6.1 C
Belgrade
Petak, novembar 21, 2025
Naslovna Blog Stranica 186

Wellness i spavanje na pokošenoj planinskoj travi

0
Wellness i spavanje na pokošenoj planinskoj travi
Photo: Pexels/Monica Turlui

Planinska trava se kosi u vreme cvetanja, kad je njen potencijal za sve blagodeti koje ona pruža najbolji. Sva eterična ulja, kao i ostala prirodna lekovita svojstva pružaju utočište i oporavak, bilo da imate lošu cirkulaciju, spor metabolizam ili vam jednostavno treba fizička i mentalna detoksikacija

U Italiji i Austriji se već dugo praktikuje ovakav način prirodnog wellness-a. To podrazumeva boravak ili spavanje na pokošenoj planinskoj travi i biljkama, kao i na senu. Meštani u Južnom Tirolu već dugo znaju za to, pa nakon teškog i fizički napornog dana odlaze da tradicionalno odmaraju na travi.

Tako je odmor na poljima postao normalan svima, ležanje na travi je ovde zapravo simbol pravog odmora, koji ima i svoje ime, heubad, što  doslovno znači „kupanje u senu“.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Hotel Sun (@hotel_sun_)

Danas je to postalo lokalna turistička atrakcija koja preti da se raširi po svetu. Domišljati lokalci su turistima, ukoliko je takav slučaj potreban, spremni i da iznajme deo takve trave. Oni mogu na njoj da odmaraju i upijaju mirise lavande i ostalih divljih biljaka, kako bi se vraćali u neka nostalgična i vesela vremena.

Kreiranje živopisnih trenutaka uz aktivan odmor, saznajte više.

Da je ležanje u travi ozbiljna stvar pokazuje i primer iz hotela Schonruh. Gosti se potpuno oslobode svoje odeće, nakon čega se pokrivaju planinskom travom i biljem. Iz hotela kažu da je iskustvo potpuno neverovatno i transcendentalano. Pored toga je  i lekovito i blagotvorno za organizam, pomaže kod išijasa, reume, artroze i iscrpljenosti.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

 

Dubrovnik među 25 najlepših gradova na svetu

0
Dubrovnik
Photo; iStock

Poznati američki magazin Travel + Leisure je nedavno na svojim stranicama objavio popis 25 najlepših gradova na svetu. Magazin je sastavio listu na osnovu posebnih karakteristika destinacija koje ih definišu, tako da samo prirodna lepota ili samo istorijske prilike nisu dovoljne za kvalifikaciju

Travel + Leisure navodi da su prostrani parkovi, drevna čuda, muzeji svetske klase ili prelepa priroda samo od neke karakteristika koje grad čine lepim, iako je koncept lepog grada subjektivan i može se razlikovati od osobe do osobe. Dubrovnik se, zbog svega što predstavlja, našao među 25 najlepših na svetu.

Dubrovnik je zauzeo 18. mesto na listi, što i ne čudi, s obzirom na zadivljujuću arhitekturu, stare gradske zidine i položaj na jadranskoj obali. Za Dubrovnik magazin kaže da je zaista puno filmova i TV emisija imalo koristi od njegovog kinematografskog izgleda.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Mamiplatz ☼ Saskia ☼ (@mamiplatz)

Ipak, lepota grada nije samo „zapela“ za oko Holivudu, već i Unesku, koji je Dubrovnik proglasio mestom svetske baštine. Grad je šarmantan, kompaktan i bez saobraćaja. Turisti mogu istraživati praktično besprekornu srednjovekovnu arhitekturu i masivne kamene zidine grada, jednu od najbolje očuvanih srednjovekovnih tvrđava na svetu.

Na prvom mestu liste se nalazi Sidnej iz Australije. Travel + Leisure opisuje Sidnej kao grad sa prelepim plažama, spektakularnim pogledom na rt, predivnim parkovima i vrtovima sa puno sunca. Grad je pre svega izuzetno čist.

Kreiranje živopisnih trenutaka uz aktivan odmor, saznajte više.

Ostali gradovi među najboljih 10 su Barselona, ​​​​Kvinstaun, Istanbul, Pariz, San Francisko, Palermo, Kejp Taun, Seul i Kartagina iz Kolubmije. Više o listi možete pronaći na zvaničnoj internet stranici.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Prvo pivo koje je napravila veštačka inteligencija

0
Pivo pab
Photo: Pexels/Pavel Danilyuk

Poznata pivara Beck’s je proizvela pivo koje je napravila veštačka inteligencija. Ovaj proizvod je posebno napravljen kako bi se obeležio jubilej kompanije koja već vek i po uspešno posluje na tržištima šrom sveta

Beck’s Autonomous je prvo pivo koje je napravila veštačka inteligencija. Pivara je odlučila da obeleži 150. godina postojanja na originalan način, lansiravši pivo koje je napravljeno praktično bez učešća čoveka.

Novi koncept Beck’s Autonomous predstavlja potpuno “autorski” projekat veštačke inteligencije. Od izvora AI koristili su ChatGPT i Midjourney, kako bi se napravilo prvo pivo takve vrste. Veštačka inteligencija je zaslužna za sve, recepturu, brendiranje i marketing.

Direktorka marketinga pivare Beck’s je objasnila da je njena kompanija uvek bila vodeća u inovacijama u svetu piva, navodi Drinks Business. Beck’s Autonomous je pilsner od lokalnih i prirodnih sastojaka. Sadrži 5% alkohola i pakuje se u hibridnu limenku od stakla i aluminijuma.

Zamalo bez ćevapa u Mišlenovom vodiču, saznajte više.

Iz kompanije dalje navode da prihvataju novu tehnologiju i koriste potencijal veštačke inteligencije za podsticanje inovacija i kreativnosti u svetu piva. To je pogled u budućnost, stvaranje uzbuđenja kod korisnika pravljenjem novih i revolucionarnih proizvoda. Za sada se ne brinu da će ostati bez posla, i da veštačka inteligencija neće preuzeti za sada obavezne i ključne pozicije ljudi.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Britanski Telegraph: Split obavezno treba posetiti

0
Split
Photo: iStock

Jedan od najpoznatijih svetskih medija,Telegraph, je objavio članak o Hrvatskoj i susednim destinacijama koje obavezno moraju da se posete bar jednom u životu

Britanski Telegraph je napravio spisak destinacija koje obavezno treba posetiti. Iako se Dubrovnik do skoro nalazio na listi među prvim destinacijama, sada ga je zamenio drugi biser Jadrana, u pitanju je Split.

Ova medijska kuća je u reportaži navela da je Dubrovnik 2011. privukao oko 600.000 turista, a do 2019. godine taj broj prelazi milion i po. To se pre svega desilo zahvaljujući Igri prestola, ali i njegovoj vanvremenskoj lepoti.

Međutim, taj broj je daleko veći nego što Dubrovnik ima kapacitet, imajući u vidu da u njemu živi tek oko 40.000 ljudi. Masovni turizam je počeo ozbiljno da ugrožava grad, pa Telegraph preporučuje turistima da krenu severnije u Split, navodi index.hr.

Split se nalazi na samoj obali, njegovi barovi i kafići gledaju na dalmatinsko ostrvo Brač. Tu je i nezaobilazna Dioklecijanova palata koja pamti drevna vremena i rimske careve. U samom gradu nema gužvi kao u Dubrovniku, a i cene su dosta niže, navodi Telegraph.

Kreiranje živopisnih trenutaka uz aktivan odmor, saznajte više.

Pored Splita, na listi gradova koji se moraju posetiti nalaze se još dosta alternativnih destinacija. Treba posetiti Talin umesto St. Peterburga, San Augustin umesto Maču Pikčua, Lion umesto Pariza. Takođe, tu su i Verona, Kalabrija, kao i druge zemlje.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ana Miča, generalna menadžerka Hotela Putnik Kopaonik

0
Ana Miča, direktorka marketinga i prodaje Hotel Putnik Kopaonik

Ana nije prvi put u našem i vašem TU magazinu, ali ovaj intervju povodom njenog novog naimenovanja, predstavlja logičan sled događaja za svakog ko je čitao prošli. Za one koji su to nažalost propustili, reći ću da smo Ani kao “mladoj lavici” prorekli, citiram – “izuzetno svetlu budućnost”. I eto, ni godinu dana kasnije, Ana Miča vam kao generalna menadžerka hotela Putnik Kopaonik otkriva nešto više o sebi, svome poslu i daljim planovima u karijeri

Ana Miča, generalna menadžerka Hotela Putnik Kopaonik

TU: Recite nam nešto više o vašem putu ka mestu direktorke hotela Putnik Kopaonik?
AM: Imajući u vidu da je Hotel Putnik Kopaonik kompletno renoviran i otvoren za goste u decembru 2018. godine, ja radim u njemu od samog početka i to najpre na poziciji Sales and Marketing Manager-a, a zatim i kao Head of Sales and Marketing Department. Bila sam deo pre – openinga, a zatim i samog otvaranja hotela. Shodno tome, imala sam priliku da kroz ceo navedeni period rada upoznam sve segmente funkcionisanja hotela. Dakle, posle pet godina otvorila se mogućnost da preuzmem vodeću organizacionu ulogu u hotelu – što sam ja oberučke prihvatila.

TU: Koji su ključni segmenti vašeg delovanja da bi bili zadovoljni postignutim?
AM: Sa ove pozicije na kojoj trenutno radim, smatram da je najvažnije da svi budu zadovoljni – i oni koji pružaju usluge gostima, kao i sami gosti hotela.

TU: Kakav je vaš odnos prema kolegama, s obzirom da ste toliko dugo u ovom hotelu na različitim pozicijama?
AM: To što sam na poziciji na kojoj sam danas, mogu da zahvalim i svojim kolegama sa kojima sarađujem od samog početka. Naš međusobni odnos je zasnovan na poverenju i dobroj saradnji, mi nastupamo kao tim, podržavamo jedni druge i zajednički ostvarujemo rezultate.

TU: Kako rešavate hronične probleme sa kadrovima, s obzirom na specifičnost destinacije?
AM: Za sada nekako odolevamo nedostatku osoblja i uspevamo da organizujemo rad u hotelu na zadovoljavajući način. Verujem da je danas u svim oblastima, ne samo u hotelijersvu, vrlo teško doći do adekvatnog kadra. Interesovanje za zaposlenjem varira tokom godine, najveće je u zimskom periodu, a van sezone mi svakako imamo uigran tim koji već petu godinu odgovara svim izazovima.

TU: Šta je po vašem mišljenju ono zbog čega se gosti vraćaju u vaš hotel i šta razlikuje hotel Putnik Kopaonik od konkurencije?
AM: Smatram da svaki hotel ima svog gosta. Isto tako, svaki hotel ima nešto posebno što može da ponudi i da na taj način ostvari jedinstvenu vezu sa gostom. Iako u prvi mah možda deluje da svi manje – više nudimo isto, ipak način na koji pružamo uslugu i jedan prijateljski odnos koji mi negujemo sa gostima je ključ uspeha i ono zbog čega imamo zaista veliki broj vernih gostiju koji su sa nama iz godine u godinu.

TU: Pretpostavljam da ste jedna od najmlađih direktorki hotela u Srbiji, šta je potrebno za takav uspeh?
AM: Konstantan rad kako na sebi tako i u poslu, usavršavanje, učenje od uspešnih ljudi, balans između privatnog i poslovnog života, kao i neodustajanje od razvoja u svim segmentima života su po mom uverenju – ključ uspeha. Primenjujući sve navedeno, postala sam, možda ne najmlađa, ali definitivno jedna od mlađih direktorki hotela u Srbiji.

TU: Vaša profesionalna karijera je izuzetna, šta je presudilo da ostanete u ovom hotelu i koji su vaši dalji planovi?
AM: Rekla bih da su to prvo hotel, gosti i, naravno, kolege. Veoma volim ceo taj sistem i kada on besprekorno funkcioniše. Izazov je biti od početka deo jednog tako velikog mehanizma, unapređivati ga, menjati, savladavati svakodnevne prepreke na dobrobit i zadovoljstvo gostiju i zaposlenih. Moji planovi usmereni su ka daljem razvoju hotela, podizanju nivoa usluge i ponude, ulaganje u edukaciju zaposlenih i obogaćenju hotelsko-turističke ponude naše zemlje.

Tekst: Petar Vušurović

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Holandski grad iz 22. veka

0
Holadski grad iz 22. veka
Photo: Unsplash/Matin Hosseinzadeh

Nedaleko od granice sa Nemačkom se nalazi holandska verzija budućnosti. U njemu žive zdravi i zadovoljni ljudi, sve se reciklira i vodi se briga o prirodi i okolini. Kažu da su tamo meštani pronašli sreću

Na istoku Holandije, samo deset kilometara od nemačke granice, nalazi se Najmegen, moderan i napredan univerzitetski grad. U pitanju je mesto u kom caruje zdravlje i briga o ljudima. Voze se bicikli, automobila gotovo i da nema, i zaista predstavlja holandski grad iz 22. veka.

Stari Rimljani su znali što rade pre više od 2.000 godina u Najmegenu (Nijmegen). Regija ima sve, savršen položaj u veličanstvenom talasastom rečnom krajoliku između reka Rajne, Meze i Val sa bujnom, plodnom zemljom u kojoj raste voće, a grane vinove loze sežu do neba.

Najmegen je jedan od najstarijih holandskih gradova sa gradskim centrom prepunim važnih istorijskih lokacija. Međutim, on ne nudi posetiocima samo bogatu kulturno-istorijsku baštinu.

Pogled ka budućnosti

U Najmegenu živi puno studenata, održavaju se važni događaju i festivali. To je duhom mlad grad sa brojnim modernim restoranima i zanatskim radnjama, a postoji i gradska plaža pored reke. Međutim, njega odlikuje pre svega neverovatna ekološka osvešćenost, meštani su u potpunosti odbacili svaki vid prakse koji bi mogao da ih “drži” u prošlosti.

U njemu je gradski prevoz u potpunosti prilagođen za ekološko gorivo, a meštani svoje automobile retko da i koriste. Ukoliko i krenu negde autom, oni će vožnju podeliti sa komšijama. Stara elektrana je pretvorena u solarni park i vetropark odakle se stanovništvo snabdeva strujom.

Najmegen je 2018. godine dobio titulu zelene prestolnice Evrope, i stanovništvu je održivost u krvi. Grad je u prošlosti bio središte holandske kontrakulture, i danas njegove održive vrednosti žive zahvaljujući velikoj populaciji studenata. Grad je postavio sebi cilj da postane potpuno energetski neutralan do 2045. godine.

Grad je odličan izbor za siti brejk, velik izbor lanaca prodavnica i jedinstvenih specijalizovanih radnji je savršen za putnike koji žele jedinstveno iskustvo. Pored toga, tu su brojni restorani sa vrhunskom hranom, šefovi često nude eksperimentalne menije sa više sledova koristeći biljke, korenje, cveće ili neke druge alternative mesu.

Kreiranje živopisnih trenutaka uz aktivan odmor, saznajte više.

Posebno treba izdvojiti Het Duurzame Warenhuis, prvu održivu i ekološku robnu kuću u Holandiji. Otvorena je 2014. godine i u njoj se prodaje sve što je maksimalno održivo, bilo da se radi o odeći ili kuhinji. Najstrožije se poštuje pravilo nula otpada.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Šta su „set-džeting“ putovanja?

0
Photo: Pixabay/renzofermo

Set-džeting putovanja dovode rekordan broj turista na razne destinacije širom sveta. Da li je to samo trenutni trend ili odlična marketinška kampanja, vreme će pokazati

Set-džeting je termin koji definiše sve vrste putovanja na destinacije gde su snimani poznati filmovi ili TV serije. Sve više destinacija, kao što je Sicilija gde je HBO snimao triler Beli Lotos, koriste svoju popularnost kako bi privukle što više posetilaca.

Grad Taormina na vrhu brda na Siciliji oduvek je privlačio turiste sa svih krajeva sveta, međutim, nakon filmskog hita svi hoteli u gradu su već odavno popunjeni za predstojeću letnju sezonu. Sicilija nije jedina destinacija “pogođena” ovim trendom.

Širom sveta set-džeting dovodi rekordan broj turista, od divljih džungli Perua do mirnih sela Severne Irske. Ovaj trend ima snažan učinak na rezervacije ove godine, navodi Expedia,  poznati pretraživač za putovanja.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Andrea David 🎬 (@filmtourismus)

Na osnovu izveštaja o trendovima putovanja za 2023. godinu, zaključeno je da su filmovi i TV emisije sada glavni izvori inspiracije za putovanja. Oni zajedno imaju učešće od čak 44% u izboru putnika. To je veliki skok, posebno ako uzmemo u obzir da je dosadašnji uticaj društvenih mreža, inače glavni, učestvovao sa samo 15%, navodi Euronews.

Međutim, taj trend nije u potpunosti novost, Novi Zeland privlači obožavaoce Gospodara prstenova od ranih 2000-ih. Takođe, veliki broj putnika odlazi u Tunis kako bi posetio lokaciju gde je sniman film Ratovi zvezda. Kombinacija pandemije i ukidanje ograničenja putovanja, zajedno sa ponovnim otkrivanjem lepota sveta, dodatno je pojačala želju za lutanjem.

Kreiranje živopisnih trenutaka uz aktivan odmor, saznajte više.

Postavlja se sasvim opravdano pitanje, da li je to zaista samo želja za lutanjem i lepim pejzažima ili odličan marketinški trik? Vreme će pokazati, ali već sada sve više agencija i turoperatora nudi takve vrste putovanja. Već sada možete posetiti neke destinacije kao što je Rumunija koju je proslavila serija Sreda. Ukoliko vas ne ograničava budžet, možete poći stazama čuvenog Indijane Džonsa, samo je nebo granica…

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Nemačka uvela kartu od 49 evra mesečno za sve prevoze

0
Nemačka uvodi kartu od 49 evra mesečno za sve prevoze berlin
Photo: Unsplash/Norbert Braun

Ministar sobraćaja Nemačke Volker Wissing je rekao je da je taj potez usmeren na smanjenje štetnih emisija, takođe i kao pomoć ljudima da se nose sa krizom povećanja troškova života

Nemačka je uvela jedinstvenu kartu od 49 evra mesečno za sve prevoze u celoj zemlji. Ova karta je validna za prevoz autobusima, tramvajima i vozovima. Tokom leta je probno uvedena karta od 9 evra mesečno, a nova “Deutschlandticket” košta 49 evra mesečno ili oko 1.60 evra po danu.

Karta važi za javni prevoz na kratke i srednje udaljenosti i to znatno po nižoj ceni od uobičajene. Za sada se zna da neće biti validna na međugradskim linijama. Ova karta je digitalna, i može da se obnavlja, kao mesećna pretplata, saopštio je Euronews.

Jedinstvena karta je uvodena kao vid borbe protiv rastuće inflacije koja je posledica aktuelne krize u Ukrajini. Osim toga, karta takođe treba da podstakne ljude na ekološki prihvatljiv prevoz i smanjenje potrošnje goriva. Karte će biti važeće od 1. maja ove godine.

Vest o jedinstvenoj ceni karata za celu Nemačku je odlična vest za turiste. Oni će kupovinom jedne karte moći da obilaze sve gradove u celoj zemlji. Slične akcije su već preduzete u drugim zemljama, kao što je Španija, koja uvela besplatna putovanja vozom od 1. januara 2023. godine.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Crna Gora, Norveška iz komšiluka

0
Crna Gora zaliv
Photo: iStock

Poznati magazin je napravio listu od 23 najlepših destinacija sveta, među kojim se nalazi i jedna iz našeg regiona. Urednici su za nju rekli da je vrlo slična Norveškoj, jedina razlika je u tome što je daleko toplija od svoje skandinavske prijateljice

Turistički magazin Town and Country je predstavio listu od 23 mesta koje preporučuju turistima. Na listi se nalazi, pored Španije, Turske ili Transilvanije, nalazi i Crna Gora, zemlja iz komšiluka za koju kažu da je skoro ista kao Norveška.

Magazin navodi da je Crna Gora zemlja fjordova, prošarana sićušnim ostrvima i drevnim gradovima. Tu su Kotor, Budva ili Perast, gradovi sa bogatom istorijom i tradicijom. Pored toga, obala je obrubljena sa 72 kilometara plaža koje se diskretno pretvaraju u destinaciju za odmor na jahtama.

Crna Gora je opisana kao zemlja neverovatno lepe prirode, uporedivši je sa Norveškom. Osnovna razlika je u tome što je daleko toplije u Crnoj Gori. Magazin je izdvojio posebno odmarališta sa pet zvezdica One&Only Portonovi i novootvoreni hotel Mamula.

Kreiranje živopisnih trenutaka uz aktivan odmor, saznajte više.

Na listi preporuka za 2023. godinu Town and Country magazina našle su se destinacije poput Madrida, Škotske, Venecije i Rumunije, a celokupnu listu možete pogledati na zvaničnoj internet stranici.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Pasta izazvala italijansko-američki sukob

0
Pasta koja je izazvala italijansko-američki sukob karbonara
Photo: Unsplash/Rob Wicks

Novinski članak koji tvrdi da je karbonara nastala u Sjedinjenim Državama je izazvao nezapamćen gnev kod Italijana. Odakle u stvari potiče ovo poznato jelo i zašto je ljudima toliko stalo da bude baš njihovo?

U isto vreme, 23. marta, kad je Italija kandidovala svoju kuhinju za popis nematerijalne baštine Uneska, Financial Times je objavio članak u kom tvrdi da je pasta karbonara nastala u Americi. Zašto je ova pasta izazvala italijansko-američki sukob?

Stručnjak za hranu Alberto Grandi tvrdi da su karbonaru zapravo izmislili Amerikanci koji su živeli u Italiji neposredno nakon Drugog svetskog rata. Ove tvrdnje su izazvale buru u celoj Italiji. Da stvar bude još gora, rekli su da su picu baš oni proslavili, da do 1950-ih mnogi Italijani nisu ni čuli za takvu vrstu jela.

Italija na američki način

Eleonora Cozzella, priznata autorka je u svojoj nagrađivanoj knjizi The Perfect Carbonara detaljno opisala sve što je saznala o ovoj pasti. Kako navodi, ona je nastala kao kombinacija italijanskog genija i američkih resursa. Ona se uzima za najrelevantniji izvor kad je ovaj specijalitet u pitanju.

Nakon Drugog svetskog rata američki vojnici su u pitoresknoj četvrti Trastevere često za doručak tražili špagete. Međutim, tražili su ih u kombinaciji sa slaninom i jajima. U to vreme je zemlja bila na kolenima, i Italijani su mogli da kupe vojne obroke na crnom tržištu koji su uključivali slaninu od Amerikanaca i jaja u prahu od Britanaca.

Prvi recept za karbonaru je objavljen u Sjedinjenim Državama 1952. godine. U Vittles and Vice: An Extraordinary Guide to What’s Cooking on Chicago’s Near North Side, autorka Patricia Bronté pomenula je italijanski restoran Armando’s. U Knjizi je, pored ostalih recepata iz restorana, opisan i recept za pastu karbonara.

Pored toga, treba napomenuti da je prvi poznati italijanski recept za karbonaru objavljen u avgustu 1954. godine u časopisu La Cucina Italiana, navodi BBC. Istorijski gledano, američki recept je stariji. Kulturološki i uopšteno, on ne može biti više italijanski nego što jeste.

Zamalo bez ćevapa u Mišlenovom vodiču, saznajte više.

Iako se dugo raspravlja o poreklu recepta, niko nema autorsko pravo i zaštitni znak za ovaj specijalitet. Za Italijane je hrana briga i ljubav. Nema sumnje da je identitet karbonare italijanski. Izvedba i namirnice nastale u italijansko-američkoj vezi samo su deo jednog vremena, uostalom, nije ni bitno ko je smislio recept. Bitno je da on postoji, i da se zaista često naručuje u restoranima širom sveta.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave