16.9 C
Belgrade
ponedeljak, maj 19, 2025
Naslovna Blog Stranica 193

Figaro: Beograd je novi Berlin

0
Beograd je druga najbolja turistička destinacija u svetu
Photo: iStock

Francuski dnevni list je u svojoj reportaži naveo da je Beograd postao novi Berlin u kom se svakodnevno dešavaju brojne kulturne manifestacije na obali Save

Francuski list „Figaro“ je izdvojio Beograd kao novi Berlin. Ovaj dnevni list je posebno pohvalio stara i napuštena mesta na obali Save. Nekadašnje ruglo grada danas postalo mesto na kom se odvija prava kulturna revolucija.

U Beogradu se oslobodila čitava generacija kreativnih ljudi koja je u poslednjim decenijama bila praktično na margini društvenog i kulturnog života. Od dizajnera, preduzetnika i zanatlija, stvoren je potpuno originalni kulturno-umetnički “diskurs” beogradske scene. Napuštena zdanja su poslužila kao inspiracija i infrastruktura za duhovnu fermentaciju.

Najružniji grad u Toskani, saznajte više.

Posebno je atraktivna Savamala koji sada zrači alternativnim i prazničnim duhom „Novog Berlina“, navodi list Figaro. Pristanište i čitav deo grada je zadržao industrijski i autentični format, i to je sada mesto održavanja koncerata, književnnih večeri, izložbi i ostalih kulturnih manifestacija.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

U moru sa tritonima

0
U moru sa tritonima

Nekada su se ronjenjem kod nas bavili vojska i policija a danas je to sport za sve, od sedam do 77 godina. Svake godine oprema je sve naprednija, odela za ronjenje poboljšana i postala su dostupna široj publici. Zahvaljujući svemu tome roni se sve više, a na svetu postoje milioni sertifikovanih ronilaca

Jedan od veterana ovog sporta kod nas je Milorad Đuknić Mikota, predsednik ronilačkog Kluba podvodnih aktivnosti „Beograd“, koji se ronjenjem bavi još od 1976. godine, a sa njim i instruktorkom ronjenja Natašom Krstić razgovarali smo o ronjenju kod nas, zanimljivim destinacijama za zaron i pravilima kako postati ronilac.

TU: Šta je sve potrebno uraditi da bi neko postao ronilac?

MĐ: Danas je oprema mnogo bolja, lakše se roni, nije potrebno mnogo treniranja i posebna fizička sprema, stvarno je postao sport za sve one od sedam do 77 godina. Mi radimo sportsko ronjenje po CMAS sistemu, koji je napravio čuveni Žak Kusto.

NK: Radi se po nivoima: za početnike je P1– jedna zvezdica, vežba se na bazenu Tašmajdan. traje između šest i 8 termina, sluša se teorija i na kraju se i polaže i postaje međunarodni sertifikovani ronilac sa zvanjem Ronilac sa jednom zvezdom. To je ekvivalent OWD – open water diver u rekreativnim asocijacijama.

TU: Šta može da se radi kad se položi taj osnovni kurs?

MĐ: Posle ovog osnovnog kursa može da se roni na dubini do dvadeset metara, ali u grupi. Taj početni kurs je 250 evra i on uključuje i međunarodnu karticu sa kojom može svuda u svetu da se roni do te dubine, u kontrolisanoj grupi. Kad se početni kurs završi, ide se na stažno ronjenje, dva do 3 termina, u otvorenu vodu. Mi obično to radimo na nekim mirnim otvorenim vodama: Ada Ciganlija, Vršačka jezera, a najčešće na moru.

U moru sa tritonima

TU: Nakon jedne zvezdice, ronioci pretpostavljam polažu za dve zvezdice.

MĐ: Da, sledeći nivo je P2, dve zvezde. Tu ronilac može već samostalno da roni, do četrdeset metara dubine. Kurs traje isto kao i osnovni, ali nije u bazenu, već u otvorenoj vodi, na jezeru ili na moru. Mi poslednjih nekoliko godina sa članovima našeg kluba idemo u Paljuri, jedno lepo mesto kod Pefkohorija. Inače P2 je ekvivalent AOWD – advanced open water diver.

TU: Koliko dugo traje kurs u Grčkoj?

MĐ: Obavljamo dva zarona dnevno, tako da sve bude završeno za oko nedelju dana. Imamo naše čamce, naše boce, tegove, odela, regulatore – tu nam je baza.

NK: Pravimo podvodne filmove, a u Grčkoj ima tritona – morskih puževa, koji su prilično veliki. Oni se inače teško viđaju, a u Jadranu su veoma retki. Mikota je jedini koji je snimio parenje tritona u prirodi.

TU: A šta je sa onim kursevima koje ljudi prođu u Egiptu ili na Maldivima?

MĐ: To su nitroks kursevi, radimo i njih. Sa njima može da se roni duže, češće i pliće, i ti kursevi su atraktivni za topla mora – Egipat, Maldivi, Sejšeli, samo što je kod nas taj kurs mnogo povoljniji nego na Maldivima.

TU: Kako se postaje ronilac sa tri zvezde?

MĐ: P3 ili ronilac sa tri zvezde je ozbiljniji kurs. Tu se polaznici bave i psihologijom, organizacijom ronjenja, sastavom grupe, potrebna je dozvola za vožnju čamcem i oko petnaest zarona do 56 metara dubine. Ko ima P3 može da vodi grupu od četvoro ljudi. Ima mnogo naših ljudi koji u svetu rade kao dajv masteri što je ekvivalent za P3.

TU: Kakva su pravila kod nas, ko sme da roni, a ko ne sme?

MĐ: Kod nas je donja granica za ronjenje 14 godina starosti, preporuka je da deca ne rone dublje od svojih godina. Gornje granice nema, za sve uzraste je bitan zdravstveni pregled kod lekara hiperbarične medicine. Važno je znati da 24 sata posle poslednjeg zarona ne bi trebalo ulaziti u avion, i uopšte izbegavati putovanje.

NK: Svako može da završi kurs ako ima želju. Bitno je insistirati da obuka bude sprovedena od strane sertifikovanog instruktora i da se sa tom osobom stvarno razumete. Ja sam počela kad sam bila sa sinom na letovanju, bilo me je strah da ga pustim samog, a onda je ronjenje ozbiljno ušlo u sastav mog načina življenja.

U moru sa tritonima

TU: Gde je u Srbiji zanimljivo za ronjenje?

NK: Ada Ciganlija je vrlo bogata živim svetom, potopljena Gračanica kod Valjeva je zanimljiva određenim ekipama za ronjenje, mada nije mnogo bezbedno ulaziti u samu crkvu. Formiranjem veštačkog jezera Zaovine potopljeno je selo Zaovine. Pre polaska se treba raspitati o vodostaju, jer se jezero puni i prazni po potrebama hidroelektrane Perućac. Dakle, može se zateći i na dubini preko 100 metara, ali i na suvom. Krupajsko vrelo je prelepo zbog podvodnih pećina, ali to je za iskusnije ronioce kako zbog sifona, tako zbog hladne vode
.
TU: Kad smo kod iskusnijih ronilaca, ko su ronioci koji se bave spašavanjem, tehničkim problemima ispod vode i slično?

MĐ: Četiri zvezde, P4 nivo su ljudi koji imaju mnogo ronilačkog iskustva, ali neće da budu instruktori. Oni rade razne stvari, čiste elektrane na primer. 2014. kad su bile poplave, mi smo u Obrenovcu aktivno spašavali i učestvovali sa svoja tri čamca, izvukli smo oko 400 ljudi.

NK: Sledeći nivo su instruktori: sa jednom zvezdo – M1, dve zvezde – M2 i poslednji, najviši nivo jeinstrukto sa tri zvezde- M3. U Srbiji ima ukupno sedam ljudi sa M3 sertifikatom, a jedan od njih je Mikota.

TU: I za kraj, šta je to kod ronjenja što je tako privlačno?

NK: Ronjenje jeste ekstremni sport, ali rehabilituje organizam, blagodaran je, pomaže pri lečenju određenih bolesti, pročišćava krvne sudove, podmlađuje. Dovoljno je zaroniti na 20 metara dubine da bi se osećali stvarno dobro, ne mora čak ništa posebno da se vidi, čuje se šum prirode, oseti se spokoj, za mene je to nirvana.

Više informacija na sajtu: http://www.kpa.co.rs/KPA.htm

Tekst: Bojana Ilić

Kiselo grožđe, Slovenija pred sudom zbog balzamiko sirćeta

0
Kiselo grožđe, Slovenija pred sudom zbog balzamiko sirćeta
Photo: Unsplash/Addilyn Ragsdill @clockworklemon.com

Italijani su poznati po tome da vole svoje, i da poštuju sve što ima veze sa nacionalnim identitetom. Takav je slučaj i sa balzamiko sirćetom, pa se Slovenija ni kriva ni dužna našla u nezgodnoj situaciji

Slovenija se našla pred sudom zbog balzamiko sirćeta. Vlasti Slovenije su odlučile da standardizuju upotrebu pojma “balzamiko” za vinsko sirće koje je kombinovano sa koncentratom voćnog soka. To se nimalo nije svidelo Italijanima.

Italija se oštro protivi takvoj odluci slovenačkih vlasti, i smatraju da se tako krši pravo na korišćenje naziva “balzamiko sirće”. Zbog toga, Italija je pokrenula postupak protiv Slovenije, i to smatra skandaloznim. Po zakonu iz 2009. godine, ime Aceto Balsamico di Modena je rezervisano isključivo za proizvođače iz grada Modene i regije Emilija-Romanja.

Italija pre svega smatra da takav potez Slovenije može značiti pretnju, jer ovo tržište vredi više od milijardu evra. Međutim, ostaje da se vidi koliko će tužba protiv Slovenije biti uspešna.

Kako je nastala kocka za supu, saznajte više.

U prethodnoj tužbi koji su izgubili od nemačke kompanije sud je naveo da je naziv „aceto“ uobičajen i da je „balsamico“ pridev koji se obično koristi kao referenca za sirće gorko-slatkog ukusa. Takav proizvod ne ugrožava tržište jer ne upotrebljava izraz koji se odnosi na geografsko poreklo. Pravnu odluku o ovom sporu doneće Sud pravde Evropske unije, a u slučaj će se uključiti i Evropska komisija.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Airbnb i anti-party tehnologija

0
Produžena odluka Airbnb-a o zabrani privatnih zabava
Photo: Pexels/cottonbro

U avgustu 2020. Airbnb je uveo „privremenu” zabranu za sve zabave i žurke, koja je postala trajna u aprilu 2022. godine. Iz kompanije najavljuju da će koristiti „anti-party tehnologiju“ u nastojanju da se obračunaju sa gostima koji masovnim žurkama uništavaju kuće koje su rezervirali preko tog servisa

Anti-party tehnologija je novina u svetu izdavanja koju je pokrenula kompanija Airbnb. Uspešno je isprobana u Australiji, i plan je da se globalno raširi po svim kontinentima gde je ova kompanija prisutna.

Tehnologija u osnovi posmatra sve faktore koji su prisutni, kao što su pozitivne recenzije (ili odsustvo pozitivnih recenzija), koliko je gost dugo na Airbnbu, koliko dugo traje putovanje, udaljenost do lokacije na kojoj subjekt živi ili vreme za kad je objekat rezervisan. Sve to algoritmu pomaže da utvrdi da li je određena rezervacija bila namenjena za organizaciju zabava i partijanja.

Primarni cilj je redukovanje organizovanja nelegalnih zabava koje negativno utiču na domaćine, na komšije i cele zajednice. Sve do pandemije, Airbnb je dopuštao domaćinima da dobrovoljno izdvoje svoje nekretnine ako ne žele da budu za organizovanje zabava.  Airbnb je uvek branio gostima da priređuju zabave, posebno ako zabave nisu bile prijavljene.

Najružniji grad u Toskani, saznajte više.

Od oktobra 2021. Airbnb testira svoju „anti-party tehnologiju“ u Australiji. U samo nekoliko meseci primetili su pad od 35% organizovanja žurki. Ako ljudi posumnjaju da kuću u njihovom komšiluku iznajmljuje neko ko je zaobišao “anti-party tehnologiju”, Airbnb nudi posebnu telefonsku liniju za pomoć.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Kako je nastala kocka za supu?

0
Kako je nastala kocka za supu
Photo: Pexels/Karolina Grabowska

Kad je britanski istraživač i kapetan Kraljevske mornarice Džejms Kuk 26. avgusta 1768. godine isplovio brodom “HMS Endeavour” na ekspediciju oko Tihog okeana, poneo je zalihe za 18 meseci. On je poneo sa sobom svinje, kokoške, koze zbog mleka, kao i ostale namirnice. Međutim, on je poneo i jednu specifičnu namirnicu, određenu vrstu hrane koja će tek u budućnosti postati popularna

Kako je nastala kocka za supu? Jedna od glavnih namirnica za doručak na brodovima bila je takozvana „džepna supa“. Unapred pripremljena često se kuvala sa celerom i zobenim pahuljicama, ponekad se samo mešala sa toplom vodom i ostalim povrćem. Koristila se šargarepa, grašak, donosno sve što bi se na brodu našlo.

Svaki mornar bi dobijao dnevnu porciju supe, ali ne zato što su uživali u ukusu, već zbog toga što je kapetan Kuk verovao da je supa od jedno najboljih “oružja” za prevenciju bolesti. Supa je hidrirala mornare, obezbeđivala im vitamine ali i preko potrebne minerale i soli.

Ovakva vrsta supe se pravila tako što su se satima kuvale kosti i meso, obično teleće. Nakon višesatnog kuvanja, vadile su se i kosti i ostaci mesa kako bi se tečnost ohladila i procedila. Na kraju se dobije zelatinasta masa koja se dodatno dehidrira kako bi mogla da traje dugo.

Rezultat je intenzivno mesnata i gumena vrsta želea koji se može rezati na komade. Kad zatreba, žele se rastopi u vodi i mogao se koristiti kao supa ili kao osnova za druga jela. Ovakva supa je bila najpopularnija kod putnika, vojnika ili moreplovaca, kao kompaktna hrana laka za konzerviranje i nošenje.

Meksičke školjke – gordite, saznajte više.

Iako se sa sigurnošću ne može reći ko je zaista prvi došao na ideju da napravi ovakvu vrstu namirnice, najpoznatija verzija se vezuje za kapetana Kuka. Postoje neka saznanja da je prva supa ovako pripremljena još u 17. veku u Britaniji i Francuskoj. Uglavnom, kapetan Kuk je verovatno najzaslužniji za širenje popularnosti gotove supe. Danas postoje brojne varijante gotovih supa, kao i kocki za supu, i izuzetno su popularne i raširene po svetu.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Podzemni grad od 20.000 ljudi

0
Podzemni grad od 20.000 ljudi
Photo: Pixabay/paphio

Više od 85 metara ispod poznatih vilinskih dimnjaka Kapadokije nalazi se podzemni grad koji je bio u stalnoj upotrebi gotovo hiljadama godina. U njemu su utočište nalazili ljudi koji su izgradili potpuno funkcionalan grad u kom nažalost nije bilo mesta kalustrofobičnim stanovnicima

Kapadokija je region koji se nalazi u pokrajini Nevšehir u centralnoj Anadoliji. Najpoznatija je po svom pejzažu koji kao da nije sa ove planete. Upravo tu se nalazi i podzemni grad od 20.000 ljudi, koji je dugo bio skriven od očiju javnosti, sve dok ga jedan seljak nije slučajno otkrio dok je tražio kokoške koje su propale kroz šupljinu u steni.

Pre više hiljada godina, ovo nestabilno, vulkansko okruženje prirodno je isklesalo tornjeve u svoje specifične oblike koji sada privlače milone posetilaca. Ali ispod nestvarne površine Kapadokije, vekovima je ležalo skriveno čudo jednako velikih razmera. Ispod se nalazi podzemni grad koji je mogao mesecima skrivati ​​čak i do 20.000 stanovnika.

Drevni grad Elengubu, danas poznat kao Derinkuyu, ukopan je više od 85 metara ispod Zemljine površine, prostirući se na 18 nivoa. Najveći iskopani podzemni grad na svetu bio je u gotovo stalnoj upotrebi hiljadama godina. Njega su kroz istoriji naseljavali mnogi, a napokon je napušten 1920-ih tokom grčko-turskog rata.

Podzemni grad od 20.000 ljudi

Derinkuyu je jedna dosta zamršena mreža podzemnih nastambi, magacina hrane i odaja za stoku. Mreža podrazumeva kompletnu infrastruktura koja je oplemenjena školom i malom kapelom. Bila je to cela civilizacija ušuškana na sigurno ispod površine zemlje.

Svaki nivo grada bio je pažljivo projekovan za specifične potrebe. Stoka se držala u štalama najbližim površini kako bi se smanjio miris i otrovni gasovi. Unutrašnji slojevi grada bili su projektovani kao prostorije za stanovanje, tu su bili takođe magacini i škole.

Najimpresivnije je to kako je izgrađen složen sistem za ventilaciju, kao i specijalan bunar koji je ceo grad snabdevao čistom vodom. Svaki deo mreže grada je bio inovativan i kompleksan, isplaniran da bude praktičan i bezbedan. Kapadokija je inače pogodna za ovakvu vrstu podzemne gradnje zbog nedostatka vode u tlu i stena koje su dozvoljavale oblikovanje.

Najružniji grad u Toskani, saznajte više.

Pretpostavlja se da postoji više od 600 ulaza u grad, uglavnom skrivenih, u ogroman podzemni grad koji se prostire na 445 kilometara. Pećinski grad je vrlo brzo postao popularan kod turista, a 1985. regija Kapadokija je dodana na Uneskov popis svetske baštine.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Tršić nominovan za najbolje turističko selo

0
Tršić

Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija svake godine raspisuje Konkurs za izbor najboljih turističkih sela. Ova akcija ima za cilj da se identifikuju najbolji primeri inovativnog razvoja i pristupa turizmu u ruralnim oblastima. Osim toga, na taj način se promovišu nedovoljno poznati sadržaji i pomaže se lokalnim zajednicama

Tršić je nominovan za najbolje turističko selo. Svaka zemlja članica Svetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija može prijaviti najviše tri sela, a Tršić je drugu godinu zaredom izabran za jedno od sela koja će predstavljati Srbiju na takmičenju.

Selo Tršić je rodno mesto Vuka Stefanovića Karadžića i nalazi se sedam kilometara udaljenosti od Loznice. Čitav kompleks predstavlja poseban muzej na otvorenom i ima posebnu kulturnu i turističku vrednost. U njemu se nalaze: Muzej jezika i pisma, Galerija, Gostinska kuća, Muzej Vukovih sabora, Kuća pisaca, crkva brvnara Svetog Arhangela Mihaila, vajati, kao i Vukovo imanje na kojem je izložena Vukova spomen-kuća.

Vukov sabor je najstarija i najmasovnija kulturna manifestacija u Srbiji. Posvećena je negovanju uspomene na njegov život i delo. Centralni program se tradicionalno održava u septembru, u nedelju, uoči Male Gospojine, u Tršiću.

Najstarija aktivna solana na svetu, saznajte više.

Sela Tršić i Tronoša su takođe proglašeni zaštićenim područjem, kulturnim predelom II i III stepena zaštite. Za ceo ovaj kraj i za Loznicu kažu da su čuvari srpske tradicije.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Istra ponovo među najboljim destinacijama

0
Motovun, posebna i romantična Istra
Photo: iStock

Poznati američki magazin za putovanja UltraTravel je u svom izdanju predstavio Istru kao jednu od destinacija koje se obavezno moraju posetiti u ovoj godini

Istra se našla ponovo među najboljim destinacijama sveta. U novom izdanju UltraTravel magazin je izdvojio destinacije za koje kaže da moraju biti na svim mapama svetskih putnika za ovu godinu. Na listi među najboljim se našla i Hrvatska, odnosno Istra. Među najboljim destinacijama se nalaze i Kejptaun, Valensija, Hong Kong, Oslo, Menhetn, Nešvil i Kjušu.

Najstarija aktivna solana na svetu, saznajte više.

Autor izdvaja Hrvatsku kao destinaciju sa najlepšim gradovima, a Istru kao bajkovito poluostrvo u obliku srca. Istra koja osvaja putnike svojim pejzažima, gradićima na brežuljcima, romantičnim biciklističkim stazama, kao i kulinarskim doživljajima. Osim toga, poznata je i kao carstvo tartufa, region vrhunskog maslinovog ulja i najkvalitetnijeg vina.

Istra je takođe u poslednjim godinama sve popularnija i kao destinacija za organizovanje venčanja, što samo potvrđuje kolko je ovaj region sadržajan.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najružniji grad u Toskani

0
Najružniji grad u Toskani Livorno
Photo: Pixabay/Przeglądaj

U 19. veku Livorno je bio poznat kao vrhunsko odmaralište i posećivali su ga isključivo najpoznatiji evropski gosti. Danas je situacija sasvim drugačija. Ovaj grad je potpuno zanemaren od strane turista, jer oni u osnovi i ne znaju šta propuštaju. Ovaj živahni gradić je pun iznenađenja

Livorno je, ako pitate meštane, najružniji grad u Italiji i Toskani. On se nalazi na samo 20 kilometara južno od čuvene Pize. To je u osnovi tipičan evropski lučki grad. U njemu je sve živo, haotično i multikulturalno. Grad je oduvek vezan za more, kako kulturološki tako i gastronomski. Osim toga, nalazi se u središtu Toskane, što bi automatski trebalo da ga učini popularnim.

Međutim, Livorno posećuje izuzetno mali broj turista. Samo oko 10% ukupnog broja turista koji posećuju Firencu i Toskanu dolazi u grad. Livorno turisti ignorišu, a čak i oni koji se pojave često izgledaju kao da su stigli slučajno. Zašto je to tako?

Livorno je okružen poznatim toskanskim gradovima koji su, kažu mnogi meštani, ukrali popularnost. Prema drugim tvrdnjama, sama luka i vojna baza su dali Livornu industrijski, zagađeni imidž. Međutim, situacija je potpuno drugačija.

Putnici ne shvataju da propuštaju živahan grad s obalom koja oduzima dah. Osim toga, grad ima i jedinstven liberalan stav prema svima koji je duboko ukorenjen u samoj osnovi grada. Od osnivanja Livorno je kulturološko središte i centar umetnosti koje je samo stanovništvo učinilo vrlo naprednim. Vekovima se u gradu razmenjivala roba, kultura i znanje.

Međutim, dani slave nisu trajali večno. U Drugom svetskom ratu američki vazdušni napadi uništili su veći deo strateške luke i središte grada, čime je Livorno postao jedan od najteže bombardovanih gradova u Italiji. Sve to je prouzrokovalo da se grad nepromišljenim i brzopletim posleratnim preuređenjem sasvim pogrešno obnovi.

Javna slika Livorna, koja je već bila narušena ratom, dodatno je uništena novim racionalističkim zgradama koje su podignute tik uz arhitekturu iz 17. veka, pa grad izgleda neskladno i neuravnoteženo. Novije zgrade su nakaradno „prilepljene“ uz stare istorijske građevine, i to se nikako nije dopalo građanima.

Najružniji grad u Toskani

Takav stav je i danas aktuelan. Meštani još uvek nisu preboleli takozvano “Nobile Interrompimento” zdanje, veliku racionalističku zgradu podignutu posle rata na mestu gradske Piazze Grande. Piazza, koja je nekada bila jedan od najvećih evropskih trgova, sada je samo parkiralište s jedne strane zgrade i autobuska stanica s druge.

Livorno je vrlo “netoskanski” grad, kako meštani kažu. Osim toga, ako se uporedi sa drugim gradovima u regionu, on je daleko neskladniji, da ne upotrebimo drugi izraz. Lokalci kažu, iako ga vole i žive u njemu, da je najružniji grad u Toskani pa čak i Italiji.

Iako se u prošlim decenijama grad nije oslanjao na turizam zahvaljujući svom uspešnom lučkom poslovanju, došlo je do promene u tom razmišljanju. Livorno ima puno da ponudi turistima, od mora i kulture do hrane i vina. Grad nudi autentična, nestereotipna iskustva, jer mu multikulturalnost samog grada to omogućava.

Najstarija aktivna solana na svetu, saznajte više.

Umetnička scena je živahna, održava se puno muzičkih festivala. Osim toga, poštuju se sve lepe umetnosti, od pozorišta do slikarstva. Drugim rečima, Livorno je stvoren za posetioce koji su voljni da istraže malo dublje lokalnu istoriju i upoznaju se sa njegovim netipičnim karakterom. Ako pitate lokalce, ne postoji ne postoji bolji grad na svetu, bez obzira na njegov izgled.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Ukusi svetske kuhinje na Kopaoniku, poznati mišelinov sef gostuje u hotelu Grand Kopaonik

0

Luksuz u jedinstvenoj prirodi, uz vrhunsku uslugu po najvišim standardima, decenijama karakterišu hotel Grand Kopaonik i ono što nudi svojim gostima. Visok kvalitet, kao i ekskluzivni sadržaji, takođe su ono po čemu se hotel izdvaja

Ovog puta, planinu popularnu i voljenu i leti i zimi, na poziv hotela Grand Kopaonik posetiće svetski poznati kuvar Eyck Zimmer, majstor svoje profesije, nagrađen Mišelinovom zvezdicom. Poreklom iz Nemačke, Eyck putuje i radi po celom svetu, a na mapi mu se našla i Srbija kao jedna od omiljenih destinacija. Zimmer će se najpre upoznati sa prirodnim bogatstvom naše prelepe planine i otkriti plodove koje ona krije, poput samonikle borovnice koja sazreva u ovom periodu, kupine, maline, ali i aromatičnih vrganja, tartufa i raznovrsnuh šumskih plodova.

Osim toga, Mišelinovog šefa će ugostiti i tradicionalno planinsko gazdinstvo u jednom od u slikovitih sela na obodima Kopaonika i predstaviti mu nezaobilazne simbole kuhinje ovog dela Srbije. U cilju promocije lokalnih proizvoda, u petak 19. avgusta, organizovaće se i svojevrsni otvoreni market, na platou ispred hotela, gde će Zimmer zajedno sa svojim kolegama imati prilike da se upozna sa najkvalitetnijim domaćim sastojcima.

Kulinarsko umeće inspirisano jedinstvenom prirodom Kopaonika, gostujući šef pokazaće na posebno upriličenoj večeri za ograničen broj gostiju, u subotu 20. avgusta, u luksuznom ambijentu hotela Grand.

“Veoma sam srećan što sam opet u poseti Srbiji, volim da kažem da je Beograd kao moj treći dom, posle Berlina i Londona. Radujem se doživljaju Kopaonika i svih njegovih prirodnih lepota a posebno sam uzbuđen zbog saradnje sa hotelom Grand Kopaonik, i talentovanim šefovima sa kojima ću imati prilike da kuvam.” rekao je šef Eyck Zimmer.

Poznati kuvar u našu zemlju došao je zahvaljujući saradnji sa hotelom Grand Kopaonik, koji nastavlja da pomera granice gastronomije i luksuznog planinskog turizma.

Poslednje objave