9.1 C
Belgrade
četvrtak, maj 15, 2025
Naslovna Blog Stranica 217

Otvara se muzej tamburice u Novom Sadu

0

Novi Sad će dobiti Muzej Tamburica festa, koji će se nalazi u Menratovoj palati u centru grada

Festival Tamburicafest otvoriće svoj muzej tamburice u Novom Sadu početkom avgusta ove godine, i muzej će svojom postavkom obuhvatiti više od dva veka jedinstvene tamburaške tradicije u Vojvodini. U muzeju će biti izloženo preko 150 umetničkih slika i ulja na platnu.

Muzej će na poseban način obogatiti turističku ponudu Novog Sada, a formiranju muzeja radili su zajedno Galerija Matice srpske, Muzej Vojvodine, Akademija umetnosti, Univerzitet u Novom Sadu i turističke organizacija Vojvodine i Novog Sada.

Čudovišta iz Bomarca

0
Park Čudovišta iz Bomarza
Photo: Pixabay/ alefolsom

Ova čudna horor predstava iz 16. veka izgrađena je u izuzetno lepom i pitomom italijanskom vrtu, sa ciljem da pokaže tugu i bol jednog čoveka

Park čudovišta, odnosno Parco dei Mostri u vrtu Bomarco u Italiji nije trebalo da bude lep, i nije trebalo da bude popularan. Tako se desilo. Naručen je 1547. godine od strane princa Pjer Frančesko Orsinija, sa ciljem da šokira javnost, jer je predstavljao u stvari izraz tuge.

Princ je upravo prošao kroz brutalan rat, ubijen je njegov najbolji prijatelj i godinama je bio držan kao zarobljenik. Kada se konačno vratio, umrla je njegova žena, jedino što ga je držalo u životu.

Slomljen tugom, princ je želeo da napravi šokantnu „Vilu čuda“ i angažovao je arhitektu Pira Liđorija da mu u tome pomogne. Arhitekta je bio nadaleko cenjen, i ovo je za njega bio neobičan, ali zanimljiv posao.

Park je prepun bizarnih i fascinantnih skulptura za koje samo pojedini natpisi objašnjavaju. Osnovni cilj je bio dezorjentisanje posmatrača, i izgrađen je u grubom manirizmu, svojevrsnoj verziji nadrealizma iz 16. veka.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Božje niti

0

Da biste pojeli najređu testeninu na svetu, prvo morate obaviti versko putovanje, odnosno hodočašće u dužini od skoro 40 kilometara, kako biste zaslužili taj božanski dar

Prema lokalnom običaju, dva puta godišnje hodočasnici na Sardiniji putuju pod okriljem noći. Oni hodaju solidarno i skromno, odričući se sna i skloništa, i ponekad ih bude čak i par hiljada. Putovanje od 40 kilometara se završava u gradiću Santuario di San Francesco.

Ovo putovanje nema samo spriritualni i duhovni karakter, na samom kraju hodočasnici dobijaju nagradu u vidu najređe testenine na svetu. Su filindeu, što u prevodu znači „božje niti” prave samo tri žene na Zemlji, žive na Sardiniji, od kojih jedna baš u gradu Santuario di San Francesco.

Sastojci su jednostavni, brašno, voda i so. Služe se obično sa supom ili čorbom od ovčetine sa ljutim pekorono sirom. Sve jednostavno, prirodno i primitivno. Samo na prvi pogled.

Napraviti testeninu, međutim, praktično je nemoguće. Inženjeri iz kompanije Barilla su bezuspešno pokušavali da naprave mašinu koja bi mogla da reprodukuje “ručnu” tehniku pravljenja. Slavni kuvar Džejmi Oliver je takođe posetio Sardiniju u nadi da će svladati neuhvatljivu tehniku pravljenja ovog specijaliteta, međutim, nakon par sati je odustao.

Paola Abraini, stručnjak i majstor za su filindeu, kaže da je najteži deo “razumeti testo svojim rukama”. Smesu mesi dok ne postane poput gline za oblikovanje, a zatim nastavlja da je obrađuje dok ne dobije formu kakvu želi. Kada testo izgubi elastičnost, ona umoči prste u posudu sa slanom vodom. Kada mu je potrebna vlaga, neslana voda ide na ruku. Stvar je u ravnoteži, kao kod džedaja u Ratovima Zvezda!

Kad konzistencija dosegne savršenstvo, testo se razvlači u fine rezance koji se slažu jedan preko drugog. Su filindeu se onda u drvenom ramu ostavlja da se suši na suncu, dok ne očvrsne i postane najređa pasta na čitavom svetu. Ovaj lokalni specijalitet se smatra izuzetnim, i predstavlja deo zaštićenog materijalnog nasleđa Italije.

Severna Makedonija spremna za turiste

0

Vlada Severne Makedonije je usvojila preporuku Komisije za infektivne bolesti da se za sve putnike prilikom ulaska u zemlju ukine obaveza posedovanja potvrde o vakcinaciji ili o preležanom kovidu 19

Severna Makedonija se ubrzano priprema za dolazak turista, svim putnicima, bilo da su domaći ili strani državljani, neće više biti potrebne potvrde o vakcinaciji ili preležanom kovidu 19. Osim toga, ukida se i obaveza posedovanja negativnih PCR i antigen testova pri ulasku u Severnu Makedoniju.

Komisija za infektivne bolesti je dala ovakvu preporuku vladi najviše zbog smanjenog broj zaraženih, kao i broj hospitalizovanih, zbog čega se Severna Makedonija našla u zelenoj zoni. Ukoliko se epidemiološka situacija pogorša, moguć je povratak na stare mere.

Ukinuta je takođe i obavezna potvrda o vakcinaciji za ulazak na terase ugostiteljskih objekata, dok za zatvorene delove ostaje obaveza obaveznog posedovanja potvrde o vakcinaciji ili preležanoj bolesti.

Marija Delibašić, direktorka prodaje hotela Regent Porto Montenegro

0

Za sebe kaže da je posvećena onome što radi i da ima dobre organizatorske sposobnosti koje joj pomažu da uživa u poslu. Najvažniji su joj porodica i prijatelji, a najlepše trenutke provodi u jednom malom selu gde miriše šumski vazduh i dobri ljudi pričaju divne priče. Priznajem, na prvi pogled sve ovo zvuči kao da sam intervjuisao Luis Lejn (Supermenova devojka) ili recimo Laru Kroft. Međutim iako idealna, a u isto vreme tako nestvarno pristupačna, Marija Delibašić zaista postoji, i uprkos negativnom stereotipu o šeficama izuzetno je šarmantna. Naravno, da bi se uverili u sve to, prepustiću vas našim rečima i slici

TU: Koji savet možete dati mladim poslovnim ljudima?
MD: Moj glavni savet mladim ljudima bi bio da što ranije definišu svoje poslovne ciljeve. Planiranje realizacije istih uz uvažavanje vremenskih okvira, konteksta i specifičnosti industrije i poslovnog ambijenta je svojevrsno trasiranje puta ka uspehu. Treći element odnosno „prevozno sredstvo“ ka uspehu se sadrži u realnom sagledavanju svojih mogućnosti, te spremnosti da se usavršava i uči. Otvoren um, spremnost na promenu, disciplina u malim i velikim životnim i poslovnim navikama i radost pri susretu sa izazovima glavne su preambule (poslovnih) uspeha.

TU: Šta za vas predstavlja idealni odmor?
MD: Više od 15 poslovnih putovanja godišnje na kojima održim preko 60 sastanaka i prezentacija sa oko 600 poslovnih partnera je čast i privilegija. Međutim, odmor je nužan i sušta suprotnost glamuroznim destinacijama sa mnoštvom događaja. Moja putovanja obuhvataju kratkotrajni „digitalni detox“ i mir na destinacijama na kojima mogu da uživam u sledećem: šetnji dugom peščanom plažom, pogledu na pučinu i prirodnom hladu.

TU: Koja je vaša omiljena hrana?
MD: Biram vegetarijansku, skoro pa vegansku ishranu. Pobornik sam fuzije ukusa te salata sa cveklom našeg restorana Murano koja savršeno odslikava navedeno; ova salata, hvaljena od najvećih gurmana među našim gostima, sadrži pečenu cveklu koja se „odmara“ na listovima raznih vrsta zelene salate i svežeg spanaća. Uz komadiće kruške, pečene bademe, kozji sir i preliv od maslinovog ulja i balzamika predstavlja osvežavajući uvod u letnje večeri na obali.

TU: Šta obično nosite sa sobom na putovanja?
MD: Punjače! Telefon!, detaljan planer putovanja, međutim volim da razmazim sebe nekoliko dana tokom odmora i da određen broj dana posvetim potpunoj relaksaciji, istraživanju kulture, običaja i gastronomije mesta u kojem boravim. Kao iskusnom putniku, ali i turističkom profesionalcu, upijanje energije mesta koje posetim i životne vrednosti lokalne kulture me obogaćuju; po tome i pamtim lokacije koje posetim.

TU: Gde biste voleli da otputujete u nepoznato?
MD: Putovanje u Zimbabve mi je prvo na listi destinacija koje  želim da posetim. Izuzetno me privlači sve što sam istražila u literaturi i na internetu, te bih volela doživeti dramatičnost prirodnih rezervata, Viktorijine vodopade (na granici sa Zambijom), nekoliko nacionalnih parkova sa skoro 1.000 različitih vrsta životinja, srednjovekovne gradove, kao i bogatu istoriju i kulturu brojnih plemena.

Tekst: Petar Vušurović

Novi centar za digitalne nomade

0
Madeira, meka za digitalne nomade
Photo: Pixabay/franky1st

Arhipelag Madeira, evropski odgovor na Havaje, postao je nova destinacija za digitalne nomade. Njihov moto privlači sve više pažnje: Dođite, ovde ćete naći mesto u kojem možete živeti i raditi, dok ste okruženi krajolikom koji oduzima dah

Danas postoji puno destinacija koje privlače globalnu digitalnu zajednicu svojim pogodnostima. Svi ljudi koji rade od kuće, kojima je lokacija u potpunosti nebitna sve dok imaju pristup internetu, traže atraktivne destinacije na kojima bi živeli i radili.

Nova destinacija koja nudi “pun paket” ovakvim ljudima je Madeira, arhipelag u Atlanskom okeanu. Na ostrvima koja pripadaju Portugalu živi oko 8.200 stanovnika, i taj broj bi u narednom period mogao da se poveća, ukoliko se steknu uslovi za to i ako radnici prihvate ponudu.

Vlasti Madeire smaraju da su upravo oni nova destinacija za digitalne nomade, jer nude odlične uslove za život i rad. Kako ističu, ponudiće najbolje što kombinuje atraktivan mediteranski način života i niske cene, kako bi ljudi odlučili da dođu.

Lokalna ekonomija je u velikoj meri pogođena pandemijom, pa dolazak digitalnih radnika pomaže da se povrati stabilnost, a samim tim se oživljava i turizam i lokalna zajednica.

Ajvar, veganski kavijar Balkana

0
Ajvar, veganski kavijar Balkana
Photo: iStock

Opšte je poznata stvar da ajvar, popularni specijalitet od pečenih crvenih paprika, svaka zemlja na Balkanu smatra svojim

Ajvar je pre svega simbol ovog dela Evrope, i predstavlja namirnicu bez koje su zima i zimske gozbe nezamislive. Na Balkanu se ajvar jede za doručak, uz ručak, za večeru, kao salata ili kao namaz “s nogu”. Ajvar, veganski kavijar Balkana, kako ga još nazivaju, ima posebno mesto u srcima i stomacima stanovnika ovog dela Evrope.

Reč ajvar dolazi od turske reči havyar, što u prevodu znači kavijar. Prema podacima, paprika i ulje su bili skupi, i smatrani su luksuzom u Beogradu krajem 19. veka. Samo pojedine kafane i restorani su ga imali na svojim menijima. Danas je na svu sreću priča potpuno drugačija.

Čiji je ajvar?

Ajvar se u osnovi sastoji od samo od četiri sastojka, od crvene paprike, ulja, soli i sirćeta. Recepti, međutim, zavise od regiona i kuvara. U nekim krajevima se dodaje luk, beli ili crni, u nekim paradajz ili patlidžan. Negde kažu da povrće treba biti kuvano, negde pečeno i mleveno. Jedno je zajedničko za svaki ajvar, on može biti “običan” ili ljut, a ukus zavisi od vrste paprika koje se koriste.

U prvom objavljenom receptu za ajvar, koji se nalazi u Velikom srpskom kuvaru iz 19. veka, autor Katarina Popović spominje i papriku i patlidžan. Ipak, tradicionalno se pravi samo od crvene paprike. Neslaganje između ovog prvog dokumentovanog recepta i sadašnjeg načina pripreme u Srbiji verovatno je povezano s činjenicom da su se ljudi dosta selili po regionu i delili tradiciju hrane.

U Baru otvorena Kuća maslina, saznajte više.

Osim što je tradicionalna namirnica čini se da ajvar, čiji se sastojci prirodno uklapaju u moderne prehrambene trendove, ima svetlu budućnost. Pogodan je za vegetarijance i vegane i ne sadrži gluten. U skladu sa sve većom potražnjom za veganskom i organskom hranom, sve više restorana uključuje ajvar u svoje ponude. Možda se nećemo složiti odakle potiče ajvar i ko ga je napravio prvi. Svakako se moramo složiti da ajvar, veganski kavijar Balkana, polako postaje i evropski, i da ga sve više zemalja Evrope želi na svojim trpezama.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Korisne novine na Google maps servisu

0
Aplikacija za bezbednija putovanja
Photo: Pixanbay/Firmbee

U narednim danima korisnici Google maps imaće uvid u cene putarina, a na mapi će biti prikazivani i semafori, većina saobraćajnih znakova, a sami putevi će biti bolje i detaljnije prikazani

Google konstantno unapređuje svoje sisteme i servise, a takav slučaj je i sa mapama koje su danas gotovo standard za navigaciju i “desna ruka” kada je putovanje u inostranstvo u pitanju.

Svi noviteti neće biti dostupni na našem tržištu odmah, oni će polako biti implementirani s vremenom. Najvažniji novitet biće prikaz cena putarina zahvaljujući kom će korisnici unapred moći izračunati koliko će ih putovanja koštati. Na ovaj način korisnici mogu da odaberu jeftinije puteve i smanje svoje troškove. Ova opcija je za početak najavljena za tržišta Sjedinjenih Država, Indije, Japana i Indonezije, a zatim i za evropsko tržište.

Druga novost se odnosi na prikazivanje znakova “stop” i semafora na putevima i svaki znak će biti vidljiv korisnicima svih platformi na pametnim uređajima. Uvođenje ove novine će u velikoj meri pomoći da se preciznije izračuna trajanje putovanja.

Treći deo se odnosi na kvalitet samih mapa, sve građevine će biti detaljnije prikazivane, a samim tim i putevi.

Beogradski sajam turizma – Između planina i mora

0

43. izdanje Sajma turizma u Beogradu obeležio je novi brend Srbije kao turističke destinacije – „Srbija. Doživi!“, predstavljanje novih destinacija Malezije i Sao Tome i Prinsipe, a tradicionalno su održani i 17. Međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme Horeca – oprema kao i 12. Međunarodni sajam vina BeoWine. Kao i prethodnih godina, TU magazin je bio medijski pokrovitelj sajma, a ove godine organizovali smo na našem štandu i koktel za medije i partnere

Ovogodišnji 43. Međunarodni beogradski sajam turizam (24 – 27. marta) predstavlja prvi veliki turistički događaj u regionu od početka pandemije. Prethodno, 42. izdanje sajma iz februara 2020. bilo je najuspešnije u istoriji sajma turizma. Iako nije mogao da ponovi takav uspeh, ipak je i ovogodišnji sajam privukao 32.115 posetilaca. Predstavilo se preko 400 izlagača iz više od 25 zemalja –  Grčka,  Crna Gora,  Turska, Tunis, Egipat, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Severna Makedonija, Rumunija, Mađarska, Slovačka, pojedinačno su nastupili izlagači iz Albanije, Hrvatske i Slovenije, a učestvovalo je i preko 40 domaćih tur-operatora.

Na sajmu su ove godine prvi put nastupile i četiri nove, egzotične destinacije –Malezija, Maldivi, Demokratska Republika Sao Tome i Prinsipe (to su dva ostrva u Gvinejskom zalivu u centralnoj Africi), kao i Angola.

Tradicionalno, u hali 4 izlagale su domaće turističke organizacije – TOS, TOB i više od 100 turističkih organizacija gradova i opština Srbije.

Meeting room u hali 1 bio je mesto poslovnih sastanaka, njih više od 370, a bila je i aktivna B2B platforma na kojoj je evidentirano 4500 pregleda. U saradnji sa Privrednom komorom Srbije i Evropskom mrežom preduzetništva Beogradski sajam je realizovao ovaj B2B program. Mnogi sastanci održali su se i na štandovima izlagača.

Sajam je bio domaćin velikom broju kupaca i stranih medija, njih oko 50, koji su došli iz  Švajcarske, Italije, Grčke, Slovenije, Mađarske, Turske,  UAE, Severne Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Rumunije, Crne Gore, Albanije…

Veselo na štandu TU magazina

TU magazin je izlagao zajedno sa svojim partnerima – Hotelom Putnik Kopaonik, Hotelom Blue Kotor Bay i avio kompanijom Air Montenegro iz Crne Gore, Turističkom zajednicom Kvarnera iz Hrvatske i Lokalnom turističkom organizacijom Cerkno iz Slovenije. Drugog dana sajma ugostili smo na našem štandu u hali 1veliki broj blogera, vlogera i influensera iz sveta turizma i hotelijerstva, kao i novinare iz ovih oblasti, a na kraju koktela naši partneri dodelili su i vredne nagrade.

Experience! Serbia

Četiri dana sajma predstavljala su početak novog brenda Srbije kao turističke destinacije „Srbija. Doživi!“ koji je Turistička organizacija Srbije radila u saradnji sa nacionalnom platformom Srbija stvara / Serbia Creates, a koji je prvi put predstavljen na Svetskoj izložbi Expo Dubai 2020. Ovaj nov i savremen turistički brend Srbije namenjen je turistima koji traže inspirativna iskustva na svojim putovanjima i autentične i zanimljive događaje.

Ovogodišnji sajam turizma nije imao zemlju partnera već je naglasak bio na turističkim kapacitetima i destinacijama Srbije za koje je vladalo veliko interesovanje u hali 4. Akreditovano je oko 700 novinara iz dvadesetak zemalja, a informacije o ekskluzivnim sajamskim ponudama i paketima već prvog dana sajma pretražilo je čak 7.833 posetilaca.

Ove godine Beogradski sajam proslavlja jubilarnih, 85. godina od kako je 11. septembra 1937. godine otvoren na današnjem Starom sajmištu.

Najbolji gradovi u Evropi u pandemijskim godinama

0
Photo: iStock

Na osnovu podataka Euromonitor-a, kompanije koja se bavi istraživanjem tržišta, Pariz je bio najbolja destinacija tokom pandemije

Istraživanje koje je sproveo Euromonitor imalo je za cilj da na osnovu određenih kriterijuma proceni uspeh nekog grada kao turističke destinacije. Od infrastrukture, održivosti, ekonomije, broja posetilaca, ali i kvaliteta života stanovnika i efikasnost odgovora na pandemiju napravljena je lista 20 najboljih gradova na svetu.

U 2021. godini vrh liste najboljih gradova rezervisan je za gradove u Evropi, što je iznenađenje jer su godinama na samom vrhu bile destinacije iz Azije, kao što su Hongkong ili Bangkok. Te destinacije se čak i ne nalaze među prvih dvadeset.

Lista najboljih gradova prema istraživanju Euromonitor kompanije izgleda ovako:

  1. Pariz
  2. Dubai
  3. Amsterdam
  4. Madrid
  5. Rim
  6. Berlin
  7. Njujork
  8. London
  9. Minhen
  10. Barselona
  11. Beč
  12. Milano
  13. Prag
  14. Los Anđeles
  15. Tokio
  16. Dablin
  17. Lisabon
  18. Frankfurt
  19. Cirih
  20. Istanbul

Poslednje objave