19.5 C
Belgrade
nedelja, jun 8, 2025
Naslovna Blog Stranica 246

Putovanje u detinjstvo, prespavajte u Barbi hotelu

0
Barbi
Photo: Pixabay/Alexas_Fotos

Hotel je nastao kao saradnja Grand Hyatt Kuala Lumpur hotela iz Malezije i brenda Mattel koji je tvorac možda i najpopularne lutke na svetu. Njihova osnovna želja je bila da naprave Barbi kuću u stvarnoj veličini

Svaki sprat u Barbi hotelu je drugačije dizajniran, svaki ima svoju temu. Turistima je omogućeno da prespavaju u Barbi sobi, a onda i da ručaju u Barbi restoranu.

Barbi soba, inače najpopularniji sadržaj u hotelu, je opremljena ekskluzivnim Barbi ukrasnim predmetima, i sve je dizajnirano samo za tu priliku, posteljina, filmovi, igračke, lutke, igrice, nameštaj, kostimi i još dosta stvari. Osnovna boja koja dominira u hotelu je kao što pretpostavljate roze iliti ružičasta.

Najbolja stvar kod hotela je činjenica da svako dete do jedanaest godina dobija na poklon svoju Barbi lutku koju može da ponese kući. Cena noćenja u Barbi sobi za dve osobe je 487 evra, dok je cena noćenja u Barbi apartmanu 925 evra.

Nove mere za ulazak u Crnu Goru

0
Sveti-Stefan-Crna-Gora
Photo: iStock

Ministarstvo zdravlja Crne Gore je saopštilo da se 2. januara 2022. godine pooštravaju uslovi za ulazak putnika u zemlju

Nove epidemiološke mere za ulazak putnika u ovu zemlju podrazumevaju sledeće:

  • Osoba mora biti potpuno vakcinisana propisanim brojem doza vakcina protiv koronavirusa, i da od druge doze vakcine nije prošlo više od šest meseci,
  • osoba mora posedovati dokaz da je preležala bolest, i da od tada nije prošlo ne manje od 10 dana i ne više od 180 dana od pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa,
  • u oba slučaja, osoba mora posedovati ili negativan PCR test koji nije stariji od 72 sata ili brzi antigenski koji nije stariji od 48 sati.

Nova pravila pre svega znače da više nije moguć ulazak u Crnu Goru samo sa negativnim testom. Državljani Crne Gore i stranci sa privremenim boravkom mogu da uđu u zemlju bez ovih dokaza, ali uz određivanje samoizolacije u trajanju od 10 dana koju je moguće obustaviti najranije nakon tri dana posle negativnog PCR testa.

Najposećenije destinacije u Srbiji u prošloj godini

0
Sokobanja, kotlina koju čuvaju snažne planineSokobanja, kotlina koju čuvaju snažne planine

Prošla 2021. godina je za domaći turizam bila dosta bolja od prethodne, imajući u vidu pandemiju i sve mere koje su ograničavale putovanja. Koje destinacije su turisti najviše posećivali, i iz kojih zemalja su dolazili?

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, do decembra 2021. godine u Republici Srbiji je boravilo ukupno 2.379.014 turista, što je za 37% više u odnosu na isti period 2020. godine.

Od ukupnog broja, domaćih turista je bilo 1.589.476, što je za 22% više u odnosu na 2020. godinu, a stranih je bilo ukupno 789.538, što je za 86% više u odnosu na prethodnu godinu. U tom periodu je ostvareno ukupno 7.609.701 turističkih noćenja, što je za 28% više u odnosu na isti period 2020. godine.

Najtraženije destinacije u ovoj godini za domaće turiste su bile Sokobanja, Vrnjačka banja, Zlatibor, u Beograd, Kopaonik, Tara, Divčibare, Novi Sad i Stara planina. Strani turisti su najčešće birali Beograd, Novi Sad, Zlatibor, Vrnjačku banju, Kopaonik, Banju Koviljaču, Suboticu, Kragujevac, banju Vrdnik i Palić.

Od stranih turista, najviše njih je bilo iz Bosne i Hercegovine, Turske, Rusije, Crne Gore, Indije, Nemačke, Severne Makedonije, Kine, Hrvatske i Rumunije.

Najmoćniji pasoši u 2021. godini, gde je Srbija?

0
Pasoš ptrljag kofer
Photo: Pixabay/Skitterphoto

Prema izveštaju kompanije Henley and Partners koja od 2006. godine rangira pasoše 199 zemalja, Japan se nalazi na vrhu liste najmoćnijih pasoša u 2021. godini, Slovenija je na jedananestom mestu

Na kraju svake godine se pravi lista najmoćnijih pasoša u tekućoj godini. Kako je preneo CNN, Japanski pasoš nudi mogućnost putovanja bez vize ili automatsko dobijanje vize za 193 odredišta širom sveta. Istraživanje takođe pokazuje da je u prvom tromesečju ove godine međunarodna mobilnost i dalje bila 12% ispod nivoa pre pandemije. Ovakvi rezultati  pokazuju da je  jaz između teoretskog i realnog pristupa putovanju koji nude čak i dobri pasoši i dalje veoma značajan.

Na drugom mestu se nalazi Singapur sa mogućnošću ulaska u 192 zemlje, zatim sledi Južna Koreja koja deli treće mesto sa Nemačkom. Njima pasoši omogućavaju ulazak 191 zemlju.

Na četvrtom mestu se nalaze Finska, Italija, Luksemburg, Španija, na petom Austrija i Danska, dok su Francuska, Irska, Holandija, Portugal i Švedska na šestom mestu.

SAD i Velika Britanija dele sedmo mesto, zajedno sa Švajcarskom, Belgijom i Novim Zelandom. Putnici sa ovim pasošima mogu da putuju u 187 zemalja.

Hrvatska je na 18. mestu sa slobodnim ulaskom u 173 zemlje sveta, Srbija se nalazi na 39. mestu, Severna Makedonija na 46. mestu, Crna Gora je na 48. mestu a  Bosna i Hercegovina se nalazi na 54. mestu.

Početak i kraj svakog slavlja

0

Ruska salata ili Salata Olivije je nastala u Moskvi 1860. godine u restoranu Ermitaž. Prvu salatu ove vrste je pripremio Lusijen Olivije, ruski kuvar poreklom iz Belgije. Istorija nas uči da je ruska salata nastala tako što je Olivije poslužio goste potpuno novom salatom koja je ubrzo postala zaštitni znak restorana, a mnogo godina kasnije je postala i obavezni specijalitet svih poznatih kuvara sveta

Dugo je sam recept i način bio tajna, a najraniji “javni” recept je objavljen 1894. godine. Tokom godina se priprema menjala i prilagođavali su se sastojci, nekada nepristupačni i skupi su zamenjeni jeftinijim i dostupnijim, ali je ukus uvek ostajao isti.  Prva verzija ruske salate potpuno se razlikovala od današnje, ona je sadržala teleći jezik, kavijar, zelenu salatu, komade jastoga i kapra, kornišone, tvrdo kuvana jaja i soje. Umesto sadašnjeg majoneza, preliv je bio pravljen od provansalskog maslinovog ulja, senfa i vinskog sirćeta.

Današnja najukusnija i omiljena ruska salata mnogih sadrži kuvani krompir, kuvanu šargarepu, bareno meso ili šunku, tvrdo kuvana jaja, kisele krastavce, grašak i majonez. Omiljena deci, omiljena i starijim, uvek je rado viđena na svim trpezama, kao nešto što se jelo uz meso, kao dodatak za sendvič za doručak ili kao prilog uz bilo šta za večeru.

Italija uvela obavezne kovid potvrde

0

Nove mere će na snagu stupiti 10. januara, a takav primer će po svemu sudeći slediti i ostale zemlje Evrope

Vlada Italije je zbog širenja zaraze novim sojem omikron odlučila da pooštri mere koje se tiču kovid propusnica, one su od sada obavezne u gradskom prevozu, hotelima, barovima, restoranima, sajmovima, konferencijama, sportskim manifestacijama i svim prostorima gde se okuplja veći broj ljudi.

Osim toga, odlučeno je da će svi nevakcinisani koji su bili u kontaktu sa obolelim imati obavezan karantin od 10 dana, dok je za putovanja potrebna nova i validna kovid propusnica. Do sada je za vožnju vozom i avionom bilo dovoljno da putnici imaju osnovnu zdravstvenu propusnicu koja se mogla dobiti vakcinacijom, ali i negativnim testom.

Najpovoljnija skijališta Evrope

0
Skijanje
Photo: Pixabay/Przeglądaj

Nemački turistički portal Travelcircus svake godine vrši analizu svih evropskih skijališta kako bi turistima dao prikaz najboljih i najpristupačnijih destinacija za zimski odmor

Prema rezulatima istraživanja Travelcircus-a, od 120 skijališta koja se nalaze u Evropi, sedam od jedanaest najboljih se nalazi u Alpima, dok najjeftinije aranžmane nude Severna Makedonija i Ukrajina.

Najjeftiniji zimski odmor za ovu sezonu je u Straji u Rumuniji. Za 40 evra po danu uključujući hotel, ski pas i opremu, ponuda iz ove zemlje ocenjena je kao najpovoljnja.

Osim ovog rumunskog skijališta, postoje još četiri u Evropi u kojima skijaški odmor košta manje od 50 evra dnevno. Sa 46 i 47 eura po danu, Mavrovo – Zare Lazarevski i Popova Šapka u Severnoj Makedoniji su takođe su izdvojeni kao jeftini u odnosu na konkurenciju. U Ukrajini postoje dva skijališta u kategoriji ispod 50 evra,  Vysokyy Verh – Zhar Berkut i Troystan Mountain, oba za u proseku 48 evra po danu.

Kovid potvrde u 2022. godini

0
EK Predlažemo kovid sertifikate, ne pasoše

Evropska komisija je donela pravila o EU digitalnoj kovid potvrdi kojima se utvrđuje koliko će dugo ona biti validna za putovanja unutar Evropske unije

Sve države članice moraju imati zajednički stav o trajanju kovid potvrde. Za funkcionisanje jedinstvenog tržišta neophodna je zajednička i trajna koordinacija, a time se ujedno osigurava jasnoća za građane EU za ostvarivanje prava na slobodno kretanje.

Nova pravila znače da kovid potvrda traje 9 meseci od vakcinisanja, tačnije 270 dana, i ta pravila stupaju na snagu od 1. februara 2022. godine. Za sad bi ovo bio zvanični zajednički stav zemalja članica, ostalo je da se uskladi stav o tome kako će se definisati važnost potvrde koja sadrži podatke o primarnoj vakcinaciji i o potvrdi koja sadrži podatke o dopunskim dozama, takozvanim buster dozama.

Vladimir Veličković „Figura kao izraz egzistencije“ 

0

Silazak u Ad

Za svoje slike sa pustim pejzažima. pticama grabljivicama, ljudima osuđenim na beskonačne muke, slike pacova, gavrana, pasa, izobličenih ljudskih glava i bezglavih tela, za to razapeto ljudsko biće i sagorele prostore svojih slika Vladimir Veličković je govorio da su to prostori naše svakodnevice

„Dozvoljavamo da nas mračne grabljivice kljucaju sve više i više bez milosti… Ne pretendujem da budem ni svedok, ni kritičar, ali ako se konfrontiramo, ako se suočimo sa tim i takvim sadržajima, možemo sebi da postavimo pitanje zašto je to tako, šta može sa tim i takvim suočavanjima da se desi u nama samima i da li ono može kao takvo da posluži da se možda malo češće pomisli na ono što smo, i zašto smo ovakvi kakvi jesmo. Moje slikarstvo je samo ilustracija onoga što je čovek u stanju da učini drugom čoveku i insistiram na tome. Mislim da izlaz postoji, ali isključivo ukoliko čovek postane svestan činjenice da bi bilo krajnje vreme da to više ne ponovi i da ne bude više takav kakvog ga znamo. To se tiče svih nas.“

Slikar čovekovog pada

Retrospektivna izložba Vladimira Veličkovića jednog od najvećih umetnika s ovih prostora, u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, obuhvata više od stotinu radova realizovanih u medijima slike i crteža i zauzima svih pet nivoa muzeja. Izložba prati deset tematsko-problemskih celina koje su definisane kao Mladost, Raspeća, Telo u pokretu, Mesta, Gubilišta, Glave, Poreklo, Životinje, Ništavilo i Bez imena.

Deo postavke su i fotografije i pisma iz porodične arhive, kao i dokumentarni filmovi i intervjui s umetnikom, među njima i kratak film njegovog sina, takođe umetnika Vuka Veličkovića pod nazivom „Dan posle“ u kome je na vrlo dirljiv način prikazan umetnikov atelje, baš onako kako ga je slikar ostavio.

Na izložbi se suočavamo sa umetnošću koja je snažna, izražajna, Veličković vrlo detaljno prikazuje stravu i užas, a taj koncept sledio je celog svog umetničkog života, istraživao, prilagođavao kolorit, način slikanja i crtanja. Još od najranijih dana i prvih izložbi kod njega se javljaju isti motivi – čovek, pacov, gavran, gubilišta, on se iznova i iznova bavi temama čovekovog pada, zlom oko nas, ratnim katastrofama, sputavanjem čoveka…

Zašto Veličkovićevi Trkači nemaju glavu

Slika „Izlaz“ dominira prvim spratom Muzeja, ona je u stvari i prva Veličkovićeva slika sa kojom se susrećemo, mi pomoću nje ulazimo u njegov mračni, apokaliptični svet. Na slici je predstavljen čovek bez glave, motiv kojem će se Veličković rado vraćati. Čovek nam je okrenut leđima, za njim je ostao krvavi trag, a on ulazi u neki prolaz, ili vrata iza kojih je potpuni mrak, bezdan, ništavilo. Šta se nalazi iza tih vrata, možemo dalje da vidimo kroz izložbu – sakaćenja, trulež, ptice zloslutnice… Veličkovićevo slikarstvo uvek je bilo obeleženo tim i takvim tonom, bojama, simbolima, uvek je bio veran svom početnom interesovanju za to šta je sudbina čoveka, šta je njegovo rađanje, šta je njegov život i šta je njegova smrt.

Danilo Kiš je o ovim Veličkovićevim bezglavim figurama u pokretu napisao 1982. esej pod nazivom „Zašto Veličkovićevi Trkači nemaju glavu“ u kome je govorio da su ovi zahuktali Trkači likovne studije pokretâ, traženje idealnog položaja. „Njima je glava sad nepotrebna, jer za grafičko izvođenje tog zamaha tela – glava je smetnja… Jer Veličkovićevi Trkači jesu trkači na kratku stazu, sprinteri: tu nema taktiziranja. Njegovi bi Skakači da polete u nebo, a ta se ikarovska misao ne misli više od trenutka kada se telo strmeknjuje ka nebeskoj praznini, ka ponoru. Sad postoji samo to sredokraće između neba i zemlje. Na cilju će ponovo pronaći svoju glavu. Ako je usput nisu izgubili.“

Egzekucije bez egzekutora

Đorđe Kadijević, naš poznati likovni kritičar i reditelj kultnih horor filmova „Leptirica“ i „Sveto mesto“ smatrao je da je Veličković bio hrabar u svom odabiru tema, a to je ljudsko zlo i nasilje, vrlo konkretno i destruktivno: „Moguće da je to posledica njegovog preživljavanja Drugog svetskog rata, video je te strahote i imao je razloga da razmišlja i o strahotama drugih ratova koji, zapravo, nikada nisu ni prekidani… On strašno rizikuje i slika ono najstravičnije, čak i na granici vulgarnosti, slika najmonstruoznije torture koje se mogu zamisliti zajedno sa tim strašnim mobilijarom, sečivima i kukama za mučenje, spravama za obezglavljivanje čoveka, odsecanje udova, prosipanje utrobe… Ali nije Vlada Veličković naslikao ništa što se na ovaj ili onaj način zaista nije desilo i to je ono što, u prenosnom smislu, ubija gledoca njegovih slika… Njegova strašna vizija o ljudskom zlu uopšte nije ispolitizirana i kod njega nema nijedne aluzije na ovu ili onu političku stvarnost. Zbog toga je on slikar najvišeg nivoa svesti… Vlada nikada nije slikao samu egzekuciju i egzekutore na koje bi mogla pasti krivica. Ne, on je uvek slikao samo posledice njihovih dela i to je istinski pogled sa visine.“

Očigledno je Veličković imao stomak da se suoči sa svim tim, kao oni autori što prikupljaju građu za knjige o logorima smrti, kao pesnici koji opisuju ratne strahote i mučenja, kao reditelji koji stvaraju filmove o belom roblju, svi oni imaju jednu zajedničku osobinu – ne plaše se da pogledaju zlu u oči, da ga iseciraju na delove, da ga razobliče u svoj njegovoj odvratnosti i tako ga potpuno demistifikuju.

Ovo nije izložba u kojoj gledalac uživa, ali Veličković se u jednom intervjuu zapitao zašto ljudi od slikarstva uvek zahtevaju da ono bude optimističko, bojeno, lepo i zašto je teško živeti sa ovakvim sadržajima. Mada je, kako kaže, tu teškoću potpuno razumeo. Redovno je izlagao u Srbiji i često naglašavao da u našoj sredini, za razliku od Francuske, njegove poruke nailaze na razumevanje, jer svi smo mi deo ove planete koja u svojoj istoriji ima mnogo događaja, kao što su oni prikazani na njegovim slikama.

U Muzeju savremene umetnosti izložena su dela iz zbirki samog muzeja, zatim pariskog Centra Pompidu, zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, ljubljanske Moderne galerije, Muzeja savremene umetnosti iz Skoplja, Umjetničke galerije iz Dubrovnika, Muzeja Zepter, Muzeja grada Beograda, Istorijskog muzeja Srbije, Umetničke zbirke SANU i mnogih drugih, kao i iz privatnih kolekcija iz zemlje i inostranstva.

Izložba traje do 21. februara 2022. godine. Radno vreme Muzeja je svakim danom, osim utorkom od 12 do 20 časova.

Zahvaljujemo se Muzeju savremene umetnosti na saradnji.

Antr.

Vladimir Veličković (1935 – 2019) bio je jedan od najeminentnijih jugoslovenskih i srpskih slikara. Završio je Arhitektonski fakultet u Beogradu, a od 1966. živeo je i radio u Parizu. Bio je profesor na Visokoj nacionalnoj školi lepih umetnosti – École nationale superieure des Beaux-Arts, član SANU i član Francuske akademije lepih umetnosti. Odlikovan je najvišim francuskim priznanjem iz oblasti kulture i umetnosti, kao i francuskim Ordenom viteza Legije časti. Od svoje prve samostalne izložbe 1963. izlagao je širom Evrope i za sobom ostavio ogroman opus. Dobitnik je prestižnih nagrada za crtež, slikarstvo i grafiku.

Tekst: Bojana Ilić

Fotografije: Bojana Janjić, MSUB

Ulazak u EU samo sa negativnim testom

0

Za ulazak u zemlje Evrope nije dovoljna samo potvrda o vakcinaciji, neophodan je negativan PCR test i takav trend će po svemu sudeći postati obavezna praksa i pravilo

U mnogim evropskim zemljama postoji strah od nove varijante virusa Omikron, što dovodi do pooštravanja pravila oko putovanja i ulaska u zemlju. Švajcarska zahteva od svih putnika koji uđu u zemlju da imaju negativan PCR test. Finska, Portugal i Grčka takođe poštuju isto pravilo i se oslanjaju na negativne testove sa ili bez potvrde o vakcinaciji.

Malta traži od osoba koje su se oporavile dodatnu vakcinaciju, inače se smatraju nevakcinisanim. U tom slučaju obavezni su PCR test i 14 dana karantina. Ulazak u zemlju sa potvrdom o vakcinaciji bez obveze testiranja moguć je samo još u Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Luksemburgu, Holandiji, Norveškoj, Poljskoj, Švedskoj, Sloveniji i Španiji.

Poslednje objave

Ada Bojana plaža Crna Gora

Naplata ulaza na Adu Bojanu 2025: Sve što treba da znate

0
Ada Bojana, jedinstveno ostrvo na krajnjem jugu Crne Gore, poznato po netaknutoj prirodi, širokim peščanim plažama i slobodarskom duhu, poslednjih godina sve češće se...