih uličica skriveni ljupki mali kafići i restorani sa lokalnim specijalitetima.

Kruja je okružena slikovitim pejzažima, a istoimeni obližnji planinski masiv pruža brojne mogućnosti za planinarenje i prelepe poglede. Grad je takođe blizu Nacionalnog parka Dajti, popularne destinacije za aktivnosti na otvorenom i uživanje u prirodi.

Posao, odmor i avantura na najlepšoj planini, saznajte više.

Kruju treba posetiti najviše zbog gostoljubivih i srdačnih meštana, koji rado dočekuju goste kako bi sa njima podelili lokalne priče i zanimljivosti. Ovaj grad je duboko povezan sa istorijom i identitetom Albanije, što ga čini izuzetno važnom destinacijom za sve putnike koji žele da istraže prošlost zemlje i dožive njenu kulturu.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Hvar među 10 najboljih ostrva na svetu

0
Jelsa - najbolje mesto za odmor
Photo: iStock

Lista sa 50 najboljih ostrva na svetu sadrži zaista raznolik izbor destinacija. Tu se nalaze sva najlepša ostrva sveta, od karipskih obala do nordijskih zaliva, a listu su sastavili urednici portala Enjoy Travel zajedno sa recenzijama njihovih putnika

Internet stranica Enjoy Travel je napravila listu najlepših ostrva na svetu. Za sastavljanje liste koristili su ukupne rezultate glasova publike na društvenim mrežama i doprinose svojih urednika. Među prvih deset se nalazi i Hvar, prelepo ostrvo iz našeg komšiluka.

U obzir, pored kulturno-istorijskih sadržaja i prirodnih lepota, uzeta su i dešavanja u postpandemijskim godinama. To podrazumeva otvaranje novih hotela, restorana i svih inicijativa koje su preduzete kako bi putovanje i odmor bili posebni i sadržajni. Na vrhu liste se nalaze Bahami, Tasmanija i ostrva Raja Ampat u Indoneziji, Tahiti i Galapagos u Ekvadoru, ali i Hvar iz Hrvatske.

Posao, odmor i avantura na najlepšoj planini, saznajte više.

Za Hvar Enjoy Travel navodi da je jedno od najpoznatijih i najmodernijih hrvatskih ostrva, ali to ga ne čini manje posebnim ili običnim. Na Hvaru je moguće upoznati bogatu istoriju i kulturu zemlje, uživati u poznatoj hvarskoj gastronomiji kao i odsesti u vrhunskom smeštaju. Osim toga, ova destinacija je odlična za posetu tokom cele godine. Hvar ima topla leta i blage zime, i spada u najsunčanija ostrva u Hrvatskoj, sa više od 2.800 sunčanih sati godišnje.

Lista 10 najboljih ostrva na svetu izgleda ovako:

1. Bahami
2. Tasmanija, Australija
3. Ostrva Raja Ampat, Indonezija
4. Tahiti, Francuska Polinezija
5. Galapagos, Ekvador
6. Spetses, Grčka
7. Dominika
8. Ostrvo Kokos, Kostarika
9. Malta
10. Hvar

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najdramatičniji bazen u Evropi

0
bazen
Photo: Pixabay/ StockSnap

Bazen Sky Pool se nalazi na skoro 40 metara od tla, što i nije posebno interesantna činjenica. Ono što jeste, i što ga odvaja od ostalih, jeste to da plivači mogu videti zemlju i prolaznike kroz dno, a prolaznici ispod mogu videti i njih i nebo, jer je on potpuno proziran

Sky Pool je svakako najdramatičniji i najkontraverzniji bazen u Evropi, bar za sada. On se nalazi na 35 metara visine, i postavljen je između dve zgrade. Međutim, ono je što ga čini jedinstvenim jeste činjenica da je napravljen od akrila, i on je potpuno transparentan kao akvarijum.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ballymore Group (@ballymore)

Sky Pool je bazen-most koji povezuje dve stambene zgrade u kompleksu Embassy Gardens u jugozapadnom Londonu. Napravljen je 2021. godine, dug je 25 metara i u potpunosti je napravljen od akrilnih ploča. To omogućava plivačima da posmatraju prolaznike ispod sebe, i kažu da je to najzabavnije plivanje na svetu.

Posao, odmor i avantura na najlepšoj planini, saznajte više.

Akrilna osnova bazena je debljine 360 milimetara, i radi se o vrlo jakom materijalu. Bazen je dizajniran je tako da može da izdrži praktično sve, kao i zgrade za koje je vezan. U skrivenoj čeličnoj konstrukciji nalaze se i stepenice, oprema za održavanje bazena kao i sva tehnika vezana za pravilan rad i funkcionisanje bazena.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Frietkot – Kiosk i pomfrit za Unesko

0
Frietkot - Kiosk i pomfrit za Unesko
Photo: Unsplash/ Joana Godinho

Belgijanci su odlučili da zaštite svoj nacionalni ponos, nosioca moderne kulture i urbanog života, a radi se o „Frietkot” kulturi. Njihov pomfrit, koji se kupuje isključivo na ulicama, deo je Uneskove liste nematerijalnog nasleđa ove zemlje već par godina

Nacionalno udruženje majstora pomfrita, inače najtipičnijeg predstavnika belgijske ulične hrane, izuzetno je ponosno na svoju „Frietkot“ kulturu. Ova jedinstvena tradicionalna, ali takođe i urbana kultura postala je deo Uneska, kao nematerijalna baština Belgije.

Frietkot je termin koji se koristi u Belgiji da opiše mala prodavnica ili štand gde se prodaje pomfrit. On se obično dva puta prži za hrskavu spoljašnjost i mekanu unutrašnjost, po čemu je i jedinstven. Ove radnje su neizostavan deo belgijske kulinarske kulture i nalaze se gotovo na svim ulicama.

Ovaj ulični delikates, pomfrit, koji smatramao francuskim je u stvari poreklom iz Belgije, i u pitanju su prženi sveži krompirići koji se prodaju isključivo na kioscima. Ovaj specijalitet se služe u papirnim kornetima ili fišecima. Uz krompir, služi se i pržena ili kuvana govedina.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Sjaco Manuputty (@giacomanu)

„Frietkot“ je složena reč, u osnovi zanči nešto prženo. Međutim, obe reči iz složenice, „friet“ i „kot“ su sublimacija najiskrenijih uzbuđenja jednog prosečnog Belgijanca. Pripremljen od strane profesionalca, pomfrit je savršen samo ako se kupi na ulici, iz drvenih baraka ili koska. Pomfrit se služi samo sa određenim umakom ili sosom, i jede se odmah. To nije hrana koja se dostavlja ili uzima za poneti.

Srpska vina krupnim koracima napred, saznajte više.

Kiosci, barake, vagoni i druge neugledne građevine više liče na neke umetničke instalacije nego na ugostiteljske objekte, ali one već vekovima ukrašavaju belgijske ulice. Pre 50 i više godina u Belgiji je bilo više desetina hiljada takvih mesta, a danas ih ima nešto preko 5.000, pa su odlučili da ih zakonom zaštite od zaborava.

Za kraj treba reći da je svojevremeno i čuvena Angela Merkel redovna na takvim mestima, kad god se nađe u Belgiji, što dovoljno govori o kakvom se kultu hrane radi.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave