6.5 C
Belgrade
Utorak, novembar 18, 2025
Naslovna Blog Stranica 238

Najbolja voda za kupanje u Evropi

0
Najbolja voda za kupanje u Evropi
Photo: iStock

Eurostat je objavio izveštaj o kvalitetu voda za kupanje u Evropi, i na osnovu dobijenih rezultata vode se kategorizuju kao loše, zadovoljavajuće, dobre ili odlične. Na osnovu izveštaja Hrvatska je na prvom mestu po kvalitetu vode na kupalištima

Najbolja voda za kupanje u Evropi se nalazi na hrvatskim kupalištima. Ova zemlja je na prvom mestu u Evropi sa najvećim brojem kupališta sa odličnim kvalitetom vode. Izveštaj Eurostat-a nam govori da je na čak 99.2% kupališta koja se prate voda ocenjena kao odlična. To znači da je sanitarno potpuno ispravna za kupanje.

Na osnovu izveštaja, zaključeno je da je voda u Ličko-senjskoj, Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županijama na svim mernim stanicama i kupalištima odličnog kvaliteta za kupanje.

Najzdravija zemlja za život na svetu, saznajte više.

Od ostalih država u Evropi, Eurostat je na drugo mesto postavio Maltu gde je 96.6% kupališta ocenjeno kao odlično. Na trećem mestu se nalazi Grčka sa 95.8% odlično ocenjenih kupališta. Na ostalim mestima se nalaze Slovenija, Španija, Kipar, Belgija i Portugal. Slovenija je na četvrtom mestu sa 95.2% kupališta sa odličnim kvalitetom vode.

Odličan kvalitet morske vode je zabeležen i u Crnoj Gori. Analiza je pokazala da se od 110 lokacija na kojim su uzeti uzorci, voda je na 89.1% kupališta odličnog kvaliteta. Na 6.4% lokacija voda je bila dobrog, dok je na 4.5 % lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

U okrutnom društvu, nežnost je pank

0
U okrutnom društvu, nežnost je pank

Svedoci smo da su poslednjih nekoliko godina ulični grafiti prerasli u sofisticirane slike, ponekad prava umetnička dela, a naziv strit art – ulična umetnost, postao je sasvim prikladan za ove murale. Slikanje grafita u svetu je uglavnom nelegalno, pa većina umetnika radi brzo, noću, u tajnosti i krije identitet

U okrutnom društvu, nežnost je pank

Kod nas je ulična umetnost krenula u nekom sasvim drugom pravcu. Ne samo da strit art umetnici ne moraju da kriju svoj identitet, da boju kupuju s rukavicama na rukama kako ne bi ostavljali otiske, već su u proteklih nekoliko godina postali poznati javnosti, a neki od njih, kao Aleksandra Petković koju znamo pod umetničkim imenom TKV – The Kraljica Vila, dobitnici su i prestižnih nagrada. Razgovarali smo sa TKV u njenom živopisnom ateljeu na Dorćol Placu u Beogradu, o njenom radu, razumevanju ulične umetnosti, planovima za dalje…

TU: Kada sam pre četiri godine pisala o beogradskim grafitima, vaše slike su mi ostale u sećanju kao ženstvenije, nežnije, plemenitije.
TKV: Kod nas se sve nešto stalno kritikuje, sve ne valja, a meni je bitno šta ja mogu da uradim povodom toga, kako to da popravim. Inače jedino što preostaje jeste da emigriram negde. Zato sam odlučila da hoću da izgradim svoj život kako ja želim, insistiram na nežnosti, a u društvu koje je okrutno, nežnost ispada pank.

U okrutnom društvu, nežnost je pank

TU: Umetnici često stvaraju za neku svoju, probranu publiku, a vi se obraćate širokim masama, bikvalno svima.
TKV: Meni je to super, to znači da to dopire do ljudi. Navikla sam ih da gledaju moju sliku svakodnevno. Mnogi su mi se javili i rekli da kad prođu svaki dan pored moje slike, kažu joj „zdravo“. Oni učitavaju neka svoja značenja mom delu, a često to uopšte nije ono što sam zamislila. Ali to i jeste poenta umetnosti, a naročito ulične umetnosti.

TU: Možda zato što smo zaboravili da idemo u muzeje i galerije, cenimo ulično slikarstvo, jer nam je dostupno, jer je besplatno, nije elitno?
TKV: Provela sam neko vreme u Parizu, ljude tamo umetnost stvarno zanima. Imala sam izložbu u jednoj veoma maloj galeriji, mislila sam da se možda niko neće pojaviti, ali došli su, navikli su da idu u galerije. Meni je prijala ona ranija anonimnost, kad niko nije znao ko sam i šta slikam, ali odlučila sam da govorim s novinarima, da objasnim šta radim, da edukujem sredinu, da vide ovo kao nešto što je dobro za nas, da ne doživljavaju ulično slikarstvo kao napad na svoj prostor.

U okrutnom društvu, nežnost je pank

TU: Kad ste počeli pre oko sedamnaest godina, nisu ljudi baš to razumeli, ali sada već radite dosta komercijalnih projekata.
TKV: Beograd ima kulturnu istoriju, ulično slikarstvo je oduvek bilo prisutno, ali je tokom devedesetih zamrlo. Sad se polako vraća. Počele su i kompanije da shvataju koliko je lepše kad je oslikano, pa sam nedavno radila jedan mural koji je jedna strana kompanija poklonila gradu.

TU: Da li ulična umetnost može nešto da promeni, na bolje?
TKV: U Čačku je strit artist Endo samoinicijativno pokrenuo oslikavanje grada. Zvao je umetnike sa svih strana, svi su radili. Kod nas je lakše dobiti dozvolu nego u inostranstvu, jednostavno pitate vlasnika kuće, priložite skicu i to je uglavnom sve. Ljudi su lepo odreagovali, žele da budu deo svega toga. Onda dođu i komšije da pomognu, i kad radimo murale, vidi se lice naroda koje je vrlo lepo. Stalno smo okruženi negativnim, a ulična umetnost može to da promeni.

U okrutnom društvu, nežnost je pank

TU: Radite i slike na platnu, oslikavate zidove, učestvujete na festivalima ulične umetnosti, izlažete u galerijama kod nas i u svetu, oslikali ste na Silosima mural visok šesnaest metara, sve to sami?
TKV: Za velike slike imam pomoć, na Silosima smo radile Jana Danilović i ja, a ona mi je takođe pomogla za još jedan veliki mural u gradu. Priprema za oslikavanje velikog zida je devedeset odsto celog posla, a onda iznajmimo kranove, skele, i tako radimo. Što se slika tiče, ako imam izložbu u inostranstvu, onda neke slike transportujem odavde, a neke oslikam tamo, na licu mesta. Isti mi je proces rada kao na zidu, iako je slika na platnu, oslikavam je sprejem, mada imam više vremena za izvođenje. Moji kupci su zanimljivi, volim da mi kažu šta oni vole, a ima i onih koji kupe od onoga što već imam. Najvažnije je razumeti zašto oni hoće tvoj rad.

TU: Kakvi su vam planovi u narednom periodu?
TKV: Na jesen ćemo održati treći All Girls Street Art festival na Dorćol Placu. To je festival na kome pozivam druge koleginice, iz regiona i sveta, da se skupimo, družimo, onda slikamo mnogo napolju na zidovima, jer nam je lako, ne trebaju nam dozvole, bude i izložba radova. Zajednički rad je u duhu grafiti scene.

U okrutnom društvu, nežnost je pank

TU: Kako se ta odluka da budete nežni odrazila na vaše slikarstvo?
TKV: Ono što želim od svoje umetnosti jeste da ona bude vezana za zajednicu, nama je to potrebno, život nam je već komplikovan. Ljudi nisu navikli da ih nešto raduje, nisu navikli da im je mesto u galeriji ili muzeju. Strit art se nalazi u javnom prostoru, ne moraš da budeš obrazovan da bi razumeo, da bi ti se dopalo, pogotovu u Srbiji gde su generacije odrasle bez muzeja. Mi više nemamo tu naviku da idemo u muzej i ljudima je drago kad se nešto promeni, da vide nešto lepo.

TU: Šta TKV sada radi?
TKV: Živim svoj život, trudim se da budem otvorena i iskrena, da radim na sebi, da se menjam, lako je upasti u šablon kad znaš da se ljudima nešto sviđa, ali ne možeš jedno te isto da pričaš. Sad radim akrilnim bojama i nogama, inspirisao me je indijski tradicionalni ples. Gledala sam jednu plesačicu koja svaki put, pre nego što izvede svoj ples, na pesku naslika motiv plesa. Tako sad ja plešem i slikam, a platno upija moju pesmu.

U okrutnom društvu, nežnost je pank

TU: Slike koje ispuštaju zvuke?
TKV: Sa di-džejem Markom Miloševićem MKDSL radim projekat, performans u suštini, ozvučićemo slike, pa kad počne da se slika nogama, da se pritiska platno, ono proizvodi zvuk. Ljudi nemaju vremena da se opredele za kreativni proces, od ranih nogu nas društvo opredeljuje za ovu ili onu profesiju, a ja želim ljudima da dam način da u to uđu, da učestvuju u kreativnom procesu. Želim da im pokažem da to nije rezervisano za umetnike (jer niko ne zna da slika nogama), da vide koliko je dobro imati takvo iskustvo.

Tekst: Bojana Ilić

Turisti se vraćaju u Beč

0
Beč
Photo: Pixabay/domeckopol

Beč je tradicionalno posećena destinacija, posebno ga vole turisti koji poštuju umetnost i evropsku baštinu. Nakon teškog perioda za turizam koji je izazvala pandemija, ovaj grad na Dunavu beleži porast broja turista

Turisti se vraćaju u Beč. U Beču je u prvoj polovini ove godine zabileženo pet miliona noćenja, što je povećanje od čak 509% u odnosu na isti period 2021. godine. Prema statističkim podacima, u junu ove godine je ostvareno čak 1.3 miliona turističkih noćenja, što je oko 80% noćenja iz istog perioda 2019. godine.

Od turista, najviše je bilo domaćih, na drugom mestu su turisti iz Nemačke. Od ostalih, najviše gostiju je bilo iz Sjedinjenih Država, Italije, Velike Britanije, Ukrajine, Španije, Francuske, Izraela i Švajcarske.

U 2022. godini su otvoreni brojni novi hoteli u Beču koji će oživeti grad kao kongresnu destinaciju, a neki su već primili prve goste. Svi smeštajni objekti su ostvarili dobit od 213 miliona evra u periodu od januara do maja 2022. godine. U poređenju sa istim periodom prošle godine, to je povećanje od čak 514%. Sve ove brojke govore da se turizam u Evropi polako oporavlja.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Grčka, Turska i Španija obaraju rekorde

0
Turska
Photo: iStock

Prema prvim statističkim podacima, sva poznata letovališta na Mediteranu obaraju turističke rekorde. Sve tri zemlje koje se tradicionalno biraju za letnji odmor se nalaze na korak da stignu rekordnu 2019. godinu. Čini se da nikakva kriza ni poskupljenja u svetu neće ugroziti turiste da iskoriste svoje letnje odmore

Grčka, Turska i Španija obaraju turističke rekorde. Ove zemlje naši i turisti iz regiona često biraju kada je u pitanju letovanje, što statistika potvrđuje. Grčka beleži nikad veći turistički promet na ostrvima, Španija je na pragu da stigne rekordnu 2019, dok Turska obara rekorde na nemačkom tržištu.

Dolasci međunarodnih turista u grčku regiju Južnog Egeja, uključujući ostrva Rodos, Kos, Santorini i Mikonos, premašili su nivo pre pandemije u prvih 10 dana jula za 25%. Južnoegejska turistička inicijativa (SATI) je navela da su ovakvi rezultati očekivani, imajući u vidu uspešno upravljanje pandemijom u čitavoj Grčkoj.

U Turskoj regiji Antalija, inače turistički najposećenijoj, ove godine planira svoj odmor preko 3 milona nemačkih turista. Ovaj broj je rekord, imajući u vidu da je najviše Nemaca bilo 2015, godine, tačnije njih 2.9 miliona. Do sada je registrovano preko milion nemačkih turista, koji su po prvi put po brojnosti prestigli ruske turiste, što je razumljivo.

U Španiji je slična situacija. Udruženje turističke industrije Exceltur predviđa da će taj sektor u 2022. godini generisati 152 milijarde evra. Taj prihod će se izjednačiti sa prihodom iz rekordne 2019. godine.

Najzdravija zemlja za život na svetu, saznajte više.

Slična sitacija je i sa Hrvatskom. Sve brojke iz jula meseca govore da se taj mesec izjednačio sa julom iz 2019. godine, sa tendencijom da ga možda i prestigne. Ova zemlja je od početka godine ostvarila 95% turističkih noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu.

Turistički sektor bi ove godine mogao da se u potpunosti oporavi, saopšteno je iz centralne banke. Na osnovu priojekcija, to bi moglo da se desi čak godinu ranije u odnosu na prognoze.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Čaj u šoljicama od 25.000 dolara

0
Photo: Pixabay/congerdesign

Ukoliko želite da uživate u drevnoj japanskoj tradiciji ispijanja čaja, to od sada možete uraditi na jedan poseban način. Čuvena japanska čajdžinica gostima pruža priliku da piju čaj iz antiknih šoljica čija je cena izuzetno visoka

Jedna čajdžinica nudi čaj u šoljicama od 25.000 dolara. U galeriji Okubo u tokijskoj četvrti Yanaka trgovac antikvitetima Mitsuru Okubo i njegova porodica nude posebno iskustvo ispijanja čaja.

Oni nude tradicionalne japanske ceremonije ispijanja čaja sa jednim dodatkom. Gosti mogu da izaberu iz čega žele da piju čaj, a posude se kreću u rasponu od potpuno novih do onih koje su stare više od 300 godina. Neke od njih su čak muzejskog kvaliteta i koštaju zaista pravo bogatstvo.

Osnovna ideja ove akcije je jednostavna, oni žele da gosti iskuse tradiciju, istoriju i umetnost ispijanja čaja, i sve to po pristupačnoj ceni. Naravno, ako već razmišljate o tome šta bi se dogodilo da vam ispadne šoljica iz 18. veka vredna 25.000 dolara, čaj možete da pijete i iz obične, moderne.

Zašto bi neko platio kilogram čaja 184.000 dolara, saznajte više.

Ulazeći u galeriju u mirnoj ulici, posetioce dočekuje izložba raznih šoljica, posuda i tanjira. Na drugom spratu se nalazi čajdžinica, tradicionalno opremljena. Tu gosti mogu da biraju i čajeve i šoljice iz kojih će piti. Za goste koji nisu navikli da sede prekrštenih nogu na podu tu su normalni stolovi sa stolicama.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

U Starom gradu Tbilisija otvoren jedinstveni hotel

0

U srcu šarmantnog Starog grada, preko puta bazilike Ančiskhati iz 6. veka, najstarije očuvane crkve istorijskog centra Tbilisija, otvoren je 25. jula The House Hotel Old Tbilisi. Ovaj trospratni hotel sa 17 soba nekada je bio vila Nikolozišvilijevih, a danas spaja taj tradicionalni šarm sa elegancijom i provokativnošću. Svaka soba se odlikuje istorijskim gruzijskim karakterom koji je oslikao lokalni umetnik murala, Musia Keburia. Apartmani imaju drvene balkone sa zaštitnim znakom Tbilisija i pogledom na obližnju reku Mtkvari. U ugodnom okrugu krivih ulica i kuća, srednjovekovnih crkava, muzeja, vinskih barova i mnogih atrakcija, The House Hotel Old Tbilisi je najnovija znamenitost Tbilisija i destinacija za sebe

The House Hotel je nagrađivani, luksuzni lifestile brend globalno poznat po kvalitetu i individualnosti. Ovo je samo jedan od 40 projekata, koje potpisuje kompanija Kerten Hospitality podržavajući estetiku regiona, lokalnu kulturu i zajednicu. Lokalni tim hotela House Old Tbilisi prepoznao je da su srdačnost i gostoprimstvo prioritet, posebno u Gruziji, gde se gosti smatraju božjim darovima.

Tradicionalne zgrade u Tbilisiju imaju ono što meštani zovu „italijanska dvorišta“, intimna društvena područja u kojima se stanovnici okupljaju da igraju bekgemon i domine, prostiru veš i malo ogovaraju komšije, dok se deca igraju. Hotel House Old Tbilisi je renovirao svoje dvorište kako bi pružio osećaj topline i susedstva sa barom koji pravi specijalne koktele i nudi ekskluzivna gruzijska vina, dok se tradicionalni obroci, kao što su khačapuri i sulguni, poslužuju za stolovima oko maslinovog drveća, kako za goste hotela, tako za i posetioce.

Kulturno blago Tbilisija, koji je bio važno trgovačko središte povezujući Evropu sa Azijom, potiče još iz drevnih “Puteva svile”. Ovo je naročito vidljivo u Starom gradu Tbilisija, gde se lokalna džamija nalazi iza ugla lokalne sinagoge, koja je pak smeštena pored jermenske crkve, a iznad je izgrađen stari zoroastrijski hram. House Hotel Old Tbilisi sada je deo „Novog puta svile“, modernog čvorišta gde se ljudi iz čitavog sveta sastaju, druže, opuštaju i imaju zaista jedinstveno, nezaboravno iskustvo.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

 

 

Otvoren vidikovac s pogledom na četiri države

0
Otvoren vidikovac s pogledom na četiri države
Photo: Pexels/Luis Fernandes

U Međimurju je podignut toranj, odnosno Biciklističko-informativni centar s vidikovcem. Ovaj toranj je svakao jedno najlepših mesta kontinentalnog dela Hrvatske. Toranj će biti mesto gde će posetiocima biti dostupne informacije o turističkoj ponudi Međimurja, a biciklisti će na raspolaganju imati odmorište opremljeno servisnom stanicom prilagođenom i  za e-bicikle

Vidikovac s pogledom na četiri države je otvoren u Međimurju. Toranj je podignut na Mađerkinom bregu na 341 metara nadmorske visine, i ima platformu za posetioce koja je podignuta od zemlje 21 metar. Ukupna visina vidikovca iznosi 28 metara. Toranj je izrađen od lameliranog drveta i ima osnovu zvezde. Opremljen je informatičkom opremom za pružanje informacija o lokalnim destinacijama.

Sa vidikovca se pruža neverovatan pogled na prirodne lepote najsevernije hrvatske županije. Ukoliko to vreme dozvoli, sa njega se vide Slovenija, Mađarska, Austrija pa čak i Slovačka.

Osim postojećeg info-centra, predviđena je izgradnja i ostalih sadržaja koji bi trebalo da upotpune turističku ponudu ovog kraja. U planu su ugostiteljski sadržaji, zip lajn kao i interesantna sirena čije će zvuke proizvoditi vetar, navodi portal emedjimurje.

Jedan od sličnih sadržaja se nalazi u Sloveniji. Ako ste u potrazi za vikend avanturom, ne morate tražiti dalje, tu je na samo par sati udaljenosti. Na slovenačkom Pohorju na Rogli postavljena je genijalna staza koja vam omogućava da prirodu pogledate iz jedne malo drugačije perspektive. Reč je o drvenoj konstrukciji koja je uzdignuta iznad tla, a koja uključuje centralni paviljon sa stazom koja pruža prolazak kroz krošnje drveća, i to u pravom smislu reči.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Croatia, Immerse your senses 

0
Split
Photo: iStock

Hrvatska turistička zajednica je u saradnji sa agencijom Go2Digital na aerodromu u Splitu sprovela jednu interesantnu marketinšku kampanju. Od sada svi putnici pri izlasku iz aviona i ulasku na aerodorom mogu osetiti specifične mirise Mediterana

Croatia, Immerse your senses je ime nove kampanje Hrvatske turističke zajednice. Putnici koji budu stigli u Split će imati mogućnost da nakon napuštanja aviona osete mirise primorja. Njima će u okviru ove zanimljive i inovativne mirisne akcije biti dostupni mirisi mora, borovine, svežih citrusa, limuna, narandže, lavande ili belog kedra.

Na osnovu istraživanja, gotovo 75% emocija izazvano je mirisom, koji spada među najvažnija čula koja formiraju stvarnost, raspoloženje i koncentraciju. Na nekoliko mesta na aerdromu su takođe postavljeni digitalni paneli sa  informacijama o ostalim destinacijama u Hrvatskoj.

Najzdravija zemlja za život na svetu, saznajte više.

U Hrvatskoj turističkoj zajednici se redovno prate savremeni trendovi u promociji turizma što potvrđuje i ova zanimljiva kampanja. Ova kampanja privlači pažnju brojnih prolaznika na najfrekventnijim lokacijama. Osnovi cilj je pružanje turistima osećaj leta, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. Kampanja će trajati do kraja meseca.

Specijalizovani američki portal za putovanja Traveldailynews.com je objavio listu najboljih destinacija za putovanja koje se moraju posetiti u ovoj godini. Među najboljih deset na svetu se nalazi i Hrvatska, što potvrđuje popularnost ove zemlje kod turista.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

„Lampredotto“, pravi ukus Firence

0
Lampredotto, pravi ukus Firence (1)
Photo: iStock

„Lampredotto panino“ je mnogo više od obične ulične hrane, to je institucija. Tradicija kaže da se u ovom kultnom klasiku ulične hrane može uživati samo na ulici, i tu nema pregovora. Jede se “s nogu”, na vespi ili u automobilu

Gotovo svaki italijanski grad ima uličnu hranu kao svoj zaštitni znak. Za lampredotto kažu da je pravi ukus Firence i cele Toskane. Ova hrana je prava ikona, u rangu sa ostalim znamenitostima u gradu, kao što je Palazzo Vecchio.

Uživati u lampredotto panino hrani znači imati pravo iskustvo sa Firencom. To je jelo koje simbolizuje duh grada i duh Toskane uopšteno u formi hrane. Razlog je taj što je to pravi primer cucina povera, odnosno primer skromne seljačke hrane.

Lampredotto, pravi ukus Firence (1)
Photo: iStock

Takva hrana se sastoji od “preostalih” namirnica, kao što je slučaj i s mnogim drugim poznatim italijanskim jelima. Koristi se ono što se trenutno nalazi u kuhinji, a mahom se radi o ostacima obroka od prethodnih dana. U ovom slučaju se radi o delovima životinja koji su se ređe koristili kod bogatih porodica i plemića, ali je običan narod uvrstio u svoju ishranu.

Šta je lampredotto?

Lampredotto se pravi od iznutrica, tačnije od kravljeg želuca koji se kuva sa raznim začinskim biljem kako bi bio mekan i dobro začinjen. Sve to se kasnije grubo izreže i stavi na hleb ili u lepinju, koja se pre toga dobro natopi sosom od kuvanja. Od dodataka obično ide samo so i biber. Retko kod se može pojesti serviran u tanjiru, čak i u restoranu ukoliko ne naglasite dolazi u formi sendviča.

Samo ime prema legendi dolazi od vrste ribe koja podseća na jegulju, lamprede. Iako ova riba ima prilično zabrinjavajuć izgled, u prošlosti se smatrala pravim gurmanskim specijalitetom koji se služio na dvorovima.

Većina stanovnika Firence očito nije imala pristup tako sofisticiranom jelu, pa su izmislili alternativu. Na kraju, estetika samog jela se gotovo poklopila sa plemićkom, pa je naziv ostao donekle isti.

Lampredotto, pravi ukus Firence (1)
Photo: iStock

Otplatite kredit banci sirom, saznajte više.

Većina lampredotto sendviča danas se služi sa zelenim umakom na bazi peršuna i belog luka sa maslinovim uljem. On se može kupiti svuda po gradu i predstavlja pravi delikates, iako ne uzgleda baš tako. Ukratko, ako ste u Firenci u šetnji, probajte, kažu da niste iskusili taj grad na pravi način ukoliko niste pojeli bar jedan lampredotto.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Najbolji svetski restorani za 2022.

0
Najbolji svetski restorani za 2022
Photo: iStock

Ovo je još jedna dobra godina za Kopenhagen. Drugu godinu zaredom, restoran u danskoj prestonici je proglašen najboljim na svetu od strane World’s 50 Best Restaurants awards

Proglašeni su najbolji svetski restorani za 2022. godinu. Najbolji na svetu se nalazi u Danskoj, u Kopenhagenu, gradu koji tradicionalno daje najbolje restorane na svetu.

Restoran Geranium služi sezonski skandinavski jelovnik bez mesa u neobičnom okruženju osmog sprata danskog nacionalnog fudbalskog stadiona. Otvoren je samo četiri dana u nedelji, što su odlučili glavni šef Rasmus Kofoed i suvlasnik Søren Ledet kako bi održali etos ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Restoranima je dozvoljeno da titulu najboljeg od strane World’s 50 Best Restaurants awards ponesu samo jednu godinu, nakon čega ulaze u poseban program „Najbolji od najboljih“. Članovi te elitne ekipe su restorani Noma, Eleven Madison Park, The Fat Duck, Osteria Francescana i Mirazur.

Otvoren muzej viskija u Srbiji, saznajte više.

Za dvadeset godina koliko se dodeljuju nagrade, nijedan restoran van Evrope ili Severne Amerike nikad nije osvojio nagradu 50 najboljih na svetu. Svi dosadašnji pobednici došli su iz Španije, Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Italije i Francuske.

Najbolji svetski restorani za 2022. se nalaze na zvaničnoj internet stranici.

Pratite nas na našoj Facebook Instagram stranici, budite u toku sa novostima i zanimljivostima iz turizma i ugostiteljstva.

Poslednje objave

Llafranc

Južna Evropa vodeća destinacija u postsezoni

0
Evropljani ne odustaju od putovanja, čak ni kad temperature padnu. Najnovije istraživanje Evropske komisije za putovanja (ETC) otkriva da sve veći broj putnika planira...