11.2 C
Belgrade
ponedeljak, maj 19, 2025
Naslovna Blog Stranica 197

Plaža u regionu među najlepšim evropskim plažama

0
Budva
Photo: iStock

Plaža Drobni pijesak se našla na britanskoj listi najlepših plaža u Evropi. Poznati magazin je sa posebnom pažnjom pisao o ovom skrivenom crnogorskom biseru

Jedna plaža u regionu se našla među najlepšim evropskim plažama. Poznati britanski magazin The Guardian uvrstio je plažu Drobni pijesak kod Budve među najlepše plaže. Ovaj magazin je posebno istako čitavu budvansku rivijeru kao generalno jedno od najatraktivnijih područja na crnogorskom primoru, ali takođe i da je na njoj teško naći mesto bez gužve.

Prirodne lepote i šarm regije Fođa, saznajte više.

Upravo zbog toga, na Drobnom Pijesku, navodi magazin, nalazi se oaza koju zapljuskuju smaragdne vode okružene šumovitim planinama, a još uvek nema turista u velikom broju. Osim toga, tu se nalaze i  dva restorana na plaži koji nude tradicionalnu hranu. Drobni Pijesak se nalazi u skrivenoj uvali ispod magistralnog puta između Svetog Stefana i Petrovca.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

U Neumu zabeležena odlična turistička sezona

0
Neum
Photo: iStock

Neum je ove godine ostvario prilično dobre rezultate koji se mogu uporediti sa rezultatima iz 2019. godine. Prema procenama ugostiteljskih radnika i hotelijera, ova sezona će biti iznad ne samo proseka, već i iznad očekivanja

U Neumu je zabeležena odlična turistička sezona. Nakon dobrih turističkih rezultata u predsezoni, turistički radnici ističu kako će sezona u Neumu proći po svemu sudeći čak i iznad očekivanja. Turista za sad ima dovoljno, a imajući u vidu da je tek polovina sezone, turistički radnici imaju razlog da budu zadovoljni.

Neum je jedini grad Bosne i Hercegovine koji se nalazi na moru. Tokom prethodne dve godine pandemije, bio je odlična destinacija kako za domaće tako i za turiste iz regiona.

Prirodne lepote i šarm regije Fođa, saznajte više.

Svi kapacitetu su popunjeni skoro u potpunosti. Podaci iz privatnog smeštaja govore da je kapacitet popunjen 90%, navodi eKapija. Najviše gostiju ima iz regiona, i oni čine 60% od ukupnog broja gostiju. Stranih turista ima najviše iz Nemačke, Poljske, Austrije, Francuske.

Prema podacima kojim raspolaže gradonačelnik Neuma Dragan Jurković, u špicu sezone u gradu ima od 15.000 do 18.000 gostiju svakog dana. Prema procenama, turisti bi ove godine mogli da ostvare 500.000 do 600.000 turističkih noćenja.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Prvi restoran u balonu

0
Prvi restoran u balonu
Photo: Unsplash/Mehmet Turgut Kirkgoz

Stvaranje visoke gastronomske avanture u balonu na topao vazduh, bio je san jedne žene koji se pretvorio u realnost. Holandska šefica Angélique Schmeinck je nakon 25 godina iskustva u vrhunskim restoranima rešila da se odvaži i svoje umeće podigne na viši novo u pravom smislu reči

Angélique Schmeinck je otvorila prvi restoran u balonu na topao vazduh. Još davne 2003. godine je shvatila da je takav balon u stvari jedna velika peć. Odlučila je da iskoristi temperaturu potrebnu za zagrevanje vazduha u balonu kako bi pripremala hranu. Prvo jelo koje je spremila bila je riba i piletina.

Plamen u podnožju balona stvara temperaturu od 90 stepeni Celzijusa, što je idealno toplo za sporo kuvana jela. Kad je balon sleteo sat i po kasnije, šefica je u suzama shvatila da je njen eksperiment u potpunosti uspeo. Hrana je bila savršeno pripremljena.

Prvi restoran u balonu

Ova uspešna probna vožnja balonom je bila je početna tačka CuliAir restorana, prvog svetskog restorana u balonu. Od svog prvog putovanja pre gotovo dve decenije, Schmeinck je organizovala oko 50 putovanja svake godine širom Holandije. Ona je u suštini pripremala hranu za deset ljudi, računajući tri obroka po čoveku. Priprema je trajala do dva sata.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by CuliAir #SkyDining (@culiair)

CuliAir koristi 20 različitih lokacija za poletanje kako bi se prilagodio širokom rasponu uslova letenja. Kada gosti stignu na mesto za poletanje, Schmeinck im posluži predjelo, dinju, kozji sir i slično, nakon čega sledi šampanjac. U međuvremenu, “prizemljena” ekipa postavlja veliki balon i pričvršćenu korpu koja može primiti do 12 osoba. Nakon što je potpuno u vazduhu, Schmeinck počinje sa kuvanjem.

Beograd u septembru postaje evropska vinska prestonica, saznajte više.

Prvo jelo na nebu je obično koktel od plodova mora. Šefica obično priprema jastoga, sveže školjke i slične morske delikatese. Svaki od specijaliteta stiže sa svežim povrćem ili nekim drugim odgovarajućim prilogom.

Drugo jelo stiže 45 minuta kasnije. Služi se kraljevski brancin uz sezonsko povrće, poput špargli i artičoka. Angélique napominje kako je brancin “najbolja riba za kuvanje u balonu”.

Treće jelo obično bude piletina, u poslednje vreme i jagnjetina. Najnoviji jelovnik uključuje i confit od patke s letnjim pečurkama i salsom od lagano fermentiranog karfiola.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Sladoled sa zlatom u Versaće činijama

0
Nemci prvi u Evropi po proizvodnji sladoleda
Photo: iStock

Sladoled je u osnovi izuzetno jednostavna poslastica. Postoje brojne varijante sladoleda, pravi se od najrazličitijih sastojaka, pa čak i od zlata

U Dubaiju se sladoled sa zlatom služi u Versaće činijama. Black Diamond je ime sladoleda koji košta kao jedan prosečan polovan automobil u Srbiji. Jedna kugla ovog sladoleda se prodaje za neverovatnih 800 dolara. Vlasnik Scoopi café-a je uložio dosta vremena u ovu ideju i trebalo mu je dosta vremena da odabere sastojke.

Sladoled Black Diamond se sastoji od italijanskih tartufa, sveže vanile sa Madagaskara i iranskog šafrana. Kuriozitet je u poslednjem sastojku, ništa manje egzotičnom. U sladoled se dodaju i jestivi listići od 23-karatnog zlata.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Scoopi Cafe (@scoopicafe)

Pored toga što se sladoled pravi od izuzetno skupih i retkih sastojaka, on se servira u Versaće činijama. Ukoliko se odlučite da uzmete ovaj sladoled, prenosi portal Bizlife, činije možete da ponesete kući sa sobom. Pored sladoleda, u ovom ugostiteljskom objektu možete dobiti i kafu sa zlatom.

Najčistija namirnica na Zemlji, saznajte više.

U Dubaiju svakako postoje i drugi popularni sladoledi sa nižim cenama. Međutim, ambiciozniji potrošači su spremni da plate dosta za vrhunski proizvod. U kafiću postoje i neke manje skupe varijante, poput sorbea, pa i oni sa plićim džepom mogu da se zaslade.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Dobra godina za turizam u Srbiji

0

Na osnovu podataka Republičkog zavoda za statistiku, u periodu od početka godine do juna meseca je zabeležen rast turističkog prometa od čak 65% u odnosu na prošlu godinu

Zabeležena je dobra godina za turizam u Srbiji. Od januara ove godine do juna meseca u Srbiji je boravilo ukupno 1.624.081 turista. Od ukupnog broja, domaćih turista je bilo 936.922, što je povećanje za 36% u odnosu na prošlu godinu. Stranih turista je bilo 687.159, što je povećanje od čak 136% u odnosu na 2021. godini.

U istom periodu je ostvareno ukupno 4.992.483 turističkih noćenja. Od tog broja, domaći gosti su ostvarili 2.948.414 a strani 2.044.069 noćenja. Najviše turista je bilo na Kopaoniku, zatim slede Vrnjačka banja, Beograd, Zlatibor i Sokobanja.

Svemirski centar Herman Potočnik Noordung, saznajte više.

Najviše noćenja su ostvarili turisti iz Rusije sa 223.890 noćenja, zatim slede turisti iz Turske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije i Crne Gore. Treba navesti da je najviše noćenja tradicionalno ostvareno u Beogradu.

Dobri turistički rezulati su donekle očekivani, čak je i restižni portal o putovanjima Conde Nast Traveller svrstao Srbiju među najbolje destinacije sveta za 2022. godinu. Conde Nast Traveller je Srbiju predstavio i preporučio kao kombinaciju tradicionalnog i modernog, izdvajajući gastronomiju kao perjanicu turističke ponude. Osim toga, oni posebno ističu i pozitivnu atmosferu Beograda, ali i ostalih krajeva Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Beograd u septembru postaje evropska vinska prestonica

0

Prvi međunarodni sajam vina pod nazivom “Vinska vizija Otvoreni Balkan” biće organizovan od strane partnerskih zemalja, osnivača inicijative Otvoreni Balkan – Srbije, Severne Makedonije i Albanije, u Beogradu od 1. do 4. septembra na Beogradskom sajmu

Ova manifestacija biće idealna prilika da se najbolji proizvođači vina i vinarije iz čitavog regiona predstave najširoj publici i tako obezbede još veću vidljivost na tržištu. Takođe, ovo je i mogućnost da se svi izlagači sretnu, podele svoja iskustva i umreže sa distributerima i predstavnicima komplementarnih industrija.

Cilj sajma je da proslavi vrhunsko umeće majstora u proizvodnji najboljih vina i promoviše jedinstveni spoj ukusa i mirisa koji predstavljaju kako duh samog Balkana, njegovu geografiju i bogatstvo sorti, tako i mentalitet onih koji na poseban način uživaju u vinima ovog i drugih podneblja.

Osmišljen je bogat program koji uključuje sajamsko takmičenje Open Balkan Wine Trophy 2022, stručne skupove različitih formata, masterklasove, razgovore o potencijalima vinske industrije na Balkanu, mogućnostima za pojačano učešće na svetskim tržištima, kao i B2B susrete na kojima će proizvođačima biti pružena prilika da prošire poslovanje, uspostave nove i ojačaju postojeće poslovne kontakte.

Kao prestonica najboljih vina tokom trajanja ovog sajma, Beograd će okupiti najeminentnije vinare, vinogradare, majstore podruma, enologe, somelijere i trgovce vinom, kao i izlagače iz najpoznatijih evropskih i svetskih vinarija. Tu će biti i distributeri i trgovci vinom iz celog sveta.

Proizvodnja grožđa i vina

Zajednički nastup regiona u izvoznim poslovima na „treća tržišta“, međusobna saradnja i ulaganja u nove proizvodne pogone, mogli bi dodatno da pozicioniraju Srbiju, i ostale članice Inicijative, na svetskoj mapi vinskih tura.

Srbija raspolaže sa 20.113 hektara pod vinovom lozom sa 77 vinogorja, a svake godine beleže se novi zasadi, kaže Milada Lukašević iz Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije.

„Srbija godišnje proizvede oko 160.000 tona grožđa. Proizvodnja grožđa je u prošloj godini bila na nivou proseka za poslednji petogodišnji period sa osam tona po hektaru“, navodi Lukašević.

Proizvodnjom grožđa u Srbiji se bavi približno 80.000 poljoprivrednih gazdinstava. Od tog broja, 47.120 njih je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava Ministarstva poljoprivrede.

Tokom 2021. godine poslovalo je 430 proizvođača, registrovanih za proizvodnju vina koja se stavljaju u promet. Ukupno su proizveli 30 miliona litara vina.

„To čini prosečnu godišnju proizvodnju u poslednje tri godine dok su mogući kapaciteti za proizvodnju vina u Srbiji na nivou od 70 miliona litara“.

Kada je reč o izvozu, plasirali smo ovaj „nektar bogova“ u inostranstvo u vrednosti od 16,8 miliona evra, dok je uvoz znatno veći – 34 miliona evra.

Gde se najviše piju srpska vina?

Tokom prošle godine na tržište Evropske unije izvezeno je više od 17 odsto ukupnog izvoza vina. Značajan deo plasirao se i na tržište Ruske Federacije. Samo prošle godine u Rusiju je izvezeno 5,5 miliona litara vina, što je 32,5 odsto ukupne količine izvezenog vina u toj godini.

Takođe, značajne količine otišle su u Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, a najveći uvoz beleži se iz Severne Makedonije i zemalja EU, odakle smo kupili 40 posto ukupnog uvoza vina.

Srbija je i tokom 2021. godine najveći obim trgovine vinom, isključujući aromatizovano vino, kao i proteklih godina, ostvarila razmenom u okviru regiona jugoistočne Evrope -CEFTA tržište, pri čemu je i dalje veoma izražen uvoz sa ovog tržišta – preko 50 odsto ukupnog uvoza vina.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Farska ostrva, epska zelena oaza  

0
Farska ostrva, mirna zelena oaza  
Photo: Unsplash/Philipp Waldhauer

Farska ostrva nude najluksuzniji odmor, a to se odnosi isključivo na odsustvo ljudi, turista i buke, što se danas plaća najviše

Farska ostrva, epska zelena oaza, su u osnovi mali arhipelag od 18 krševitih i stenovitih ostrva. Nalaze se severno od Ujedinjenog Kraljevstva i jugozapadno od Islanda. Ova ostrva su autonomna država i jedna od tri zemlje koje čine Kraljevinu Dansku.

Ukupna površina cele teritorije je oko 1.400 kilometara kvadratnih, što je nešto više od polovine Luksemburga, koji je sam po sebi izuzetno mali. Na ostrvima živi oko 49.000 ljudi, a glavni i najveći grad je Tórshavn.

Veruje se da su ostrva prvi put naseljena 300. godine nove ere, iako arheolozi ne mogu reći sa sigurnošću ko ih je naselio. Prvi poznati doseljenici, prema pričama koje su se prenosile generacijama, bili su irski monasi u šestom veku.

Naziv Farska ostrva prvi put se pojavio kao Faereyjar 1225. godine, što znači „Ovčja ostrva“. To je verovatno i definisalo nacionalni simbol, a to je ovan. Farska ostrva nisu članica Evropske unije, iako Danska jeste. Glavna industrija i pokretač ekonomije je ribarstvo.

Ono što je specifično za ova ostrva jeste neverovatan pejzaž. Priroda je ovde jako neukrotiva, i svoju lepotu, ali i snagu, pokazuje na svakom koraku. Čini se da nigde ne postoji nijedno drvo, o šumi da i ne govorimo. Sve je prekriveno debelim slojem zelene trave, najzelenije na svetu, po kojoj pasu ovce. Osim toga, na svakom koraku se nalazi izvor, a potoci i reke se slivaju sa brda svuda naokolo.

Svemirski centar Herman Potočnik Noordung, saznajte više.

Upravo zbog svega navedenog, ostrva poseduju veliki turistički potencijal. Odsustvo ljudi, odnosno izolovanost, pruža jedan sasvim drugačiji odmor od onog na koji smo navikli. Autentičnost i očuvana priroda privlače sve veći broj turista koji dolaze da uživaju u šetnjama, ronjenju ili ribolovu.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Kranjska kobasica, autentičan ukus Slovenije

0
Kranjska kobasica, autentičan ukus Slovenije
Photo: Pixabay/Hans

Kranjska kobasica predstavlja slovenački gastronomski specijalitet. Osim toga što je omiljena ovde u regionu, kranjska kobasica je poznata i širom Evrope. Ovu kobasicu uz vrhunski kvalitet, definiše i osećaj nostalgije prema jednoj velikoj i lepoj zemlji

Kranjska kobasica predstavlja jedan od autentičnih ukusa Slovenije. Ova kobasica se pravi od svinjskog mesa i slanine, a od začina ima samo bibera, soli i belog luka. Kranjske kobasice se mogu koristiti kao samostalno jelo, obično sa senfom ili nekim drugim prilogom. Međutim, odlično idu i kao dodatak varivima ili povrću.

Kranjska kobasica ima specifičnu crveno-smeđu boju i blagi ukus dima. Tekstura je hrskava i sočna, a kobasice imaju onu finu specifično začinjenu aromu dimljenog svinjskog mesa. Zbog jednostavnosti u pripremi, kranjska kobasica je omiljena u domovima, na svim proslavama, a posebno na Prvomajskim slavljima u prirodi.

Najčistija namirnica na Zemlji, saznajte više.

Slovenija je zbog svega toga zaštitila kranjsku kobasicu. Kranjska kobasica je 22. slovenački proizvod koji je odobren od strane Evropske komisije, koja sada ima 1.200 zaštićenih poljoprivrednih proizvoda.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Taširodžima, carstvo mačaka

0
Tashirodžima, carstvo mačaka
Photo: Pixabay/Dimhou

Ovo malo ostrvo je pravo carstvo mačaka. O tome najbolje govori podatak da ih ima otprilike šest puta više nego ljudi. Interesantno je navesti da je na ostrvu zbog mačaka strogo zabranjeno čuvanje pasa

Taširodžima je pravo carstvo mačaka. Ovo malo ruralno ostrvo se nalazi pored obale grada Išinomaki u prefekturi Mijagi u Japanu. Neslužbeno je poznato kao „ostrvo mačaka“ o kojima se brinu meštani koji ih naprosto obožavaju.

Mačke su zapravo dovedene kako bi pomogle u kontroli štetočina na farmama na kojima su se uzgajale bube i gusenice koje su pravile svilu. Štetočine su vremenom nestale, a broj mačaka se dramatično povećao. Odnos broja stanovnika i broja mačaka je u proseku jedan prema šest.

Meštani Taširodžime su mudro iskoristili svoju prednost, odnosno mačke kako bi pokrenuli turizam. Ljubitelji mačaka sa svih strana dolaze da posete ovo ostrvo, i oni dolaze trajektom iz grada Išinomaki. Vožnja traje oko sat vremena, gde turiste na dokovima čekaju dremljive mace.

Ribolov je dugo bio najvažnija industrija na Taširodžimi. Vekovima su ribari brinuli i štitili poludivlje mačke jer su verovali da će im doneti sreću. Sledeći tu tradiciju, izgradili su i malo Svetilište za mačke (Nekokamisama) u centru ostrva, kao uspomenu na mačku koju je slučajno ubio kamen koji je pao na nju.

Svemirski centar Herman Potočnik Noordung, saznajte više.

Mačke se uglavnom nalaze oko luke na jugoistočnoj strani ostrva. Slobodno šetaju ulicama i čini se da uživaju u pažnji koju dobijaju od turista koji ih fotografišu i igraju se s njima. Sve su pitome i razmažene, što dovoljno govori o tome koliko su voljene.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Svemirski centar Herman Potočnik Noordung

0
Svemirski centar Herman Potočnik Noordung

U istoriji svemirskih putovanja Herman Potočnik Noordung poznat je kao pionir svemirske arhitekture koji je u velikoj meri uticao na nauku. Pre svega, njegova vizija je u značajnoj meri definisala budućnost prve rakete u svemiru, prvog satelita, kao i prvog čoveka koji je napustio zemlju u putovanju ka zvezdanom svodu

Svemirski centar Herman Potočnik Noordung se nalazi nedaleko od Celja, u malom i ušuškanom mestu u Sloveniji. To svakako nije sadržaj koji biste očekivali u pitomom slovenačkom gradiću u Rogla-Pohorje destinaciji, pa je zbog toga ovaj centar još zanimljiviji.

U gradiću Vitanje se nalazi neverovatan kulturni centar evropskih svemirskih tehnologija. On je jedinstven u svetu, posvećen je kulturalizaciji svemira, ali nema komercijalnu ili vojnu svrhu. Centar je eliptičnog izgleda, a zgrada je izgrađena od modernih materijala, aluminijuma, betona i čelika. Izgled ove kosmičke zgrade inspirisan je crtežima svemirske stanice iz 1929. godine, koje je radio Herman Potočnik.

Herman Potočnik , poznat još kao i Noordung, osmislio je detaljan dizajn svemirske stanice, koju su ruski i američki naučnici nazivali „prvom svemirskom arhitekturom“. Oni smatraju Hermana Potočnika osnivačem astronautike i svemirske arhitekture, koji je pored dizajna osmislio i funkcionalnost.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by TU magazin (@tumagazin.rs)

Objekat je napravljen kao monolitna betonska struktura sa dva cilindra koji se udružuju pri vrhu. Gledana spolja, zgrada ima vrlo dinamičan izgled zbog cilindara među kojim se nalaze velike staklene površine. Unutrašnjost je takođe veoma zanimljiva, jer svetlo pada na vrlo neuobičajen način pa je napravljen efekat prave kosmičke stanice.

Njegov dizajn je kasnije prihvaćen u svim kulturno-društvenim krugovima. Od umetnosti, preko filmova do nauke. Ako se sećate čuvenog filma „2001: Odiseja u svemiru“, shvatićete kakvu je viziju imao Noordung.

Najzdravija zemlja za život na svetu, saznajte više.

Centar je pridružen Kulturnom centru Vitanja, a služi kao izložbeni prostor, biblioteka, kancelarijski prostor ili hala za različite događaje. Ovaj centar nije slučajno podignut u Vitanju. Iako je Herman Potočnik 1892. godine rođen u Puli, njegova porodica potiče baš iz Vitanja.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Prosecco proseko vino

Porast proizvodnje i prodaje bezalkoholnog proseka u Evropi i svetu

0
Bezalkoholni proseko (prosecco) postaje sve popularniji širom Evrope i sveta, prateći globalne trendove zdravijeg načina života i svesnijeg konzumiranja alkohola. Ovaj rastući segment tržišta...